10 stvari u vašem domu zbog kojih se možete razboljeti

Klimatski i ventilacijski sustavi mijenjaju razinu vlage i raspodjelu čestica u domu

Vaš dom bi trebao biti vaše sigurno utočište, no jeste li znali da vas upravo ono što se nalazi unutar četiri zida može činiti bolesnima? Plijesan, radon, stari tepisi, pa čak i sredstva za čišćenje mogu utjecati na vaše disanje, kožu, pa i mentalno zdravlje.

U nastavku otkrivamo 10 najčešćih uzroka koji mogu narušiti zdravlje u vašem domu i kako ih jednostavno držati pod kontrolom.

1. Plijesan

Spore plijesni mogu uzrokovati začepljen nos, kašalj, upalu grla i svrbež kože. Osobito su opasne za osobe s alergijama, bolestima pluća ili oslabljenim imunitetom, jer mogu izazvati ozbiljne infekcije.

Plijesan se razvija tamo gdje ima vlage – obratite pažnju na propuštanja iz cijevi, zidova ili krova.

Vlažnost zraka u domu trebala bi biti ispod 50 %. Plijesan možete ukloniti sapunom i vodom ili otopinom od jedne šalice izbjeljivača na četiri litre vode.

2. Radon

Radon je plin bez boje i mirisa koji prirodno dolazi iz tla i stijena. U malim količinama ne predstavlja problem, ali ako se nakupi u zatvorenim prostorima, može oštetiti pluća i uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme.

Ulazi u kuću kroz pukotine u zidovima, podovima i oko cijevi. Testiranje na radon je jednostavno, a ako se otkrije povišena razina, obratite se certificiranom stručnjaku.

3. Tepisi

Tepisi zadržavaju prašinu, grinje, plijesan i druge iritanse. Prilikom hodanja ili čišćenja ti se čestice podižu u zrak. Kemikalije korištene u izradi i postavljanju tepiha također mogu biti štetne.

Ako je moguće, zamijenite ih tvrdim podovima ili perivim tepisima. U slučaju da to nije opcija, koristite usisavač s HEPA filterom triput tjedno i dubinski očistite tepih barem jednom godišnje.

Tepisi zadržavaju prašinu, grinje, plijesan i druge iritanse
FOTO: Shutterstock

4. Žohari

Izmet i dijelovi tijela žohara mogu završiti u prašini na podovima, krevetima i namještaju. Udisanje tih čestica može izazvati alergije, astmu i druge dišne smetnje. Održavajte dom suhim i čistim, osobito tekstilne površine poput tepiha i tapeciranog namještaja.

5. Ugljikov monoksid

Ovaj plin bez mirisa i boje nastaje pri radu grijača, kamina, bojlera, sušilica rublja i automobila. Ako se ne ventilira pravilno, može biti smrtonosan.

Ugradite detektore ugljikova monoksida i koristite uređaje prema uputama. Simptomi trovanja uključuju glavobolju, otežano disanje, zamućen vid, vrtoglavicu i mučninu – ako ih osjetite, odmah izađite na svjež zrak i nazovite hitnu pomoć.

6. Ovlaživači zraka

Ovlaživači dodaju vlagu u zrak, no ako se pretjera, razina vlage iznad 50 % može pogodovati razvoju bakterija, gljivica i plijesni. I sam ovlaživač može postati leglo mikroorganizama ako se ne čisti redovito. Koristite higrometar kako biste pratili razinu vlage u prostoriji.

7. Zavjese

Zavjese mogu sakupljati grinje, perut kućnih ljubimaca, plijesan i druge alergene. Ista pravila vrijede za plahte, deke i tepihe, ali zavjese su često zanemarene. Razmislite o roletama koje se lakše čiste ili koristite zavjese koje se mogu prati na visokim temperaturama (60 °C i više).

Zavjese mogu sakupljati grinje, perut kućnih ljubimaca, plijesan i druge alergene
FOTO: Shutterstock

8. Sredstva za čišćenje

Sastojci u sredstvima za čišćenje mogu nadražiti oči i grlo, izazvati glavobolje i probleme s disanjem. Neki proizvodi čak povećavaju rizik od raka.

Aerosoli sadrže hlapljive organske spojeve (VOC), a nepravilno korištenje amonijaka i izbjeljivača može biti opasno. Birajte proizvode bez VOC-a i mirisa, a tijekom čišćenja provjetravajte prostorije.

9. Klimatizacija i grijanje

Klimatski i ventilacijski sustavi mijenjaju razinu vlage i raspodjelu čestica u domu. Redovito mijenjajte filtere, a po potrebi koristite HEPA filtere. Ako primijetite plijesan, nakupine prašine ili štetočine u ventilacijskim kanalima, obratite se stručnjaku za čišćenje sustava.

10. Olovna boja

Ako je vaš dom izgrađen prije 1978., postoji mogućnost da sadrži olovnu boju. Ako je površina neoštećena, nije nužno opasna. No, kada počne pucati i ljuštiti se, olovna prašina može dospjeti u tijelo i oštetiti mozak, bubrege i druge organe – osobito kod djece. Profesionalno testiranje olova i sanacija su ključni koraci za zaštitu zdravlja. 

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Frysh, P. (2025). Is Your House Making You Sick? WebMD.
  2. Jensen, B. (2023). Could your house make you sick? Johns Hopkins University.
  3. Malkin, N. How To Tell If Your House Is Making You SickThis Old House.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu