Bez glutena, laktoze i šećera – nužnost, hir ili prehrambena hipohondrija?

1 komentara
3 min čitanja

Mihael Akerman

mag. pharm.

Trend izbjegavanja nekih elementarnih namirnica zato što sadrže gluten, laktozu ili šećer, zahvaća globalno sve više osoba. Je li takav način prehrane zdraviji, radi li se baš uvijek o potrebi ili ponekad o umišljenim bolesnicima?

Namjeravate li u svoj dom pozvati društvo na ručak, večeru ili dječji rođendan, dobro se raspitajte kako vaši gosti stoje s intolerancijom i alergijama na pojedine sastojke hrane. Priprema obroka se može poprilično zakomplicirati. Što, ako ćete s menija trebati izbaciti kruh, sva jela od pšeničnog brašna, umak s vrhnjem, desert u kojem ima šećera, oraha, lješnjaka…?

“Tendencija problematizacije prehrane je proteklih godina znatno ojačala” kaže Dr. Jana Rückert-John, profesorica sociologije prehrane na fakultetu u Fuldi i nastavlja: “ Na pojedine namirnice zaista postoje alergije i nepodnošljivosti, no tu je i nagli porast slučajeva samo percipiranih ili navodnih”

Celijakija zahvaća manje od jedan posto stanovništva

U prilog toj tvrdnji idu ankete o intoleranciji na gluten. U jednoj anketi provedenoj 2014. u Njemačkoj, devet posto ispitanika se izjasnilo da ne podnosi gluten. Međutim, većina liječnika je mišljenja da samo oboljeli od celijakije, a takvih je manje od jedan posto, imaju medicinsku indikaciju izbjegavati namirnice koje sadrže gluten. U SAD je trend samodijagnosticiranih nepodnošljivosti glutena još znatno drastičniji. Pozitivan odgovor na pitanje o smanjenju ili potpunom izbjegavanju glutena dalo je 2012. čak 28 posto ispitanika.

Smrt sedmomjesečne bebe u Belgiji

Odluka o izbjegavanju nekih namirnica je individualna. Veliki broj osoba to ne čini na temelju striktne medicinske indikacije nego subjektivnog osjećaja. Svatko tko se osjeća bolje nakon promjene prehrambenih navika, trebao bi se toga pridržavati, naravno, vodeći računa da organizam dobiva sve što mu je potrebno, u dovoljnim količinama.

Svijetom je odjeknula vijest o smrti sedmomjesečne bebe u Belgiji, koja je umrla nakon što su je roditelji hranili bez glutena i laktoze. Javno tužilaštvo je okrivilo roditelje za smrt bebe koja je težila tek nešto više od 4 kg. Unatoč tome što je dijete danima prije smrti imalo očite zdravstvene probleme, roditelji su odbijali medicinsku pomoć i pokušavali ga liječiti isključivo homeopatijom.

Izbaciti gluten ili uvesti Low-FODMAP dijetu?

Dr. Daphne Miller s Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu u svom radu “Maybe It’s not the Gluten” iznosi sljedeću tezu: Uklanjanje glutena iz prehrane također uklanja fermentabilne oligosaharide, disaharide, monosaharide i poliole – poznatije kao FODMAP – iz prehrane, a to može ublažiti simptome probavnog trakta, slične onima koje izaziva celijakija. Jedna australska studija iz 2013. godine je utvrdila da Low-FODMAP dijeta učinkovito smanjuje takve simptome, a nije bilo negativnih učinaka kada je gluten ponovno uveden u prehranu.

Novak Đoković uveo liniju zdrave hrane DJOKOlife

Globalnom trendu izbacivanja glutena iz prehrane su pridonijeli istupi mnogih javnih osoba. Među najeksponiranijima su glumica Gwyneth Paltrow i tenisač Novak Đoković.

Novak Đoković je izbacio namirnice koje sadrže gluten i laktozu, o tome napisao knjigu “Serviraj za pobjedu”, a 2015. se odlučio na novi poduzetnički korak i predstavio svoju liniju zdrave hrane bez glutena i laktoze pod nazivom DJOKOlife.

U svakom slučaju modni dijetni trendovi su otvorili nove niše povećanja prihoda prehrambene i farmaceutske industrije. Gotovo sve veće trgovine živežnim namirnicama, a ne samo one specijalizirane za zdravu hranu, imaju odjeljke za proizvode bez glutena, bez laktoze i bez šećera. Takvi proizvodi se prodaju višestruko skuplje od običnih namirnica.

Treba li se testirati?

Testiranja intolerancije na sastojke hrane mogu se provesti u svim boljim laboratorijima, a u zadnje vrijeme i Zavodima za javno zdravstvo. Prof. dr.Izet Hozo iz splitskog KBC-a u Slobodnoj Dalmaciji kaže da se radi o skupim pretragama nedokazane validnosti: “Niti jedan ozbiljan liječnik neće naložiti tu pretragu niti je uvažiti, jer naprosto nema dokaza o njezinoj vrijednosti. Štoviše, ta pretraga može donijeti i štetu jer nalaže ljudima što jesti, a što ne, iako im te „zabranjene“ namirnice, u suštini, ne škode.”

Prehrambeni hipohondri

Uwe Knop, diplomirani nutricionist i stručnjak za PR u medicini i zdravstvu, autor je nekoliko knjiga među kojima su naslovi: Hunger und Lust” (Glad i požuda) te “Ernährungswahn“ (Prehrambena obmana). Za osobe koje se bez medicinske indikacije priklanjaju novom trendu odricanja uveo je zajedljiv naziv “prehrambeni hipohondri”.