Plastični spremnici za hranu učestali su u gotovo svakom kućanstvu. Postali su obveznim dijelom našeg kuhinjskog naoružanja. Osim što ne koštaju puno, lagani su i jednostavni za korištenje. Bez obzira na svoje prednosti, spremnici imaju i negativnu stranu. Uzrokuju brojne neželjene posljedice i rizike za zdravlje i okoliš.

Bisphenol A – BPA

Poznata kemikalija koja se koristi u proizvodnji plastike je BPA ili Bisfenol A. Mnogi sam naziv kemikalije BPA izgovaraju negativnim tonom. Naime, istraživanje Pennsylvanijskog sveučilišta povezalo je BPA s mnogobrojnim zdravstvenim tegobama.

BPA se povezuje s oštećenjem jetre, pretilošću, dijabetesom, neplodnošću i nekoliko vrsta karcinoma.

Da bismo bolje razumjeli štetnosti korištenja plastičnih spremnika koji sadrže BPA, pomaže nam informacija da je prije nekoliko godina Danska postala prva europska zemlja koja je zabranila BPA u ambalaži za hranu i pića namijenjenoj djeci mlađoj od tri godine.

Više informacija o BPA kemikaliji pročitajte na poveznici.

Propadanje u mikrovalnoj pećnici

Neki plastični spremnici hrane nisu prikladni za podgrijavanje u mikrovalnoj pećnici. Odjel za agrikulturu, sigurnost i inspekciju hrane u SAD-u (Department of Agriculture Food Safety and Inspection Service – USDA) upozorava da se takvi spremnici mogu otopiti i oštetiti ako su izloženi toplini.

Osim toga, USDA tvrdi kako štetne kemikalije mogu doprijeti u našu hranu ako je zagrijavamo u plastičnom spremniku koji nije namijenjen mikrovalnoj pećnici. Promjena boje spremnika može signalizirati da je došlo do kemijske promjene u plastici.

Nakuplja bakterije

Internacionalno udruženje za zaštitu hrane (International Association for Food Protection) iznosi da neke plastične spremnike hrane nije jednostavno oprati ili imaju teško dokučive dijelove. Zbog toga postaju pogodne površine za nakupljanje bakterija.

Bakterije mogu kontaminirati hranu, tako povećavajući rizik od bolesti probavnog trakta i trovanja hranom.

Savjetujemo korištenje širokih plastičnih posuda koje su jednostavne za pranje. Najbolje rješenje je potpuno izbjegavanje plastike kao spremnika hrane te njihova zamjena staklenim ili metalnim spremnicima.

Utjecaj na okoliš

Godine 2008. kućanstva SAD-a odbacila su 13 milijuna tona plastike. Podatak za Republiku Hrvatsku je zasigurno niži, ali je prilično sigurno da je količina odbačene plastike po kućanstvu podjednaka.

Od navedenih 13 milijuna tona plastike, samo je 6,8 % bilo reciklirano. Odbacivanje plastike zagađuje okoliš, a ista se gomila na smetlištima. Više o posljedicama korištenja plastike pročitajte u članku “Plastika – zašto razmisliti prije nego je koristite?“.

Otpuštanje kemikalija

Izlaganje plastičnih spremnika višim temperaturama, kao što su kipuća voda ili perilica za suđe, može uzrokovati otapanje potencijalno opasnih kemikalija iz plastike u hranu. Ovo uključuje već spomenutu kemikaliju BPA.

Informaciju je iznio U.S. Department of Health & Human Services. Ne preporučuju korištenje vruće vode u dodiru s plastičnim spremnicima i ambalažom, već korištenje samo one plastike koja ima oznaku sigurnog korištenja u perilici za suđe.

Pročitajte članak “3 alternative plastičnim spremnicima hrane” i saznajte još kreativnih i sigurnih načina pomoću kojih će izbjegavanje plastike postati mačji kašalj.

Pročitajte i ove članke:

• Utjecaj plastike na okoliš: Zašto je toliko štetna za Zemlju i život na njoj? Evo kako možete smanjiti njenu upotrebu i očuvati svoje zdravlje
• Svaki tjedan probavimo 5 g plastike: Vrijeme je da svi preuzmemo odgovornost! Ovo su 4 jednostavne navike koje mogu stvoriti velike promjene
• Novo istraživanje: Papirnate slamke možda nisu bolje za okoliš od plastičnih! Evo koju štetnu tvar sadrže i u kojim količinama.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Po preporuci nutricionistice

Zdravi i jednostavni kolači za Uskrs bez težine u želucu

• Zrinka Babić
• 4 min čitanja

• BPA
• opasnosti plastike
• plastični spremnici za hranu
• trovanje hranom