Utjecaj plastike na okoliš: Zašto je toliko štetna za Zemlju i život na njoj? Evo kako možete smanjiti njenu upotrebu i očuvati svoje zdravlje

Utjecaj plastike na okoliš

Proizvodnja i upotreba plastike izrazito negativno utječu na okoliš, a samim time i na nas. Plastično onečišćenje utječe na različita staništa i dovodi do negativnih posljedica za životinje i ljude. U nastavku ćete saznati više o tome kakav je utjecaj plastike na okoliš, a time i na naše zdravlje, te kako možete smanjiti upotrebu plastike.

Utjecaj plastike na okoliš
FOTO: Shutterstock

Zašto je plastika štetna za okoliš?

Kako bismo u potpunosti razumjeli utjecaj plastike na okoliš, važno je prvo razumjeti što se događa s njom nakon što je upotrijebimo.

Plastičnim smećem rukuje se na nekoliko načina. Plastika se može reciklirati, ali nije sva plastika reciklabilna, niti se sva reciklabilna plastika reciklira, stoga se često šalje na odlagalište otpada.

Primjerice, prema podacima Europskog Parlamenta, u Europi se trećina bačene plastike reciklira, dok se gotovo 25 % plastičnog otpada deponira, najčešće spaljivanjem ili zakopavanjem u okoliš. Ostatak plastičnog otpada se izvozi u druge zemlje na zbrinjavanje.

Recikliranje je bolja opcija za rješavanje plastičnog otpada.

Međutim i taj proces zahtijeva puno energije i dovodi do emitiranja stakleničkih plinova (koji negativno utječu na klimu, Zemlju i život na njoj). Osim toga, prerada plastike može dovesti do proizvodnje mikročestica koje se nazivaju mikroplastika, o čijem ćete štetnom utjecaju saznati kasnije u tekstu.

Brojni su razlozi zašto je deponiranje plastike u okoliš štetno, a dio problema leži u činjenici koliko treba plastici da se razgradi. Odgovor može biti zaista poražavajući, imajući na umu činjenicu da veliki dio plastike završi u okolišu.

Plastici može biti potrebno i do 500 godina da se u potpunosti razgradi, što je svrstava u teško razgradive materijale. Osim toga, prilikom razgradnje ispušta toksične čestice koje na različite načine završe u životinjskim i ljudskim organizmima. Čak i spaljivanje plastike kao metoda rješavanja otpada je štetna iz razloga što se prilikom spaljivanja oslobađaju opasni plinovi.

Zašto je plastika štetna za okoliš
FOTO: Shutterstock

Utjecaj plastike na okoliš – zrak i more

Plastika često nenamjerno završava u okolišu, a primarno zagađuje more i zrak. Plastika u moru i prirodi iznimno je opasna za životinje koje često umru jer se zapetljaju u makroplastiku. Veće životinje često i progutaju veće komade plastike koji završe u okolišu, što je pogubno za njih.

Mikroplastika (plastični komadići manji od pet milimetara) jednako je opasna te dovodi do zagađenja zraka i utječe na zdravlje i malih i velikih bića. Zbog svoje veličine, vrlo lako dospijeva u organizam i dovodi živote različitih životinja u opasnost. Mikroplastika je štetna i za ljudsko zdravlje, a više o tome saznat ćete u nastavku.

Kada završi u prirodi, bilo da se radi o “prikladnom” rukovanju plastičnim otpadom (pa se zakopava ili spaljuje) ili slučajnim zagađenjem, plastika je iznimno opasna za okoliš. Osim što ispušta opasne toksine u vodene površine i u zemlju, direktno ubija životinje. Utjecaj plastike nadilazi “samo štetnost po prirodu i životinje te zahvaća sve nas.

Utjecaj plastike na zdravlje

Plastika negativno utječe na ljudsko zdravlje na direktne i indirektne načine. Zbog kemijskog sastava plastike, tj. određenih dodataka i monomera koji na različite načine mogu dospjeti u tijelo, plastika predstavlja rizik za ljudsko zdravlje.

Indirektno, plastika može utjecati na zdravlje time što utječe na hranu i vodu tijekom proizvodnje i skladištenja, dovodeći do smanjenja sigurnosti i kvalitete tih namirnica. Nadalje, mikroplastika vrlo lako i direktno dospijeva u organizam – udisanjem, gutanjem ili dermalnom izloženošću. Ovakvo izlaganje plastici može biti iznimno toksično zbog određenih svojstava plastike.

Više o tome kako štetnost plastike utječe na zdravlje pročitajte u članku “Plastika – kako se zaštititi od otrova iz plastike?“.

Kako vi možete smanjiti upotrebu plastike?

Iako se plastika smatra reciklabilnim materijalom, veliki udio bačene plastike se ne reciklira i završava u okolišu, a čak i kada se reciklira, predstavlja opasnost. Iz tog razloga važno je pojedinačno poduzeti korake smanjivanja upotrebe plastike.

Učinci apela za smanjenjem proizvodnje i upotrebe plastike već su vidljivi i na većoj, ekonomskoj razini. Primjerice, u trgovinama u Nizozemskoj plastične vrećice za voće i povrće nisu više dostupne, već se umjesto njih mogu uzeti papirnate vrećice.

U Hrvatskoj su “zero waste” trgovine (koje, između ostaloga, eliminiraju ambalažu) također zadobile na popularnosti, pa se tako posljednjih godina otvorilo nekoliko diljem zemlje. Plastične slamke i vrećice stvar su prošlosti u većini ugostiteljskih objekata, a svjesnost o štetnosti plastike vidljiva je i u šarenim platnenim vrećicama koje često viđamo na ulicama i u trgovinama.

štetnost plastike
FOTO: Shutterstock

Individualna potrošnja plastike iznimno je važna za smanjenje štetnog utjecaja plastike na okoliš, stoga je važno izravno utjecati na smanjenje njezine upotrebe, ali i kao potrošač poslati poruku. To možete najefektivnije učiniti na sljedeće načine:

  • izbjegavanjem jednokratne plastike
  • podržavanjem tvrtki koje smanjuju plastični otpad
  • ponovnom upotrebom postojeće plastike.

Recikliranje plastike je važno, ali veliki dio plastike nije reciklabilan, stoga je efektivnije smanjiti vlastitu upotrebu plastike. Upotrebu jednokratne plastike možete smanjiti na različite načine i u različitim aspektima:

  • kupujte voće i povrće s višekratnim vrećicama/mrežicama
  • u kupovinu ponesite platnenu torbu
  • koristite bocu za vodu za višekratnu upotrebu
  • odaberite alternative plastičnoj foliji (kao što su omoti od pčelinjeg voska).

Osim toga, pokušajte što duže koristiti tj. maksimalno iskoristiti plastičnu ambalažu koja dospije u vaš dom. Primjerice, kutija od sladoleda može biti privremena kutija za sendvič, kao alternativa jednokratnoj plastičnoj foliji. Nadalje, u nekim trgovinama deterdženti se mogu kupiti “rinfuzo”, tj. bez ambalaže. Plastičnu ambalažu možete i prenamijeniti pa tako plastična boca može postati teglica za uzgoj biljaka.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Rodrigues, M. O. i sur. (2019). Impacts of plastic products used in daily life on the environment and human health: What is known? Environmental toxicology and pharmacology, 72: 103239.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu