Normalan krvni tlak kod odraslih osoba definira se kao vrijednost manja od 120/80 mmHg – gdje je gornji broj (sistolički tlak) manji od 120, a donji broj (dijastolički tlak) manji od 80.

Tijekom vježbanja dolazi do privremenog porasta sistoličkog tlaka jer srce mora jače i brže pumpati krv kako bi mišićima dostavilo više kisika.

Tlak nakon fizičke aktivnosti prirodno varira, ali određeni pokazatelji mogu signalizirati potencijalne zdravstvene probleme.

Krvni tlak nakon fizičke aktivnosti – što očekivati?

Tijekom aerobnih aktivnosti poput trčanja, plivanja ili vožnje bicikla, srce se intenzivnije angažira, što prirodno dovodi do porasta krvnog tlaka nakon fizičke aktivnosti. Nakon što prestanete s vježbanjem tlak se uglavnom vraća na početne vrijednosti u roku od nekoliko sati.

Brzina kojom se tlak nakon fizičke aktivnosti vraća na uobičajene vrijednosti može biti dobar pokazatelj općeg zdravlja – što brže, to bolje.

Tlak nakon fizičke aktivnosti – kada su vrijednosti zabrinjavajuće?

Ponekad se može dogoditi da se tlak tijekom vježbanja poveća više nego što je uobičajeno. Ova se pojava naziva hipertenzivni odgovor na fizičku aktivnost. Ako se sistolički tlak popne iznad 210 mmHg kod muškaraca ili 190 mmHg kod žena, preporučuje se konzultacija s liječnikom.

Osim toga, nenormalno visoke vrijednosti tlaka tijekom umjerenih aktivnosti mogu ukazivati na skrivene kardiovaskularne probleme, čak i kod ljudi koji nemaju dijagnosticiranu hipertenziju.

Kada je potreban hitan liječnički pregled?

Ako tijekom ili neposredno nakon fizičke aktivnosti izmjerite krvni tlak 180/120 mmHg ili više, i pritom osjećate bol u prsima, otežano disanje, utrnulost, slabost, promjene vida ili poteškoće s govorom – odmah potražite hitnu medicinsku pomoć. Takvi simptomi mogu biti znak srčanog ili moždanog udara!

Kako se ponašati ako imate visoki krvni tlak?

Ako vam je dijagnosticirana hipertenzija ili ste u rizičnoj skupini, redovita tjelovježba može pomoći u kontroli tlaka. Važno je odabrati umjerene aktivnosti i postupno povećavati intenzitet. U nekim slučajevima možda će biti potrebno uzimati lijekove prije nego što krenete s programom vježbanja.

Također, korisno je pratiti krvni tlak – prije, za vrijeme i nakon vježbanja – kako biste znali kako vaše tijelo reagira.

Što ako imate nizak krvni tlak?

I osobe s niskim krvnim tlakom (hipotenzijom) mogu vježbati, ali uz dodatni oprez. Aktivnosti koje uključuju brze promjene položaja tijela (npr. dizanje iz čučnja) mogu izazvati vrtoglavicu, zamućen vid i mučninu. Preporučuju se aktivnosti koje se izvode u stabilnim položajima i bez naglih pokreta.

Moguće komplikacije vezane uz krvni tlak tijekom vježbanja

Tijekom fizičke aktivnosti može doći do:

• naglog porasta krvnog tlaka – što može ukazivati na hipertenziju ili povećani rizik za razvoj srčanih bolesti
• naglog pada tlaka – posebno kod osoba s već postojećom hipertenzijom
• neobične stabilnosti tlaka – ako se tlak uopće ne mijenja tijekom vježbanja, to također može biti znak za liječničku procjenu.

U svakom od ovih slučajeva, ako primijetite da vam tlak nakon fizičke aktivnosti znatno odstupa od uobičajenih vrijednosti, obratite se liječniku.

Savjeti za sigurno vježbanje

Slijedite ove savjete za sigurno vježbanje:

• vježbajte svakodnevno u umjerenim intenzitetima (hodanje, bicikliranje, plivanje)
• uvijek se zagrijte prije početka aktivnosti i postupno smanjujte intenzitet na kraju
• ako imate problema s tlakom, posebno pazite na tlak nakon fizičke aktivnosti i redovito ga pratite
• ako niste aktivni, savjetujte se s liječnikom prije nego što započnete s tjelovježbom.

Pročitajte i ove članke:

• Povišeni krvni tlak: Simptomi na koje trebate obratiti posebnu pažnju
• Ovo su najbolje vježbe za snižavanje krvnog tlaka! Nema vidljivih pokreta zglobova, a smanjit će i sistolički i dijastolički tlak
• Vježbe za kardiovaskularne bolesnike: “Oboljeli imaju bolju prognozu što su tjelesno aktivniji!” Kardiolog otkriva zašto su dio plana liječenja.

• krvni tlak nakon fizičke aktivnosti
• Tlak nakon fizičke aktivnosti

Učitaj više izvora