Demencija je stanje koje narušava pamćenje, kognitivne sposobnosti i svakodnevno funkcioniranje, a njezina učestalost u svijetu stalno raste, posebno među starijom populacijom.

No, održavanje tjelesne aktivnosti u srednjim godinama može značajno smanjiti rizik od razvoja demencije. Istraživanja dosljedno pokazuju zaštitne učinke redovitog kretanja, no mnogi odrasli i dalje ne zadovoljavaju preporučene razine aktivnosti.

Jedan od učinkovitih načina povećanja tjelesne aktivnosti je tzv. “aktivno putovanje“, koje uključuje hodanje ili vožnju biciklom kao oblik prijevoza.

Drugim riječima, preskakanje automobila, autobusa ili vlaka te kretanje pješice ili biciklom može imati snažan utjecaj na zdravlje mozga. Aktivno putovanje ne samo da poboljšava opće zdravlje, već je povezano i s manjim rizikom od bolesti poput dijabetesa, a moguće i demencije.

Način života i genetska predispozicija igraju važnu ulogu u riziku od razvoja bolesti. Iako aktivno putovanje donosi zdravstvene prednosti većini ljudi, opseg tih koristi može se razlikovati ovisno o genetskom riziku.

Istraživanje iz Ujedinjenog Kraljevstva

Britanski znanstvenici proveli su istraživanje kako bi ispitali kako različiti načini putovanja utječu na rizik od demencije, uključujući Alzheimerovu bolest, te na strukturu mozga. Istraživanje je objavljeno u JAMA Network Open.

Koristili su podatke iz UK Biobank kohorte, obuhvativši 479.723 sudionika iz Engleske, Škotske i Walesa, s praćenjem od više od 13 godina. Sudionici su ispunjavali upitnike o navikama prijevoza, a istraživači su ih grupirali u četiri kategorije:

• neaktivni prijevoz (automobil, motorna vozila, javni prijevoz)
• hodanje
• mješovito hodanje (hodanje + neaktivni prijevoz)
• bicikliranje i mješovito bicikliranje (bicikl + drugi prijevoz).

Također su koristili MRI skeniranja mozga i genetske podatke vezane uz demenciju, fokusirajući se na APOE ε4 varijantu gena, poznatu po ulozi u riziku od demencije.

Rezultati istraživanja

Tijekom praćenja od 13 godina, 1,8 % sudionika razvilo je demenciju, a 0,2 % mlađu demenciju (prije 65. godine). Rezultati su pokazali:

• mješovito hodanje smanjilo je ukupni rizik od demencije za 6 %
• bicikliranje ili mješovito bicikliranje smanjilo je rizik za 19 %
• kod mlađe demencije bicikliranje smanjuje rizik i do 40 %
• hodanje samo, zanimljivo, blago je povećalo rizik od Alzheimerove bolesti za 14 %, dok bicikliranje smanjuje rizik za 22 %.

Analiza MRI skeniranja je pokazala da bicikliranje može povećati volumen sive tvari u dijelovima mozga važnim za pamćenje, poput hipokampusa.

Hodanje je, s druge strane, povezano s manjim volumom sive i bijele tvari u nekim dijelovima mozga. Neaktivni prijevoz nije pokazao značajan utjecaj na strukturu mozga.

Genetski rizik je utjecao samo na kasniju demenciju – osobe bez APOE ε4 gena imale su veće koristi od bicikliranja u smanjenju rizika od demencije.

Što ovo znači za vas?

Iako aktivno putovanje nije jedini način očuvanja zdravlja mozga, uključivanje više kretanja u svakodnevicu može dugoročno pomoći. Hodanje do trgovine, vožnja biciklom na posao ili šetnja parkom ne samo da doprinosi tjelesnom zdravlju, već aktivno štiti i mozak.

Kombinirajte ga s uravnoteženom prehranom, kvalitetnim snom i socijalnom aktivnošću kako biste maksimizirali zaštitu mozga.

Čak i male promjene, poput dužih šetnji do parkirališta ili vožnje biciklom po kvartu, mogu dugoročno imati pozitivan učinak. Redovita tjelesna aktivnost, pa i u obliku svakodnevnog aktivnog prijevoza, ključna je za očuvanje kognitivnog zdravlja.

Pročitajte i ove članke:

• Rani simptomi demencije: Osim gubitka pamćenja, ovo je 11 najranijih znakova
• Zašto neki ljudi dobiju demenciju u srednjoj dobi?
• Demencija i spavanje: 26 % oboljelih ima poremećaje spavanja.

• demencija
• hodanje
• istraživanje
• vožnja bicikla

Učitaj više izvora