Normalni srčani impuls nastaje u sinusnom čvoru koji se nalazi na ušću gornje šuplje vene u desnu pretklijetku srca. Sinusni (sinoatrijski) čvor je prirodni elektrostimulator, a njegova aktivnost ovisi o živčanom sustavu i cirkulirajućim hormonima.

Srčani ritam određuje se mjerenjem broja otkucaja srca u minuti, a odnosi se na broj kontrakcija srčanog mišića. On ovisi o dobi osobe, a mijenja se kroz dan ovisno o tjelesnoj aktivnosti i ostalim faktorima.

Redovitim praćenjem broja otkucaja srca mogu se prepoznati određene bolesti, ali i poremećaji u radu kardiovaskularnog sustava zbog čije se prisutnosti srčani ritam može promijeniti.

Općenito, djeca imaju brži ritam otkucaja od odraslih, a u starosti se on znatno usporava. Također, stresne situacije i tjelesni napor povećat će rad srca, dok će ga mirovanje usporiti. Zato se broj otkucaja srca uvijek mjeri u stanju mirovanja tijela.

Hitna medicinska pomoć

U kojim slučajevima se treba javiti na hitnu pomoć, a kada je dovoljno otići liječniku opće medicine?

Prema riječima prof.dr.sc. Hrvoja Pintarića, specijalista hitne i interne medicine, subspecijalista kardiologa iz Poliklinike Fleur, osjet naglašenog rada srca je individualan. Pojedinci osjete svaki preskok ili promjenu broja otkucaja u minuti, dok drugi ne osjete niti značajnije poremećaje srčanog ritma.

U zdravih osoba pravilan srčani ritam naziva se sinusnim, prema mjestu gdje, u zdravom srcu, impulsi nastaju (sinusni čvor), a frekvencije je u mirovanju od 50 – 100 otkucaja/min.

Kada je broj otkucaja niži od 50 u minuti stanje se naziva bradikardija, a kada je iznad 100, tahikardija.

Aritmije se, jednako tako, dijele na:

• one s ubrzanim otkucajima (tahiaritmije) ili 
• usporenim (bradiaritmije). 

Važna je podjela aritmija prema mjestu nastanka na one koje su, u pravilu, po život opasnije (ventrikulske) i nešto manje opasne (supraventrikulske).      

Pravilan ubrzan rad srca opisuje sinusnu (fiziološku) tahikardiju koja nije bolest, nego posljedica nekih stanja ili bolesti drugih organskih sustava (nakon obilnog obroka, konzumacije kofeina, u trudnoći, pri fizičkom naporu, pri povišenoj tjelesnoj temperaturi, u emotivnom stresu, anksioznosti, tijekom nekih dijelova menstrualnog ciklusa ili trudnoće, u bolesti štitnjače).

Supraventrikulske aritmije dugo su vremena shvaćane kao prolazni i gotovo nevažni poremećaji srčanog ritma. Tek su rezultati velikih epidemioloških studija pokazali da je uz veliku učestalost ovih aritmija, prisutno i znatno narušavanje kvalitete života bolesnika te povećana stopa smrtnosti.

Nepravilan, ubrzan rad srca se veže uz najčešću aritmiju – fibrilaciju atrija. Učestalost ove aritmije raste proporcionalno dobi. Tijekom fibrilacije atrija, bolesnik osjeća ubrzan i nepravilan rad srca, a otkucaji su različitog intenziteta. Važno je znati da je ova aritmija vezana uz povećani rizik smrti bolesnika i to jer je najčešći uzrok za nastanak moždanog udara.

Fiziološki (prirodan) pravilan, usporen rad srca se javlja u mirovanju, u snu, u mladih, posebice treniranih ljudi, u bolesnika koji uzimaju pojedine lijekove.

Bradikardija, kao bolest, česta je u starijih osoba, a uzrok joj je u pravilu u degenerativnim procesima u provodnom sustavu srca. Usporenje provođenja impulsa obično nastaje postupno, no kod nekih bolesnika može nastati naglo uz učestale gubitke svijesti. Simptomatske bradikardije sa značajnim usporenjem provođenja impulsa liječe se ugradnjom trajnog elektrostimulatora srca.   

Aritmije mogu uzrokovati vrtoglavice, nestabilnost u stojećem položaju ili crnilo pred očima, koje nastaju kao posljedice nedovoljnog moždanog protoka krvi. Najozbiljniji simptom je kratkotrajni gubitak svijesti (sinkopa).

U liječničke se ordinacije ili hitne službe gotovo jednakom učestalošću javljaju osobe zbog naglašeno ubrzanog rada srca i bolesnici koji dolaze zbog samo nekoliko pojedinačnih nepravilnih srčanih otkucaja. Pristup i obrada bolesnika s palpitacijama su individualni, a liječenje je uzročno usmjereno. U slučaju pojave bilo kojeg od spomenutih simptoma treba se javiti liječniku obiteljske medicine, a kod gubitka svijesti (sinkope) u hitnu pomoć ili hitnu službu nadležne bolnice.

Prognostički su značajnije one aritmije koje se javljaju u bolesnom srcu. Ventrikulske tahikardije, uz koje bolesnik doživljava sinkopu ili kardijalni arest, aritmije su koje se mora agresivno liječiti.

Normalni otkucaji srca

U zdravih odraslih osoba normalni broj otkucaja srca iznosi između 50 i 100 u minuti u stanju mirovanja.

Sportaši imaju niži broj otkucaja srca u mirovanju pa tako njihov srčani ritam iznosi od 40 do 60 otkucaja u minuti. Oni imaju bolju srčanu funkciju i kardiovaskularni fitness. 

Kod žena u trudnoći normalan je i blago povišen rad srca, kao i tijekom umjerene fizičke aktivnosti kada broj otkucaja srca u zdravih odraslih osoba iznosi između 120 i 130 otkucaja u minuti.

Osobe prekomjerne težine ili osobe koje se ne bave tjelesnom aktivnošću imat će znatno veći broj otkucaja u naporu.

Povišen srčani ritam – visoki otkucaji srca

Povišenim srčanim ritmom smatra se više od 100 otkucaja u minuti u stanju mirovanja i predstavljaju tahikardiju, odnosno razlog za zabrinutost. 

Ubrzan rad srca – tahikardija – može biti uzrokovan:

• stresom,
• povećanim tjelesnim naporom,
• povišenom temperaturom,
• infekcijom,
• anemijom,
• pojačanim radom štitnjače (hipertireoza),
• slabošću ili virusnom upalom srca,
• suženjem krvnih žila,
• pritiskom želuca na srce,
• infarktom miokarda, tj srčanim udarom.

Osobe kojima je srčani ritam povećan mogu osjećati generalnu slabost, kratkoću daha, brzo umaranje, a može doći i do vrtoglavice i nesvjestice. 

Povećanje otkucaja srca uslijed stresa se objašnjava otpuštanjem hormona adrenalina, koji povećanjem otkucaja srca povećava protok krvi i dobavu kisika kako bi tijelo imalo više energije u potencijalno opasnim situacijama, objašnjava Medical News Today.

Generalno se normalan rad srca održava zdravim načinom života koji uključuje:

• izbjegavanje stresa,
• prestanak pušenja,
• gubljenje prekomjerne težine
• umjerena svakodnevna tjelovježba.

Niski srčani ritam – niski otkucaji srca

Niskim brojem otkucaja smatraju se vrijednosti ispod 50 otkucaja u minuti u stanju mirovanja.

Bradikardija je smanjenje broja otkucaja srca, odnosno srčane frekvencije i spada u poremećaje srčanog ritma – aritmije.

Bradiaritmija je naziv za usporeni srčani ritam, kad ritam srca nije ritmičan. Poremećaji ritma nastaju zbog abnormalnosti u stvaranju ili provođenju impulsa.

Većina prolaznih i asimptomatskih bradiaritmija ne zahtijeva liječenje, no kod težih oblika je potrebna čak i ugradnja trajnog elektrostimulatora srca.

Najvažnija podjela bradiaritmije razlikuje samo mjesto nastanka usporenog srčanog ritma.

Osim toga bradiaritmije možemo podijeliti ovisno o simptomima na:

• simptomatske, 
• asimptomatske.

A prema trajanju na:

• trajne bradiaritmije – posljedica degenerativne bolesti (starenja) provodnog sustava, ishemijske ili valvularne bolesti;
• prolazne bradiaritmije – uzrokovane lijekovima, elektrolitskim poremećajima i injekcijama.

Usporavanje rada srca normalno je u starijoj životnoj dobi, ali kod ljudi u reproduktivnoj dobi može biti riječ o zdravstvenom problemu.

Premda bradiaritmije mogu biti potpuno asimptomatske, većinom uzrokuju simptome poput:

• gubitka svijesti, 
• palpitacije,
• zaduha,
• omaglice,
• intolerancije napora.

Većina asimptomatskih i prolaznih aritmija lakšeg stupnja ne zahtijeva liječenje. Bradiaritmije koje su uzrokovane lijekovima ili metaboličkim disbalansima liječe se korekcijom disbalansa i ukidanjem lijekova.

Simptomatske bradiaritmije (na razini sinusnog čvora i AV čvora) zahtijevaju ugradnju trajnog elektrostimulatora srca.

Sindrom sportskog srca

Aktivni sportaši mogu razviti takozvani “sindrom sportskog srca”; skup kliničkih, elektrokardiografskih promjena koje se mogu naći kod ozbiljnijih sportaša, čije bavljenje sportom uključuje dugu, primarno aerobnu, fizičku aktivnost; koji je praćen nižim brojem otkucaja srca (ispod 60 otkucaja u minuti).

Međutim, ovaj simptom se ne javlja se kod svih profesionalnih sportaša.

Ako niste trenirani sportaš, a broj otkucaja srca vam je redovno niži od 50, trebate se javiti liječniku. Ostali simptomi mogu biti vrtoglavica, nedostatak daha i nesvjestica.

Niske otkucaje srca može uzrokovati i hipotireoza, odnosno smanjen rad štitnjače, ali može biti i posljedica nuspojave nekih lijekova.

Osobe koje uzimaju terapiju za određene srčane probleme trebaju se obratiti liječniku ako redovitim mjerenjem primijete pad u brzini rada srca te je stoga potrebno uvesti promjene u terapiji kako bi bila adekvatna.

U velikom ispitivanju na 2798 pacijenata kroz 16 godina pokazano je da su otkucaji srca u mirovanju ozbiljan pokazatelj rizika od razvoja srčanih bolesti. Ispitivanje su proveli danski znanstvenici i liječnici s odjela kardiologije Sveučilišne bolnice Gentofte u Kopenhagenu, a objavljeno je 2013. godine u BMJ Publishing Group Limited.

Normalni otkucaji srca u minuti

U tablici možete vidjeti vrijednosti normalnog broja otkucaja srca ovisno o spolu, dobi i fizičkoj aktivnosti.

djeca do 1 godine života	70 – 160
djeca od 1 do 10 godina života	80 – 130
djeca starija od 10 godina i odrasli	60 – 100
aktivni sportaši (u mirovanju)	40 – 60
žene	60 – 70
trudnice	58 – 90
žene pri tjelesnom naporu	90 – 120
muškarci pri tjelesnom naporu	100 – 150

Koja je najtočnija metoda za mjerenje broja otkucaja srca kod kuće?

“Za mjerenje frekvencije srca kod kuće koriste se automatski oscilometrijski uređaji (tlakomjeri) s funkcijom mjerenja frekvencije (broja otkucaja u minuti). Ako nemate takav uređaj, potrebno je palpirati radijalnu (palčanu) arteriju na zapešću u trajanju od najmanje 30 sekundi te rezultat pomnožiti s dva” – ističe prof.dr.sc. Hrvoje Pintarić, iz Poliklinike Fleur.

Krvni tlak i otkucaji srca – u čemu je razlika?

Prof.dr.sc. Hrvoje Pintarić iz Poliklinike Fleur objašnjava relaciju između broja otkucaja i vrijednosti krvnog tlaka te iznosi sljedeće: “Puls i arterijski tlak su dva elementa srčanožilnog sustava koji se neprestano mijenjaju kako bi u svakom trenutku organima omogućili odgovarajuću opskrbu arterijskom krvi i kisikom. Kako se zahtjevi mijenjaju, ova dva sustava se prilagođavaju.

Najbolji je primjer tjelesna aktivnost, kako opterećenjem u mišićima izrazito raste potreba za kisikom tako raste broj otkucaja u minuti i vrijednost (prvenstveno sistoličkog) krvnog tlaka.

Sličan primjer je bolest hipertireoza gdje se zbog povišenih vrijednosti hormona štitne žlijezde ubrzava metabolizam te posljedično puls i krvni tlak. U nekim bradiaritmijama, gdje radi bolesti provodnog sustava srca znatno pada broj otkucaja u minuti, kao kompenzatorni mehanizam rastu vrijednosti arterijskog krvnog tlaka.“

Krvni tlak označava pritisak krvi na stijenke krvnih žila. Tlak se stvara radom srca kao pumpe, pri svakom izbacivanju krvi iz srca – tlak se povisuje, a prilikom ulijevanja krvi u srce (faza punjenja i relaksacije srčanog mišića), tlak se snižava. Riječ je stoga o dvije različite mjere i dva različita indikatora zdravlja.

Krvni tlak je promjenjiv (mijenja se tijekom dana i noći) i podložan (unutarnjim i vanjskim) čimbenicima. Povećanje broja otkucaja srca neće nužno uzrokovati i rast krvnog tlaka. Međutim, neliječena aritmija (poremećaj u ritmu srca) može posljedično dovesti do povišenog tlaka. 

Veza između krvnog tlaka i broja otkucaja srca nije uvijek jasna i varira od osobe do osobe ovisno o njezinim tjelesnim predispozicijama i načinu života, zato je najbolje kod svake nepravilnosti posjetiti liječnika koji će pristupiti svakom slučaju individualno, uzevši sve faktore u obzir.

Više informacija pročitajte u sljedećim člancima:

• Tahikardija (ubrzan rad) srca – uzroci, simptomi i liječenje
• Usporen rad srca (bradikardija) – uzroci, simptomi i liječenje
• Kako povećati broj otkucaja srca?
• Otkucaji srca kod djece – normalne vrijednosti po stupnju razvoja i kako ih izmjeriti?
• Preskakanje srca (palpitacije) – uzroci, simptomi i liječenje

• krvni tlak
• niski otkucaji srca
• normalni otkucaji srca
• otkucaji srca
• povišeni otkucaji srca

Učitaj više izvora