Beta karoten tablete za tamnjenje: Što se zapravo događa s kožom nakon nekoliko tjedana uzimanja?
- Budite prvi i komentirajte!
- 5 min čitanja
Dolaskom ljeta povećan je i interes za suplementima koji bi mogli pomoći u postizanju tamnijeg tena. U tom kontekstu se posebno ističu upiti za beta karoten tablete za tamnjenje. Mogu li zaista pomoći i koja je potencijalna uloga beta karotena za naše zdravlje?
Što je beta karoten?
Beta karoten je biljni pigment iz skupine izoprenoida, najpoznatiji po tome što djeluje kao provitamin A. Drugim riječima, to je prehrambeni prekursor iz kojeg organizam stvara vitamin A.
Sintetiziraju ga biljke, gljive i mikroorganizmi, a u prehrani ga unosimo putem voća i povrća.
Po kemijskoj strukturi beta karoten je molekula sa sustavom konjugiranih dvostrukih veza i s dva beta-iononska prstena na krajevima, a u hrani prevladava trans izomer. Upravo ta struktura uvjetuje provitaminsku aktivnost.
Naime, da bi se mogao pretvoriti u vitamin A, spoj mora imati barem jedan nesupstituirani beta-iononski prsten. Nakon konzumacije pretvara se u aktivne oblike vitamina A, ponajprije u crijevima i jetri, uz pomoć enzima β,β-karoten-15,15′-monooksigenaze 1 (BCMO1).
Apsorpcija beta karotena se kreće u rasponu 5 – 65 %, ovisno o hrani, genetskim čimbenicima pojedinca i statusu vitamina A. Zanimljivo je da toplinska obrada i kuhanje mogu povećati bioraspoloživost beta karotena iz namirnica, nasuprot uvriježenom dojmu da je sirovije uvijek vrijednije.
Prema studijama na životinjama, pretvorba beta karotena u vitamin A predstavlja sofisticirani mehanizam i prilagođava se trenutačnim potrebama organizma. Enzim BCMO1 djeluje kao “škare” koje cijepaju molekulu beta karotena, no koliko će aktivno raditi, ovisi o tome koliko vitamina A tijelo već ima.
Ključnu ulogu u toj kontroli ima ISX (intestine-specific homeobox), transkripcijski faktor u crijevnoj sluznici.
Kada su zalihe vitamina A visoke, ISX se aktivira i utišava rad enzima BCMO1, a ujedno usporava i preuzimanje karotenoida iz crijeva u stanice. Drugim riječima, čim tijelo prepozna da vitamina A ima dovoljno, smanjuje pretvorbu beta karotena u vitamin A.
Zbog te povratne sprege čak i velike količine beta karotena iz hrane ne dovode do hipervitaminoze A (toksičnosti vitamina A). Kada zalihe padnu, ISX popušta i enzim BCMO1 ponovno počinje aktivno stvarati vitamin A iz beta karotena.
Važno je, međutim, naglasiti da se ova samoregulacija odnosi na pretvorbu u vitamin A i ne znači da su visoke doze beta karotena iz dodataka prehrani bezuvjetno sigurne, o čemu će biti više riječi u nastavku.
Kako su povezani beta karoten i zdravlje kože?
Mehanizam potencijalnog zaštitnog učinka beta karotena vrijedi razjasniti jer, suprotno očekivanju, ne ovisi o pretvorbi beta karotena u vitamin A.
Zaštitno djeluje sama necijepana molekula, i to kao antioksidans – zahvaljujući sustavu konjugiranih dvostrukih veza neutralizira slobodne radikale nastale djelovanjem UV zračenja. Štoviše, cijepanjem molekule i pretvaranjem u vitamin A se razgrađuje upravo ta struktura.
Da provitaminska aktivnost ovdje nije presudna, potvrđuje i činjenica da fotozaštitno djeluju i karotenoidi koji se uopće ne pretvaraju u vitamin A, poput luteina i zeaksantina.
Beta karoten kapsule se stoga danas uzimaju u općoj populaciji za zaštitu i pripremu kože za ljeto. Navedena indikacija ima određenog rezona i temelja u različitim studijama.
Naime, karotenoidi se nakupljaju u epidermisu i dermisu te, kako je već rečeno, imaju važnu ulogu u antioksidativnoj obrani kože.
Zbog izražene lipofilnosti (topljivosti u mastima) smještaju se unutar staničnih membrana. Ondje apsorbiraju dio energije UV zračenja i neutraliziraju reaktivne kisikove spojeve koji se stvaraju pod utjecajem sunčevog zračenja, čime mogu ublažiti eritem (crvenilo) i oksidativno oštećenje stanica.
Dosadašnja istraživanja na ljudima upućuju na to da beta karoten može pružiti određenu zaštitu od opeklina od sunca, no taj učinak presudno ovisi o duljini korištenja beta karotena.
Zaštita se počinje nazirati tek nakon 10-ak tjedana redovite suplementacije, a potom postupno jača sa svakim dodatnim mjesecom uzimanja.
Drugim riječima, da bi se postigao ikakav mjerljiv učinak, pripravak bi se morao uzimati kontinuirano više mjeseci unaprijed, a i tada je riječ tek o skromnoj, djelomičnoj zaštiti.
Ovdje je važno naglasiti da je najbolja zaštita od opeklina i dalje izbjegavanje sunca u najjačem dijelu dana, nošenje zaštitne odjeće, šešira i sunčanih naočala te redovita primjena kreme s visokim zaštitnim faktorom (SPF 30 ili više). Beta karoten i drugi karotenoidi mogu biti tek dodatak takvoj zaštiti.
Pomažu li beta karoten tablete za tamnjenje?
Prvo, treba razlikovati što je tamnjenje u užem smislu a što radi beta karoten i drugi karotenoidi pri duljem korištenju većih doza.
Tamnjenje kože je, pojednostavljeno rečeno, proces u kojem melanociti stvaraju pigment melanin zbog utjecaja sunčevog zračenja i obrane od istog. Naime, melanin ima zaštitnu ulogu od štetnih UV zračenja a ujedno je i uzrok preplanulosti kože.
Ono što se može primijetiti kod beta karotena i karotenoida općenito jest da se kod duljeg korištenja većih doza (30 mg dnevno) bilo iz prehrane bilo iz suplemenata, karotenoidi talože u koži pri čemu mogu dovesti do karotenodermije. To je pojava obojenja kože u žutu ili narančastu boju.
Riječ je o benignom i prolaznom stanju. U tome smislu, mogu dovesti do obojenja kože koje neki smatraju privlačnim (dapače, prema nekim istraživanjima privlačnijim od prirodno potamnjele puti), no važno je razumjeti da to nije povezano s povećanom sintezom melanina.
Drugim riječima, “tablete za tamnjenje” na bazi beta karotena mogu koži dati toplu, blago narančastu nijansu, ali ne stvaraju preplanulost niti zamjenjuju zaštitu od sunca.
Također, riječ je o relativno visokim dozama dugotrajnog korištenja beta karotena (prema istraživanjima i 30 mg dnevno kod pojave karotenodermije). U hrvatskim ljekarnama, u trenutku pisanja ovog članka, beta karoten je uglavnom prisutan u nižim dozama.
Ono što je važno naglasiti jest da dodatke prehrani s beta karotenom trebaju izbjegavati trenutni i bivši pušači.
Naime, određena su istraživanja pokazala da je incidencija raka pluća kod takvih pacijenata povećana u odnosu na pušače i bivše pušače koji nisu uzimali suplemente beta karotena (nešto manje doduše kod bivših pušača).
Riječ je o mjeri opreza utemeljenoj na ozbiljnim dokazima. Navedene studije su koristile visoke doze, reda veličine 20 – 30 mg dnevno kroz dulje razdoblje (u Hrvatskoj dodaci prehrani uglavnom sadrže puno niže doze beta karotena).
Točan mehanizam tog štetnog učinka nije u potpunosti razjašnjen, no smatra se da bi beta karoten kod takvih osoba, u uvjetima pojačanog oksidativnog stresa u plućima izloženima dimu, mogao paradoksalno djelovati pro-oksidativno, odnosno poticati oksidaciju umjesto da je sprječava.
Drugim riječima, ista molekula koja u uobičajenim okolnostima djeluje zaštitno, u tim specifičnim uvjetima i pri visokim dozama može imati suprotan učinak. Stoga je razborito da pušači i bivši pušači izbjegavaju uzimanje beta karotena u tabletama, odnosno dodacima prehrani.
Postoji li najbolji beta karoten (tablete)?
U konačnici je teško jednoznačno odgovoriti na pitanje koji je oblik beta karotena kao dodatka prehrani najbolji, jer optimalan izbor ovisi o potrebama i karakteristikama svakog pojedinca. Upravo je zato, kao i pri uzimanju bilo kojeg drugog suplementa, ključno konzultirati se s ljekarnikom ili liječnikom.
Tek se tako, individualno, može procijeniti je li uzimanje beta karotena optimalno i sigurno s obzirom na ostalu terapiju, zdravstveno stanje i druge individualne karakteristike. Ujedno, to je najbolji način da se odabere prikladan pripravak i istodobno izbjegne onaj potencijalno štetan.
Pročitajte i ove članke:
- Važno je znati: Što se zapravo dogodi s kožom kada pocrni na suncu?
- Kako zadržati preplanuli ten? Evo na što pripaziti
- Krema za samotamnjenje: Lijepa put bez višesatnog ležanja na suncu! Evo kako je pravilno nanijeti i koje su najbolje kreme.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Što se događa s vašim šećerom u krvi kada jedete tjesteninu s umakom od rajčice?
- Tomislav Stanić
- 3 min čitanja
- Vitamin A and Carotenoids. (2025). NIH.
- Flieger, J. i sur. (2024). Skin protection by carotenoid pigments. Int. J. Mol. Sci., 25(3): 1431.
- Turck, D. i sur. (2024). Scientific opinion on the tolerable upper intake level for preformed vitamin A and β-carotene. EFSA J., 22(6): e8814.
- α-Carotene, β-Carotene, β-Cryptoxanthin, Lycopene, Lutein, and Zeaxanthin. (2023). Oregon State University.
- O’Connor, E. A. i sur. (2022). Vitamin and mineral supplements for the primary prevention of cardiovascular disease and cancer: Updated evidence report and systematic review for the US preventive services task force. JAMA, 327(23): 2334–2347.
- Lefevre, C. E. i Perrett, D. I. (2015). Fruit over sunbed: carotenoid skin colouration is found more attractive than melanin colouration. Q. J. Exp. Psychol. (Hove), 68(2): 284–293.
- Natarajan, V. T. i sur. (2014). IFN-γ signaling maintains skin pigmentation homeostasis through regulation of melanosome maturation. Proc. Natl. Acad. Sci. U S A, 111(6): 2301–2306.
- Stahl, W. i Sies, H. (2012). β-Carotene and other carotenoids in protection from sunlight. Am. J. Clin. Nutr., 96(5): 1179S–1184S.
- Tanvetyanon, T. i Bepler, G. (2008). Beta-carotene in multivitamins and the possible risk of lung cancer among smokers versus former smokers: a meta-analysis and evaluation of national brands. Cancer, 113(1): 150–157.
- Köpcke, W. i Krutmann, J. (2008). Protection from Sunburn with β-Carotene—A Meta-analysis. Photochem Photobiol., 84(2): 284–288.
- Omenn, G. S. i sur. (1996). Effects of a combination of beta carotene and vitamin A on lung cancer and cardiovascular disease. N. Engl. J. Med., 334(18): 1150–1155.
- The Alpha-tocopherol, beta carotene cancer prevention study group. (1994). The effect of vitamin E and beta carotene on the incidence of lung cancer and other cancers in male smokers. N. Engl. J. Med., 330(15): 1029–1035.
- Micozzi, M. S. i sur. (1988). Carotenodermia in men with elevated carotenoid intake from foods and beta-carotene supplements. Am. J. Clin. Nutr., 48(4): 1061–1064.