Već nam je poznato kako se soda bikarbona često u laičkim krugovima prezentira kao narodni lijek, brz i jeftin način za smirivanje žgaravice ili se pak koristi za sportske performanse. Drugi naziv za sodu bikarbonu je natrijev hidrogenkarbonat ili NaHCO3.

Kao što vidimo, soda bikarbona sadrži natrij. Još jedan bijeli prah koji svakodnevno konzumiramo je i sol koja dolazi kao NaCl. Laički se može pretpostaviti kako sol i soda bikarbona nisu isto, iako imaju zajednički dio – natrij. Naravno, nisu iste, ali problem kod krvnog tlaka je upravo natrij.

Povodom Svjetskog dana hipertenzije razmatramo je li soda bikarbona dopuštena ili nije dopuštena kod visokog krvnog tlaka, odnosno, što je mit, a što istina.

Jedna čajna žličica osigurava već oko 60 % natrija, ne računajući njegove izvore iz hrane. No, prije objašnjenja upoznajmo se s ulogom natrija u organizmu. Riječ je o esencijalnom elektrolitu, odnosno kationu u izvanstaničnoj tekućini.

Možemo reći da gdje se nalazi natrij tu je voda, pa kod većeg unosa slane hrane imamo osjećaj da smo nakupili puno potkožne vode. Natrij zadržava vodu u tkivima i krvotoku. Kada ne bismo unosili dovoljno natrija, voda se ne bi zadržavala, a to bi dovelo do dehidracije našeg tijela.

Dakle, natrij nam je itekako potreban i važan, posebno u uvjetima visoke temperature, znojenja i intenzivnog bavljenja kardio aktivnostima. Osim toga, natrij je bitan u procesu prijenosa živčanih signala, kod mišićnih kontrakcija, a igra i važnu transportnu ulogu.

Također, natrij ima ulogu pufera pomažući našoj krvi da zadrži stabilan pH. Međutim, kada natrij postaje problem?

Naravno, kada ga kontinuirano prekomjerno unosimo što nije teško postići nezdravom prehranom, posebno ako redovito zalazimo u pekare, jedemo čips, slane kokice, grickalice, brzu hranu ili prekomjerno dosoljavamo hranu.

Važno je naglasiti da se natrij krije i u gotovim povrtnim mješavinama začina i raznim umacima. Stanje se paralelno pogoršava niskim unosom kalija, kada jedemo premalo svježeg povrća i voća. Kalij je antagonist natriju i potiče izlučivanje natrija.

Posebno na unos natrija trebaju pripaziti bubrežni bolesnici i dijabetičari budući da njihovi bubrezi sporije filtriraju višak natrija koji se time i dulje zadržava u organizmu. Kada imamo puno natrija u tijelu, povećava se ukupni volumen tekućine, a to vidimo kao oticanje nogu, ali dolazi i do pritiska unutar arterija.

Posljedično, srce kuca jače jer se bori s većim otporom tekućine koju treba protjerati kroz sustav. S vremenom žile gube elastičnost čime se povećava njihovo pucanje, a onda i rizik od moždanog udara i ateroskleroze.

Ono što možda nije toliko poznato jest da dugoročni višak natrija dovodi i do manjka kalcija. Naime, kako bubrezi filtriraju višak natrija, tako se i ispire kalcij. U konačnici, oštećuju se male krvne žile u bubrezima čime bubrezi otežano rade i još teže filtriraju natrij.

U nastavku otkrivamo kako su povezani soda bikarbona i hipertenzija.

Kako su povezani soda bikarbona i hipertenzija?

Sada kada znamo ulogu natrija, ali i što se događa kada ga unosimo previše, možemo odgovoriti na pitanje smiju li osobe koje boluju od hipertenzije koristiti sodu bikarbonu koja u svojem sastavu sadrži natrij koji, za razliku od soli, nije vezan na klorid.

Mnogi će reći kako soda jednostavno nije sol, jer, kako sol sadrži kloridni ion, on također može doprinijeti hipertenziji. Iako kloridni anion pojačava učinak natrija, sam natrij je taj koji potiče zadržavanje vode, a onda i povišenje krvnog tlaka.

Dakle, čak i bez klorida, natrij iz drugih izvora, poput sode bikarbone može biti problematičan za osobe koje već pate od hipertenzije. Ovdje se može postaviti pitanje što je onda s kiselom vodom koja također sadrži natrij, a prezentira se kao ona koja ne povisuje tlak.

U jednoj čajnoj žličici sode bikarbone nalazi se oko 1.250 mg natrija. U jednoj boci kisele vode nalazi se između 20 i 300 mg natrija po litri, ovisno o proizvođaču. Da bi osoba unijela istu količinu natrija kao iz žličice sode bikarbone, morala bi popiti između četiri i 10 l kisele vode.

Osim toga, kisela voda nerijetko sadrži magnezij i kalcij koji su antagonisti natriju. Time se djelomično neutralizira prisutnost natrija jer prethodna dva minerala djeluju opuštajuće na krvne žile s blagim utjecajem na regulaciju krvnog tlaka.

Dakle, problem kod sode bikarbone je taj što sadrži visoku koncentraciju natrija, odnosno u jednoj čajnoj žličici nalazi se više od polovice dnevnog preporučenog unosa.

Kad dospije u naše tijelo, naglo se povećava volumen tekućine, odnosno volumen krvi koja cirkulira čime se stvara pritisak na arterijske stijenke.

To može utjecati i na sami lijek za visoki krvni tlak, stvara se pritisak na srce i bubrege čime se pogoršavaju simptomi i posljedice visokog krvnog tlaka.

Zaključno, kad god mislite da bi vam neki tzv. narodni lijek mogao pomoći, važan je kontekst i vaše trenutno zdravstveno stanje, a prije upotrebe uvijek se konzultirajte sa stručnom osobom.

Pročitajte i ove članke:

• Prirodno snižavanje tlaka: Uvedite ovih 7 promjena kod kuće
• Povišeni krvni tlak: Simptomi na koje trebate obratiti posebnu pažnju
• Kardiolozi su izdali nove smjernice za visoki krvni tlak! Evo što morate znati.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Piše liječnik

Stopala i jetra: Ovaj simptom mnogi ignoriraju, a može ukazivati na cirozu

• Hrvoje Pinoza
• 3 min čitanja

• soda bikarbona i hipertenzija