Kontrola šećera u krvi ključan je dio liječenja dijabetesa. Osim pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti i lijekova, znanstvenici sve više otkrivaju i druge biološke mehanizme koji mogu utjecati na razinu glukoze u organizmu.

Novo istraživanje sugerira da bi važnu ulogu u regulaciji šećera u krvi mogle imati – crvene krvne stanice, osobito u uvjetima smanjene količine kisika, poput onih na većim nadmorskim visinama.

Zašto je kontrola šećera u krvi važna?

Upravljanje razinom šećera u krvi (glikemijska kontrola) temelj je liječenja dijabetesa. Cilj je održavati razinu glukoze u krvi unutar preporučenog raspona kako bi se smanjio rizik od komplikacija.

To obično zahtijeva svakodnevnu kombinaciju praćenja razine glukoze, prilagodbe načina života te, prema potrebi, primjene lijekova.

Primjerice, tjelesna aktivnost može pomoći jer povećava osjetljivost na inzulin. To znači da stanice lakše koriste inzulin kako bi iz krvi preuzele glukozu tijekom i nakon aktivnosti.

Slično tome, određeni lijekovi za dijabetes pomažu u regulaciji šećera u krvi povećavajući osjetljivost na inzulin ili potičući proizvodnju inzulina.

Crvene krvne stanice kao “spužva” za glukozu

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Cell Metabolism sugerira da bi još jedan čimbenik mogao utjecati na razinu šećera u krvi – crvene krvne stanice.

Drugim riječima, djeluju poput svojevrsne “spužve” koja upija šećer iz krvi.

Ovo bi moglo objasniti zašto ljudi koji žive na većim nadmorskim visinama često imaju manji rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.

Zašto nadmorska visina može imati ulogu?

Ranija promatračka istraživanja su pokazala da je učestalost dijabetesa tipa 2 niža kod populacija koje žive na većim nadmorskim visinama. Međutim, biološki mehanizam koji stoji iza toga dugo nije bio jasan.

U novoj studiji znanstvenici su analizirali kako organizam reagira kada je izložen uvjetima s manje kisika.

U takvim okolnostima dolazi do dvije važne promjene:

• povećava se broj crvenih krvnih stanica
• svaka pojedina stanica preuzima više glukoze iz krvi.

Razlog tome je povećana količina transportera glukoze (GLUT1) na površini crvenih krvnih stanica, što omogućuje učinkovitiji unos šećera.

Istovremeno, te stanice brže metaboliziraju glukozu kako bi proizvele molekulu naziva 2,3-DPG, koja pomaže hemoglobinu da lakše otpušta kisik u tkiva.

Neočekivani rezultati u eksperimentu

Kako bi proučili ovaj fenomen, istraživači su izložili miševe uvjetima koji oponašaju manjak kisika kakav se može pojaviti na velikim visinama.

Rezultati su pokazali:

• brzi pad razine šećera u krvi
• poboljšanu toleranciju na glukozu
• značajan unos glukoze u crvene krvne stanice.

Zanimljivo je da mišići, mozak i jetra – tkiva koja inače troše puno glukoze – nisu u potpunosti objasnili gdje glukoza “nestaje” iz krvi. Napredne metode snimanja pokazale su da su upravo crvene krvne stanice preuzele velik dio tog šećera.

Mogu li aktivnosti na visini pomoći osobama s dijabetesom?

Iako rezultati djeluju obećavajuće, stručnjaci upozoravaju da je prerano donositi zaključke o potencijalnim koristima aktivnosti poput planinarenja ili boravka na velikim visinama za osobe s dijabetesom.

Naime, istraživanje je provedeno na životinjama, a potrebno je još mnogo studija kako bi se utvrdilo vrijedi li isti mehanizam i kod ljudi.

Osim toga, uvjeti na velikim visinama razlikuju se po mnogo čemu – prehrani, razini tjelesne aktivnosti, genetici i dostupnosti zdravstvene skrbi.

Oprez kod određenih tipova dijabetesa

Važno je naglasiti da ovaj potencijalni učinak nije nužno povoljan za sve osobe s dijabetesom.

Primjerice, osobe s dijabetesom tipa 1 imaju veći rizik od hipoglikemije (preniske razine šećera u krvi). Neka istraživanja su pokazala da boravak na većim visinama može dodatno povećati taj rizik, osobito tijekom fizičke aktivnosti.

Zbog toga stručnjaci preporučuju da se osobe s dijabetesom koje planiraju aktivnosti na velikim nadmorskim visinama uvijek prethodno savjetuju s liječnikom.

Novi potencijalni pristupi liječenju

Osim razumijevanja utjecaja nadmorske visine, istraživanje otvara i mogućnost razvoja novih terapija za regulaciju šećera u krvi.

Znanstvenici su testirali eksperimentalni spoj naziva HypoxyStat, koji oponaša učinke manjka kisika tako da mijenja način na koji hemoglobin veže kisik.

U pokusima na miševima ovaj je spoj uspio smanjiti visoku razinu šećera u krvi, čak učinkovitije od nekih postojećih lijekova.

Ipak, riječ je o ranoj fazi istraživanja, pa će biti potrebna dodatna klinička ispitivanja kako bi se utvrdila sigurnost i učinkovitost takvog pristupa kod ljudi.

Što ova otkrića znače za budućnost?

Iako su rezultati još uvijek preliminarni, studija otkriva zanimljivu vezu između razine kisika u organizmu i regulacije šećera u krvi.

Crvene krvne stanice, koje su do sada bile poznate prvenstveno po prijenosu kisika, možda imaju i dodatnu ulogu u održavanju ravnoteže glukoze u krvi.

U budućnosti bi upravo taj mehanizam mogao poslužiti kao inspiracija za razvoj novih terapija u liječenju dijabetesa – bez potrebe za izlaganjem organizma stvarnim uvjetima smanjenog kisika.

Pročitajte i ove članke:

• Koji su rizični faktori za dijabetes tipa 2?
• 4 stvari koje morate raditi svaki dan ako imate dijabetes
• Razina šećera u krvi: Tablica za dijabetes tip 1 i tip 2.

• dijabetes
• istraživanje
• ljudi na većim nadmorskim visinama

Učitaj više izvora