Rak često ne daje jasne simptome u ranoj fazi – upravo zato preventivni pregledi mogu imati ključnu ulogu u očuvanju vašeg zdravlja.

Zahvaljujući suvremenim metodama probira, liječnici danas mogu otkriti promjene koje upućuju na rak i prije nego što se pojave prvi znakovi bolesti. U nastavku saznajte koje su vam pretrage dostupne, tko bi ih trebao raditi i koliko su pouzdane.

Što su probirni testovi za rak?

Probirni testovi (screening) omogućuju otkrivanje raka u fazi kada još nemate nikakve simptome. Važno je znati da ovi testovi ne postavljaju konačnu dijagnozu.

Neki probirni testovi namijenjeni su osobama s povećanim rizikom (primjerice zbog obiteljske anamneze ili genetskih mutacija), dok se drugi rutinski preporučuju svima nakon određene dobi.

Zašto je probir važan?

Glavni cilj probira jest rano otkrivanje raka. Kada se bolest dijagnosticira u početnoj fazi:

• liječenje je često uspješnije
• veće su šanse za izlječenje
• smanjuje se rizik od smrtnog ishoda.

Što imate više čimbenika rizika – poput starije dobi, obiteljske povijesti raka ili određenih životnih navika – to je veća vjerojatnost da ćete imati koristi od redovitih preventivnih pregleda.

Koje vrste probirnih testova postoje?

Liječnik vam može preporučiti fizikalni pregled, laboratorijske analize, slikovne metode ili genetsko testiranje.

Najčešći probirni testovi nalaze se u nastavku.

1. Mamografija

Riječ je o rendgenskoj snimci dojki kojom se rak dojke može otkriti u ranoj fazi. Redovite mamografije dokazano smanjuju rizik od smrtnosti od raka dojke.

2. MR dojke

Koristi magnetsko polje i radio valove za dobivanje detaljnih slika. Obično se preporučuje ženama s visokim rizikom (nositeljicama BRCA1 ili BRCA2 mutacija), uz mamografiju.

3. Klinički pregled dojki

Liječnik palpacijom provjerava postoje li kvržice ili promjene u dojkama i pazusima.

4. Papa test (PAPA test)

Kod Papa testa uzima se uzorak stanica s vrata maternice radi otkrivanja abnormalnosti koje mogu prerasti u rak vrata maternice. Često se kombinira s HPV testom.

5. PSA test

PSA test je krvna pretraga kojom se mjeri prostata-specifični antigen radi otkrivanja raka prostate. Najčešće se preporučuje muškarcima s povećanim rizikom.

6. Kolonoskopija i sigmoidoskopija

Kod kolonoskopije, pomoću tanke cijevi s kamerom pregledava se debelo crijevo. Kolonoskopija obuhvaća cijelo debelo crijevo, dok sigmoidoskopija pregledava njegov donji dio. Mogu se otkriti polipi koji se s vremenom mogu razviti u rak.

7. Test na okultno krvarenje u stolici

Otkriva tragove krvi u stolici, što može upućivati na polipe ili rak debelog crijeva.

8. Krvni test Shield

Analizira uzorak krvi radi otkrivanja raka debelog crijeva ili prekanceroznih polipa.

9. Niskodozni CT pluća

Koristi se za probir raka pluća kod osoba visokog rizika, posebno dugogodišnjih pušača.

10. CA-125

Krvna pretraga koja se preporučuje ženama s povećanim rizikom za rak jajnika, često uz transvaginalni ultrazvuk.

11. Pregled kože

Vi ili vaš liječnik provjeravate postoje li sumnjive promjene ili madeži na koži.

12. Alfa-fetoprotein (AFP)

Krvni test za rano otkrivanje raka jetre kod rizičnih osoba, često u kombinaciji s ultrazvukom.

Može li se rak otkriti iz krvi?

Osim testa CA-125 i Shield testa, znanstvenici intenzivno rade na razvoju krvnih testova koji bi mogli otkriti više vrsta raka odjednom.

Jedno istraživanje iz 2018. godine ispitivalo je test naziva CancerSEEK, koji analizira proteinske markere i fragmente tumorskog DNK-a u krvi. Rezultati su pokazali visoku točnost, osobito kod raka jajnika i debelog crijeva. Ipak, test još nije dostupan u rutinskoj praksi i koristi se isključivo u istraživačke svrhe.

Tko bi se trebao testirati i koliko često?

Preporuke se razlikuju ovisno o dobi, spolu i čimbenicima rizika.

Za rak dojke:

• 40. – 44. godine možete započeti s godišnjim mamografijama
• od 45. godine preporučuju se redoviti godišnji pregledi
• nakon 55. godine možete birati između godišnjeg ili pregleda svake dvije godine
• ako ste visokorizični, probir može započeti ranije i uključivati MR dojki.

Za rak debelog i završnog crijeva:

• većina osoba trebala bi započeti probir u 45. godini
• kolonoskopija se najčešće ponavlja svakih 10 godina, ako nemate povećan rizik.

Za rak vrata maternice:

• 25. – 65. godine preporučuje se HPV test svakih pet godina
• alternativa je kombinacija HPV i Papa testa svakih pet godina ili Papa test svake tri godine.

Za rak prostate:

• od 50. godine razgovarajte s liječnikom o prednostima i rizicima testiranja
• ako imate obiteljsku anamnezu ili pripadate rizičnoj skupini, razgovor započnite već s 45 godina.

Za rak pluća probir se preporučuje osobama 50 – 80 godina koje imaju dugogodišnju povijest pušenja (najmanje 20 “paket-godina”).

Jesu li probirni testovi uvijek pouzdani?

Iako mnogi probirni testovi spašavaju živote, nijedan nije savršen.

Mogući su:

• lažno pozitivni rezultati – test pokazuje abnormalnost iako nemate rak (što može izazvati stres i dodatne nepotrebne pretrage)
• lažno negativni rezultati – test je uredan, iako bolest postoji (što može odgoditi liječenje).

Neki testovi, poput PSA testa, predmet su rasprava jer ponekad otkriju spororastuće tumore koji možda nikada ne bi ugrozili život, ali mogu dovesti do nepotrebnog liječenja.

Također, rano otkrivanje ne znači uvijek i bolji ishod, osobito ako se radi o sporonapredujućim oblicima bolesti.

Što je najvažnije?

Najbolji pristup je individualan. Razgovarajte sa svojim liječnikom o:

• obiteljskoj povijesti bolesti
• osobnim čimbenicima rizika
• prednostima i mogućim rizicima probira.

Zajedno možete donijeti odluku o planu preventivnih pregleda koji najbolje odgovara vašim potrebama.

Pročitajte i ove članke:

• Preventivni pregledi u svakoj životnoj dobi: Spašavaju živote! Liječnik otkriva kada trebate obavljati zdravstvene kontrole
• 11 zdravstvenih pregleda koje trebate zakazati ove godine
• 7 stvari koje nikad ne biste smjeli raditi prije sistematskog pregleda.

• pregledi
• pregledi za rak
• Probirni testovi

Učitaj više izvora