Umjetni zaslađivači sve su prisutniji u prehrani, osobito među osobama koje žele smanjiti unos kalorija ili bolje regulirati šećer u krvi.

Ipak, sve više istraživanja upozorava na to da njihov dugoročni učinak na zdravlje nije potpuno razjašnjen. Upravo zato znanstvenici traže sigurnije i prirodnije alternative – a jedna od njih, tagatoza, sve se češće ističe kao potencijalno rješenje.

Što je tagatoza i zašto je posebna?

Tagatoza je rijedak, niskokalorični šećer koji se prirodno nalazi u malim količinama u određenom voću i mliječnim proizvodima. Po okusu je vrlo slična običnom stolnom šećeru – ima oko 92 % njegove slatkoće, ali manje od polovice kalorija. Iako kemijski spada u šećere, organizam je prerađuje drugačije.

Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) još je 2001. godine tagatozu proglasila sigurnom za upotrebu (GRAS), što znači da postoje znanstveni dokazi o njezinoj sigurnosti u prehrani, iako još nema punu regulatornu potvrdu za širu primjenu.

Novi način proizvodnje mogao bi promijeniti sve

Jedan od glavnih problema tagatoze dosad bila je njezina proizvodnja. Budući da se u prirodi pojavljuje u vrlo malim količinama, industrijska proizvodnja bila je skupa i neučinkovita.

Znanstvenici sa Sveučilišta Tufts razvili su novu metodu kojom koriste genetski modificirane bakterije Escerichije coli kao svojevrsne “mikrotvornice šećera”. Ovim postupkom bakterije pretvaraju glukozu, koja je jeftina i lako dostupna, u tagatozu.

Zahvaljujući novim enzimima i obrnutom biokemijskom procesu, moguće je postići iskoristivost do 95 %, što je znatno više i jeftinije od dosadašnjih metoda. To otvara vrata široj primjeni tagatoze u prehrambenoj industriji.

Može li zamijeniti šećer bez kompromisa u okusu?

Za razliku od mnogih zaslađivača koji mijenjaju teksturu hrane, tagatoza se ponaša vrlo slično saharozi. Karamelizira se, daje volumen i teksturu te se može koristiti u pečenju i kuhanju bez većih razlika u rezultatu.

Nutricionisti ističu da tagatoza ima nekoliko prednosti:

• minimalno utječe na šećer u krvi
• djeluje prebiotički, potičući zdravlje crijeva
• ne spada u umjetne zaslađivače ni šećerne alkohole
• ima okus bliži pravom šećeru od većine alternativa.

Dodatno, istraživanja pokazuju da tagatoza ne potiče razvoj karijesa, a postoji mogućnost da čak ima i zaštitni učinak na zube.

Postoje li nuspojave?

Iako zvuči obećavajuće, tagatoza nije potpuno bez rizika. Ako se konzumira u većim količinama, može izazvati probavne tegobe poput nadutosti, proljeva ili mučnine, osobito kod osjetljivih osoba.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da se u jednom obroku ne unosi više od 30 g tagatoze kako bi se izbjegla nelagoda. Osobe s gastrointestinalnim problemima trebale bi započeti s malim količinama i pratiti reakciju organizma.

Također, zbog sličnosti s fruktozom, tagatoza nije prikladna za osobe s nasljednom intolerancijom na fruktozu.

Ima li tagatoza budućnost?

Nova istraživanja dodatno potvrđuju da bi tagatoza mogla biti zdravija alternativa šećeru i nekim postojećim zaslađivačima. Istovremeno, ovaj razvoj ukazuje na širi trend korištenja biotehnologije za proizvodnju prirodnih sastojaka u prehrani.

Ipak, stručnjaci naglašavaju da je potrebno još opsežnih studija na ljudima, kao i dodatna regulatorna odobrenja, prije nego što tagatoza postane uobičajen dio prehrane.

Ako tražite način da smanjite unos šećera, zaslađivači mogu biti pomoć – ali, kao i uvijek, umjerenost i informiran izbor ostaju ključ zdravlja.

Pročitajte i ove članke:

• Ova umjetna sladila povezana su s bržim kognitivnim padom
• Koristite zaslađivače bez kalorija kako biste smršavili? Stručnjaci upozoravaju da dugotrajna upotreba može izazvati ove bolesti
• Zamjena za šećer za dijabetičare: Pet najboljih opcija.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Podijelio je važnu poruku prije smrti

Preminuo James Van Der Beek: Simptome je ignorirao mjesecima – a onda je stigla teška dijagnoza

• Tomislav Stanić
• 3 min čitanja

• istraživanje
• tagatoza
• umjetni zaslađivač
• zamjena za šećer