Stockholmski sindrom na poslu, korporativni ili organizacijski Stockholmski sindrom, opisuje zaposlenikovu iznimnu lojalnost prema autoritetu, odnosno poslodavcu koji ga iskorištava i emocionalno manipulira na radnom mjestu.

Dugotrajnim radom kod takvog poslodavca zaposlenik počinje čak i opravdavati degradirajuće postupke koja poslodavac prema njemu pokazuje, a zapravo je riječ o izrazito toksičnim okolnostima i radnoj kulturi koja ne ulaže u mentalno zdravlje svojih zaposlenika te ih na druge načine zadržava iako svakodnevno doživljavaju stres i prihvaćaju toksične uvjete (zbog čimbenika poput straha od gubitka posla ili želje za odobravanjem).

Što je Stockholmski sindrom?

Stockholmski sindrom je psihološki fenomen koji i nije toliko čest u populaciji jer se razvija u rizičnim i opasnim okolnostima kao što su talačke situacije u kojima se stvara emocionalna veza, osjećaj povjerenja i identifikacija s agresorom koji može biti otmičar, pljačkaš, zlostavljač ili bilo koja druga dominantna osoba koja ima moć upravljanja drugom osobom.

Žrtva ne bira svjesno biti u takvom odnosu, nego s vremenom počinje misliti da je zlostavljač zapravo njezin izvor života koji joj, u takvoj teškoj situaciji, dozvoljava osnovne fiziološke potrebe stvarajući tako emocionalnu ovisnost s agresorom i zaboravljajući kako je do takve situacije uopće došlo.

Nerijetko se događa da i zlostavljač razvije naklonost prema žrtvi pa joj se odluči povjeriti o nekim bolnim temama iz prošlosti, ali je i dalje drži “u svojem vlasništvu”.

Iako zvuči filmski, ovakve situacije se događaju. I dalje se smatra da su jako rijetke, ali postoje u različitim blažim oblicima na drugim mjestima koji nisu nužno toliko opasne (ili se barem tako čini).

S obzirom na to da se žrtve toliko vežu za agresora i postaju ovisne o njemu misleći da bez njega nemaju sigurnost da će preživjeti, svaka mogućnost oslobađanja od takvog odnosa može predstavljati veći šok nego ostajanje u njemu.

Neće svatko razviti ovakve obrasce ponašanja, a o tome ovisi dosta faktora (karakteristike osobnosti, životne traume i odnosi, trenutne okolnosti i sl.).

Važno je znati da Stockholmski sindrom postoji i u nekim nadasve uobičajenim situacijama u kojima zaboravljamo na vlastite potrebe i gubimo identitet u svrhu osiguravanja prividne stabilnosti i preživljavanja (npr. zanemarivanje loših radnih uvjeta i nepravednih postupaka od strane poslodavca u svrhu daljnjeg primanja sigurne plaće bez koje ne možete preživjeti).

Stockholmski sindrom na poslu

Dok američki autori već imaju nekoliko naziva za Stockholmski sindrom na poslu – korporativni ili organizacijski – oko nas baš i nema toliko informacija o ovoj jako važnoj temi, a itekako se može primijetiti u radnom okruženju.

U trenutku kada zaposlenici razviju neobjašnjivu lojalnost prema poslodavcu koji ih omalovažava i degradira te umanjuje njegova prava i vrijednosti neupitno je da postoji neki dublji problem u pozadini.

Neki stručnjaci smatraju da je u pitanju Freudova teorija obrambenih mehanizama. Naime, osoba da bi se obranila od neugodnih osjećaja i situacija koje proživljava nesvjesno dovede sebe do poricanja stvarnosti i gubitka identiteta u svrhu obrane toksičnih nadređenih i uvjeta u kojima radi.

Da se ne bi krivo pretpostavilo – nije nužno svaka osoba koja je dugotrajno zaposlena kod nekog poslodavca žrtva. Ima poslodavaca koji toliko dobro upravljaju poslom i dobrobiti svojih zaposlenika da je neupitno kako ih zadržavaju godinama na istom radnom mjestu.

Pitanje je kakvi su radni uvjeti u kojima osoba radi te kakav odnos ima s nadređenima u kontekstu uvažavanja i poštovanja. Neki zaposlenici se osjećaju zarobljenima na radnom mjestu na kojem doživljavaju stres, a posljedično prihvaćaju toksične uvjete zbog straha od gubitka posla, egzistencije ili želje za odobravanjem.

Važno je naglasiti da je riječ o iznimno toksičnoj radnoj okolini, primjerice nadređenom koji ucjenjuje i prijeti zaposleniku, uz povremene i rijetke obrasce ljubaznosti čime pojačava privrženost i otežava izlazak iz situacije.

Toksična radna kultura tvrtke u kojoj postoji organizacijski Stockholmski sindrom se može lako prepoznati i nadređeni obično smatra da je usađivanje te “kulture” izuzetno važno da bi nametnuo emocionalnu privrženost zaposlenicima.

Glavni cilj je njegovati lojalnost tvrtki, iako nije obostrana jer emocionalna dobrobit zaposlenika nema nikakvo značenje za nadređene. Naravno da će povremeno postojati i “pogodnosti” koje pružaju, ali samo rijetki će shvatiti koliko su one zapravo manipulativne po svojoj namjeri.

Poslodavac je u stanju biti iznimno ljubazan i nadasve sklon ucjenama i prijetnjama prema zaposleniku, a s obzirom na to da ima dominantnu i moćniju poziciju, psihološka dobrobit one slabije strane, tj. zaposlenika, može se lakše kontrolirati.

Kako pomoći osobi koja ne vidi problem?

U ovoj situaciji teško je ukazati osobi na problem jer ga ni sama nije svjesna. Možda s vremenom i uoči određene probleme, ali ih opravdava i odbija priznati.

S obzirom na to da je srž problema duboko ukorijenjena u identitetu i osobnosti osobe (jer neće svi razviti Stockholmski sindrom, neovisno o okolnostima), najbolje joj možete pomoći ukazivanjem na važnosti osobne psihoterapije s provjerenim terapeutom i tehnikama koje mogu pomoći u ovoj situaciji.

Budući da je veliki dio našeg samopouzdanja i samopoštovanja u ovom modernom vremenu definiran poslom, radnim statusom i titualama ispred imena, rizik od doživljavanja korporativnog Stockholmskog sindroma je sve veći.

Iznimnu i nejasnu odanost poslodavcu koji ih loše tretira teško je objasniti nekome tko to gleda sa strane. Kao i kod glavne definicije Stockholmskog sindroma, u radnom ambijentu se čini da poslodavac ima kontrolu nad zaposlenikom (isplaćuje mu plaću prijeko potrebnu za život, može otkazati radni odnos u bilo kojem trenutku i sl.).

Zaposlenik koji se emocionalno vezao za poslodavca i firmu u kojoj radi na štetu svojeg mentalnog zdravlja treba stručnu pomoć i podršku. Iako pokušava racionalizirati loše postupke poslodavca i opravdati svoje ostajanje u firmi, važno je prepoznati da je to poricanje očitih i stvarnih problema koje lako mogu primijetiti i drugi.

To se najbolje očituje u činjenici da poslodavac teško zapošljava nove ljude, ne uspijeva održati nove zaposlenike na poslu ili ima veliku fluktuaciju ljudi koji odmah na samom početku shvate u čemu je problem i vjerojatno sami sebi ne mogu objasniti zašto i kako netko tu opstaje godinama.

Provođenje svakog radnog dana pod ovakvim psihičkim pritiskom može stvoriti ozbiljne emocionalne traume. Osim što utječe na zaposlenika, odražava se i na njegov privatni život kojeg s vremenom sve manje ima, a najviše na obitelj i bližnje koji će se, nažalost, često naći na meti pogrešno usmjerenog bijesa i izljeva ljutnje koji su svaki put usmjereni na krivi izvor.

Nikad nije kasno potražiti pomoć, promijeniti situaciju i započeti ispočetka – zdravije, uz pomoć ljudi kojima je stvarno stalo i radnih uvjeta u kojima ne gubite svoje mentalno zdravlje.

Pročitajte i ove članke:

• Mentalno zdravlje na radnom mjestu: Sve češće dijagnoze depresije i anksioznosti imaju velik ekonomski utjecaj! Evo što može poduzeti poslodavac, a što radnik
• “Izgarate” na poslu? Evo koja su četiri tipa burnout sindroma
• Bolovanje zbog stresa: Dijagnoza zbog koje se mnogi boje problema na poslu ili pri zapošljavanju! Psihologinja otkriva detalje.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Financijska potpora

Tko ima pravo na inkluzivni dodatak, a tko nema?

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• korporativni Stockholmski sindrom
• organizacijski Stockholmski sindrom
• Stockholmski sindrom na poslu