Piše psihologinja

Poremećaj prilagodbe: Zašto se javlja i kome prijeti?

Budite prvi i komentirajte!
4 min čitanja

Marija Šimunić

mag. psych.

Poremećaji prilagodbe (F43.2) predstavljaju skupinu poremećaja vezanih za dugotrajne i pretjerano negativne reakcije na određene životne stresore.

Kada je u pitanju poremećaj prilagodbe (F43.2), simptomi najčešće podrazumijevaju depresivne i anksiozne poteškoće, a mogu rezultirati značajnim oštećenjem svakodnevnog funkcioniranja.

Ekstremne reakcije vezane za određeni događaj (primjerice, preseljenje, prekid veze, razvod braka, početak školske/akademske godine, gubitak posla, početak novog posla itd.) predstavljaju pravi izazov za pojedinca koji ih ne uspijeva prevladati zbog čega se stanje s vremenom pogoršava.

Poremećaji prilagodbe – simptomi

Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB-10), poremećaji prilagodbe dijele se na nekoliko različitih skupina, ovisno o tome koji su simptomi dominantni, pa tako postoje poremećaji prilagodbe s:

anksioznim simptomima – stalno prisutna tjeskoba, intenzivan strah, zabrinutost, panika, napetost, strepnja
depresivnim simptomima – osjećaj beznađa, intenzivna tuga, manjak motivacije, potištenost, osjećaj bezvrijednosti i krivnje
mješovitim anksiozno-depresivnim simptomima
poremećajem ponašanja – nepromišljeni i neočekivani obrasci ponašanja kao što je agresija, nasilje, vandalizam i sl.

Poremećaji prilagodbe - simptomi — FOTO: Shutterstock

Poteškoće u prevladavanju stresnog događaja mogu se pojaviti kod svakog pojedinca, ali obično se očekuje da se stanje stabilizira tijekom razdoblja od šest mjeseci od trenutka kada se stresor dogodio.

Međutim, kada je u pitanju poremećaj prilagodbe, simptomi su dugotrajni i s vremenom se pogoršavaju, što u konačnici može rezultirati nastajanjem novog problema, odnosno velikog depresivnog poremećaja ili anksioznog poremećaja.

U najtežim slučajevima, poremećaj prilagodbe može dovesti i do suicidalnih misli i ponašanja, zbog čega je nužno na vrijeme reagirati i pomoći osobi.

Poremećaj prilagodbe kod djece i adolescenata češće se izražava kao poremećaj ponašanja (primjerice, nepoštivanje autoriteta, upuštanje u tučnjave, agresivno ponašanje), a također su skloni osjećati i fizičke simptome (primjerice, glavobolje, bolove u trbuhu i sl.). Kod odraslih s poremećajem prilagodbe, najčešće se javljaju depresivni simptomi.

Poremećaj prilagodbe – uzroci

Teško je definirati što za nekoga predstavlja stres, s obzirom na to da se svaka osoba drugačije nosi sa stresom i određenim životnim situacijama.

U pitanju je i kakve su točno okolnosti prethodile samom događaju, odnosno je li osoba u tom trenutku imala određenu razinu podrške, koliko je kapaciteta otpornosti dotad izgradila te kako se inače nosi sa stresom.

No, činjenica je da su određeni životni događaji stresniji od drugih, a to se prvenstveno odnosi na:

gubitak/smrt bliske osobe
prekid dugotrajne veze i razvod braka
dijagnoza teške bolesti
preseljenje
gubitak posla
financijski problemi
prirodne katastrofe.

Poremećaj prilagodbe može biti uzrokovan djelovanjem jednog ili više životnih stresora. Kod odraslih, stres najčešće dolazi iz bračnih neslaganja te financijskih i poslovnih problema.

Kod djece i adolescenata, najčešći stresori uključuju školske/akademske probleme, probleme u obitelji te poteškoće u stvaranju i odražavanju socijalnih odnosa.

Naime, bilo kakva veća životna promjena može na nekog pojedinca djelovati kao izrazit stresor iako se kod nekog drugog doživljava potpuno suprotno, odnosno jako pozitivno (primjerice, sklapanje braka, rođenje djeteta i sl.).

Prema nekim studijama, smatra se da su poremećaji prilagodbe dosegnuli vrhunac tijekom posljednjih nekoliko godina i situacija koje su uzdrmale svijet (posebno pandemijsko zatvaranje u karantene, ograničavanje socijalnih kontakata, rad od kuće koji se zadržao i danas i sl.).

S obzirom na to da se u tim trenucima nije razmišljalo o dugoročnim posljedicama mjera na mentalno zdravlje, stručnjaci u tom području uočavaju porast poremećaja prilagodbe, što se značajno uočava i kod onih koji traže psihoterapijske tretmane.

Svatko od nas ima drugačije kapacitete za nošenje s promjenama, a kada se ti kapaciteti isprazne, čak i najmanja promjena može rezultirati ekstremnom reakcijom i problemima s prilagodbom.

Zato je jako važno imati razumijevanja i suosjećanja za one koji prolaze kroz određene promjene, s naglaskom na aktivno slušanje njihovih problema i pružanje podrške bez brzopletog dijeljenja osobnog iskustva ili stručnih savjeta.

Poremećaj prilagodbe – dijagnoza i liječenje

Smatra se da poremećaji prilagodbe i nisu tako rijetki u populaciji, a posebno kod ambulantnih bolesnika. Dijagnoza se postavlja nakon detaljno ispitanih službenih kriterija te anamnestičkim i heteroanamnestičkim podacima.

Postavljanje dijagnoze je moguće tek nakon šest mjeseci otkad je djelovanje stresora završeno, a u mnogim situacijama prođe i duži period do uspostavljanja iste kada se već stvaraju dodatni problemi, odnosno novonastale dijagnoze.

Liječenje je najučinkovitije adekvatnim psihoterapijskim pristupom (individualno i grupno) te primjenom lijekova (ako je potrebno).

S obzirom na to da je u pitanju reakcija na izrazito stresan događaj, kratkotrajno uzimanje lijekova nije rijetkost kako bi se osoba mogla stabilizirati i pristupiti psihoterapijskim tretmanima.

Smatra se da su najbolji kognitivno-bihevioralni i grupnoterapijski pristupi, ali i obiteljska terapija ako su u pitanju događaji vezani za promjene u obiteljskoj dinamici.

Podrška bliskih ljudi je izrazito važna kako bi se osoba brže oporavila, a pritom se očekuje i da će bliski kontakti na vrijeme reagirati kada primijete da se osoba s vremenom ne uspijeva prilagoditi novonastalim životnim okolnostima.

Usto, od velike pomoći je podrška u obavljanju svakodnevnih aktivnosti te što češćem kretanju (po mogućnosti u prirodi, u mirnom okruženju, uz razgovor s osobom od povjerenja). U trenutku kada primijetite da osoba ne uspijeva prevladati izazov s kojim se suočava, reagirajte i potražite stručnu pomoć!

Pročitajte i ove članke: