Rizici prekomjerne upotrebe dezinficijensa za ruke

Rizici prekomjerne upotrebe dezinficijensa za ruke

Iako su sredstva za dezinfekciju ruku postala neizostavan dio naše svakodnevice, nisu uvijek potpuno bezopasna.

Neka mogu sadržavati sastojke koji, osobito u većim količinama, štetno utječu na vaše zdravlje. Ako se oslanjate na dezinfekciju ruku umjesto na klasično pranje sapunom i vodom, dobro je znati njihove prednosti, nedostatke i moguće rizike.

Potencijalno štetni sastojci u sredstvima za dezinfekciju

Određeni proizvodi za dezinfekciju mogu sadržavati tvari koje dokazano štete zdravlju:

  • benzen – povezuje se s razvojem poremećaja krvi i nekih vrsta raka, uključujući leukemiju
  • metanol (drveni alkohol) – vrlo opasan, može izazvati sljepoću, napadaje, oštećenje živaca pa čak i smrt
  • triklosan – može negativno utjecati na reproduktivni sustav, bubrege, jetru i štitnjaču.

Popis konkretnih proizvoda koji se ne preporučuju dostupan je na stranicama američke Agencije za hranu i lijekove (FDA).

Vrste dezinficijensa za ruke
FOTO: Shutterstock

Vrste dezinficijensa za ruke

Na tržištu su dostupni u različitim oblicima: gelovi, tekućine, pjene, maramice i sprejevi. Glavna podjela je na alkoholne i bezalkoholne dezinficijense.

Alkoholni dezinficijensi:

  • sastav – sadrže 60 – 95 % etanola (alkohol iz žitarica) ili izopropilnog alkohola
  • kako djeluju – uništavaju većinu bakterija, gljivica i virusa s ovojnicom (poput virusa COVID-19)
  • prednosti – brzo djelovanje, visoka učinkovitost, pristupačna cijena
  • nedostaci – mogu izazvati iritaciju kože, glavobolju, mučninu ili vrtoglavicu.

Bezalkoholni dezinficijensi:

  • sastav – najčešće sadrže benzalkonijev klorid
  • prednosti – manja iritacija kože, sigurniji za djecu, nezapaljivi, ne uzrokuju trovanje alkoholom
  • nedostaci – slabija učinkovitost od alkoholnih, mogu potaknuti razvoj otpornosti bakterija ili izazvati alergijske reakcije i iritaciju dišnog sustava (primjerice, kod sprejeva).

Sapun i voda – i dalje najbolji izbor

Unatoč širokoj upotrebi dezinficijensa, pranje ruku sapunom i vodom ostaje najučinkovitija metoda. Sapun uklanja i viruse i bakterije koje dezinficijensi ne mogu, poput norovirusa (uzrokuje povraćanje i proljev) i Clostridium difficile (uzročnik crijevnih infekcija).

Savjeti za sigurnu upotrebu

Slijedite ove savjete:

  • pravilno nanošenje – utrljajte sredstvo u ruke i prste 25 – 30 sekundi, dok se potpuno ne osuše
  • izbjegavajte oči i usta – ako dospije u oči, odmah isperite vodom
  • njega kože – nakon dezinfekcije ruku nanesite hidracijsku kremu
  • poseban oprez s djecom – djecu mlađu od 6 godina uvijek nadgledajte pri korištenju; gutanje dezinficijensa može dovesti do trovanja
  • skladištenje – čuvajte ih izvan dohvata djece i dalje od izvora topline i otvorenog plamena.

Pročitajte i ove članke:

 

Članak objavljen:
  1. Nunn, M. (2025). The Risks of Overusing Hand SanitizerVerywell Health.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu