Sunce nas svakodnevno daruje toplinom i svjetlom, ali njegova nevidljiva zračenja mogu ozbiljno narušiti zdravlje kože.

Ako se pitate trebate li nanositi kremu sa zaštitnim faktorom čak i kad niste na plaži, dermatolozi imaju jasan odgovor – da, svakog dana. U nastavku otkrivamo kako kreme sa zaštitnim faktorom (SPF) štite vašu kožu, koje vrste postoje te zašto nijedna preplanulost nije bez rizika.

Kako djeluje krema sa zaštitnim faktorom?

Kreme sa zaštitnim faktorom djeluju kao filter koji štiti vašu kožu od štetnog UV zračenja. Postoje dvije osnovne vrste:

• kemijske kreme apsorbiraju UV zrake i pretvaraju ih u bezopasnu toplinu; uobičajeni sastojci uključuju oksibenzon i oktisalat
• fizičke kreme sadrže mineralne sastojke poput cinkovog oksida ili titanijevog dioksida koji reflektiraju i raspršuju UV zrake s površine kože; ovi sastojci prepoznati su kao sigurni i učinkoviti.

UVA i UVB zrake – zašto je važno štititi se od obje vrste?

Kod izbora kreme obratite pažnju na oznaku širokog spektra zaštite jer ona štiti od:

• UVA zraka – koje uzrokuju prerano starenje kože (bore, gubitak elastičnosti)
• UVB zraka – koje uzrokuju opekline i povezane su s većinom karcinoma kože.

Ako planirate fizičku aktivnost ili boravak u vodi, birajte vodootpornu kremu kako bi zaštita ostala učinkovita i tijekom znojenja ili plivanja.

Što se događa kad preplanete?

Preplanulost je rezultat upalnog odgovora kože na UV zračenje. Tijelo proizvodi melanin kako bi zaštitilo dublje slojeve kože, no taj mehanizam nije dovoljno snažan da spriječi štetu.

Važno je znati da:

• ne postoji “sigurna preplanulost”
• preplanula koža može i dalje izgorjeti
• “bazna preplanulost” ne štiti od opeklina.

Dugoročno UV izlaganje povećava rizik od karcinoma kože i ubrzanog starenja kože.

Koliko SPF-a vam je zapravo potrebno?

SPF (Sun Protection Factor) označava koliko puta dulje možete biti na suncu bez opeklina u odnosu na nezaštićenu kožu. Primjerice:

• SPF 30 blokira oko 97 % UVB zraka
• SPF 50 blokira oko 98 % UVB zraka.

Važno je da kremu nanosite obilno i ravnomjerno, a kod dužeg boravka na suncu birajte SPF 50 ili više te je ponovno nanosite svaka dva sata – osobito nakon kupanja ili znojenja.

Osobe s osjetljivom kožom, svijetlim tenom, obiteljskom poviješću raka kože ili imunološkim poremećajima trebaju posebnu pozornost i često viši SPF.

Zašto je svakodnevna zaštita važna?

Kožu treba štititi čak i kad:

• samo šetate do posla
• vozite automobil
• sjedite uz prozor.

Mala i svakodnevna izlaganja suncu s vremenom se zbrajaju i mogu dovesti do oštećenja kože. Stoga se preporučuje svakodnevno korištenje hidratantne kreme sa SPF-om, barem na licu, vratu i dekolteu.

Kada se obratiti dermatologu?

Ako niste sigurni koji SPF koristiti ili vam je potrebna dodatna zaštita (na većoj nadmorskoj visini ili bliže ekvatoru), obratite se dermatologu. Redoviti pregledi kože – barem jednom godišnje – ključni su za rano otkrivanje promjena.

Odmah se javite liječniku ako primijetite:

• madeže koji mijenjaju oblik, boju ili veličinu
• promjene koje svrbe, krvare ili se ne zacjeljuju.

Melanom je najsmrtonosniji oblik raka kože, a izlaganje UV zrakama – sa ili bez kreme – povećava rizik. Rano otkrivanje može spasiti život. 

Pročitajte i ove članke:

• Šest koraka za odabir čiste i sigurne kreme za sunčanje
• 7 grešaka s kremom za sunčanje koje štete vašoj koži
• Bez bijelog traga: Šest krema s visokim zaštitnim faktorom koje ne prave “nered” na licu.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Piše psihologinja

Prvi simptomi shizofrenije: Počinju u 20-ima, evo koji su

• Marija Šimunić
• 4 min čitanja

• krema za sunčanje
• preplanulost
• Sprječava li krema za sunčanje tamnjenje kože
• tamnjenje kože