Jedna od 250 trudnoća

Blizanačka trudnoća: Genetika, simptomi, gubitak jednog ploda, kilogrami, porod

Budite prvi i komentirajte!
4 min čitanja

Tomislav Stanić

mag. educ. philol. croat.

Blizanačka trudnoća predstavlja posebnu vrstu trudnoće u kojoj se u maternici razvijaju dva ploda istovremeno.

Iako prirodna blizanačka trudnoća nije česta – javlja se otprilike u jednoj od 250 trudnoća – sve češće je susrećemo zbog sve kasnijeg planiranja trudnoće i sve učestalije upotrebe potpomognutih metoda oplodnje, poput in vitro oplodnje (IVF-a).

Upravo zato je važno upoznati sve što nosi blizanačka trudnoća – od simptoma, razvoja po tjednima, do mogućih komplikacija i iskustava drugih trudnica.

Blizanačka trudnoća – genetika i čimbenici rizika

Uzroci blizanačke trudnoće ovise o tome jesu li blizanci jednojajčani ili dvojajčani. Dok se točan razlog nastanka jednojajčanih blizanaca (monozigotnih) još uvijek ne zna i događa se nasumično u otprilike jednoj od 250 trudnoća, dvojajčani blizanci (dizigotni) češći su i povezuju se s genetikom, dobi majke i načinom začeća.

Faktori koji povećavaju šansu za blizanačku trudnoću su:

obiteljska povijest dvojajčanih blizanaca na majčinoj strani, jer je tada moguće da žena ima nasljednu sklonost oslobađanju više od jedne jajne stanice tijekom ovulacije
starija dob trudnice (iznad 35 godina), jer s godinama raste šansa za oslobađanje više jajnih stanica
potpomognute metode oplodnje, poput IVF-a, koje često uključuju prijenos više embrija i time povećavaju šansu za blizanačku trudnoću
prethodna blizanačka trudnoća i viši BMI (pretilost) također su povezani s većim šansama za blizanačku trudnoću.

Vrste blizanačke trudnoće

Blizanci mogu biti:

jednojajčani (monozigotni) – nastaju kada se jedna oplođena jajna stanica podijeli u dvije pa djeca dijele identičan genetski materijal; uvijek su istog spola
dvojajčani (dizigotni) – nastaju kada dvije jajne stanice budu oplođene odvojeno; djeca mogu biti istog ili različitog spola i genetski su jednaki kao bilo koja druga braća i sestre.

Rijetko, može doći do spojenih blizanaca (sijamskih blizanaca), ako se jednojajčani embrij ne podijeli u potpunosti.

Blizanačka trudnoća po tjednima i prenatalna njega

Blizanačka trudnoća zahtijeva intenzivniju prenatalnu skrb jer donosi veći rizik za majku i plodove. Zato su potrebni češći pregledi kod specijalista za rizične trudnoće.

Blizanačka trudnoća najčešće traje kraće nego trudnoća s jednim plodom – prosječno između 35. i 36. tjedna, dok se trudnoća s jednim plodom smatra punim terminom tek s 37 tjedana. Rijetko se blizanačka trudnoća spontano održi do 37. tjedna.

Blizanačka trudnoća - genetika — FOTO: Shutterstock

Blizanačka trudnoća – simptomi

Simptomi blizanačke trudnoće u mnogome su slični simptomima uobičajene trudnoće, ali često su izraženiji i pojavljuju se ranije. Neki od čestih simptoma uključuju:

jače jutarnje mučnine
brže dobivanje na težini
izraženiji umor i pospanost
češće mokrenje
veća i ranije vidljiva trudnička “kvrga”
osjetljivije i natečenije grudi.

Blizanačka trudnoća – HCG

Kod blizanačke trudnoće razina hormona HCG (humani korionski gonadotropin), koji se proizvodi nakon implantacije embrija, često je viša nego u trudnoći s jednim plodom.

Ova pojačana razina hormona predstavlja jedan od prvih laboratorijskih pokazatelja koji mogu upućivati na blizanačku trudnoću (blizanačka trudnoća i beta HCG blizanci).

Naime, visoke vrijednosti HCG-a u ranim fazama trudnoće često potiču liječnike da posumnjaju na višeplodnu trudnoću i preporuče dodatne pretrage, poput ultrazvuka, kako bi se potvrdilo prisustvo dvaju (ili više) embrija.

Kako se potvrđuje blizanačka trudnoća?

Najpouzdaniji način potvrde blizanačke trudnoće je ultrazvučni pregled, koji se obično obavlja oko 12. tjedna trudnoće. Na ultrazvuku se može vidjeti broj fetusa i posteljica te se može utvrditi jesu li blizanci jednojajčani ili dvojajčani.

Ako to nije jasno na prvom ultrazvuku, liječnik može preporučiti dodatne preglede ili ponovni ultrazvuk.

Blizanačka trudnoća – gubitak jednog ploda

Nažalost, gubitak jednog ploda nije rijetkost i može se dogoditi u ranoj fazi trudnoće. Ova pojava naziva se sindrom nestalog blizanca, gdje jedan fetus prestaje rasti, a trudnoća se nastavlja s drugim plodom bez komplikacija.

Blizanačka trudnoća – kilogrami i porast tjelesne mase

Trudnice koje nose blizance obično će dobiti više na težini nego one koje nose jedno dijete. Preporučuje se ukupni porast između 16 – 24 kg, dok je za jednoplodnu trudnoću ta brojka oko 11 – 16 kg. Veći porast težine povezan je s potrebama dvaju fetusa i većom količinom amnionske tekućine.

Blizanačka trudnoća – iskustva

Mnogo žena dijeli svoja iskustva o blizanačkoj trudnoći na različitim forumima i online zajednicama. Ključna razlika koju navode u odnosu na jednoplodnu trudnoću jest veća fizička iscrpljenost, potreba za dodatnim odmorom te češći izazovi poput žgaravice, bolova u leđima i otežanog kretanja u kasnijim tjednima.

Kada je u pitanju blizanačka trudnoća, forum je često izvor korisnih savjeta, podrške i stvarnih priča koje mogu olakšati budućim majkama nošenje s izazovima.

Blizanačka trudnoća nakon IVF-a

Kod blizanačke trudnoće nakon IVF-a (in vitro oplodnje) šanse za višestruku trudnoću su povećane, osobito ako se transferira više embrija.

Također, može doći do situacije da se jedan embrij podijeli i stvori jednojajčane blizance, što dodatno komplicira trudnoću jer povećava rizik od specifičnih komplikacija poput sindroma transfuzije između blizanaca (TTTS).

Blizanačka trudnoća – porod

Porod blizanaca često se planira unaprijed i češće završava carskim rezom (C-sekcijom) zbog povećanog rizika za majku i djecu, osobito ako blizanci dijele posteljicu ili su u nezgodnom položaju. Međutim, u nekim slučajevima, ako su oba blizanca u povoljnom položaju i nema drugih komplikacija, moguć je i vaginalni porod.

Pročitajte i ove članke: