Plućna hipertenzija je teška, kronična bolest plućnih arteriola karakterizirana povećanim plućnim vaskularnim otporom. Utječe na funkcionalni kapacitet i kvalitetu života te može uzrokovati zatajenje desne strane srca i smanjenje očekivanog životnog vijeka.

U posljednja dva desetljeća pojavili su se mnogi uspješni tretmani, ali poboljšanje ukupnog preživljavanja nije bilo zadovoljavajuće.

Kada je u pitanju plućna hipertenzija, iskustva i mnoga klinička istraživanja sugeriraju da sljedeći parametri najviše utječu na smrtnost od bolesti:

• funkcionalna klasa Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)
• rezultat šestominutnog hoda (6MWD)
• razina serumskog moždanog natriuretskog peptida (BNP)
• tlak u desnom atriju
• zasićenost kisikom u miješanim venama
• hematološki i biokemijski podaci.

U smjernicama za dijagnozu i liječenje plućne hipertenzije iz 2015. godine ti su parametri navedeni kao najbitniji za procjenu rizika.

Funkcionalna klasa New York Heart Association (NYHA) značajan je prediktor preživljavanja – klasa 4 povezana je s prosječnim preživljavanjem kraćim od šest mjeseci.

Drugi značajni prognostički faktor je funkcija desne klijetke jer je oštećena funkcija desne komore uzrok smrtnosti u uznapredovalim slučajevima. Kada je u pitanju teška plućna hipertenzija, smrtnost je također povećana kod trudnica s uznapredovalom bolesti.

Faktori koji utječu na životni vijek kod plućne hipertenzije

Očekivano trajanje života kod plućne hipertenzije ovisi o nekoliko faktora koji se mogu utvrditi pri dijagnozi i ponovno procijeniti tijekom progresije bolesti. To uključuje etiologiju bolesti, težinu bolesti i liječenje.

Očekivano trajanje života može biti smanjeno određenim temeljnim stanjima, poput bolesti vezivnog tkiva. Očekivano trajanje života također se smanjuje s povećanjem težine bolesti.

Međutim, očekivano trajanje života može se znatno povećati, a stanje kontrolirati učinkovitim liječenjem i upravljanjem:

• faktori povezani s boljom prognozom – prognoza je bolja za pacijente koji imaju karakteristike povezane s nižim rizikom; to uključuje plućnu hipertenziju povezanu s kongenitalnom srčanom manom, funkcionalnu klasu I ili II, normalnu funkciju desne komore, odsutnost perikardijalnog izljeva, nisku razinu BNP-a i dobar rezultat šestominutnog hoda
• čimbenici povezani s prognozom visokog rizika – čimbenici povezani s lošijom prognozom uključuju familijarnu plućnu hipertenziju, plućnu hipertenziju povezanu s bolešću vezivnog tkiva, povezanu s bolešću jetre, funkcionalnu klasu III ili IV, visoku razinu BNP-a, teško oštećenu funkciju desne komore, perikardijalni izljev, vrlo visok tlak u desnom atriju, vrlo visok plućni vaskularni otpor, vrlo nizak protok krvi i loš rezultat šestominutnog hoda
• u prethodnim studijama je primijećeno da je rizik od smrti znatno veći kod pacijenata s idiopatskom plućnom hipertenzijom starijih od 65 godina nego kod pacijenata u dobi između 18 – 65 godina
• muški spol, ukupno opće stanje, loš funkcionalni status prema WHO-u i disfunkcija desne komore doprinose lošoj prognozi – pacijenti s desnim zatajenjem srca npr. preživljavaju samo otprilike jednu godinu bez lijekova
• uzrok plućne hipertenzije je značajni prognostički faktor bolesti – studija iz 2019. koja je analizirala prediktore dugoročnog preživljavanja kod plućne hipertenzije otkrila je da je ukupno preživljavanje bilo bolje kod pacijenata s plućnom hipertenzijom povezanom sa srcem u usporedbi s idiopatskom plućnom hipertenzijom, plućnom hipertenzijom povezanom s vezivnim tkivom i plućnom hipertenzijom povezanom s kroničnim tromboembolijskim događajima; konačni podaci su pokazali da je najgore preživljenje bilo među etiološkim oblicima plućne hipertenzije povezane s bolešću vezivnih tkiva koje nakon tri godine iznosi 49,7 %, u usporedbi s 92,7 % za plućnu hipertenziju povezanu sa srcem, 83,2 % za plućnu hipertenziju povezanu s kroničnim tromboembolijskim događajima i 67,5 % za idiopatsku plućnu hipertenziju.

Plućna hipertenzija – životni vijek

Opservacijska studija u Indiji iz 1994. godine je izvijestila o jednogodišnjoj stopi preživljavanja od 67 %, a 2019. godine studija iz nacionalnog registra plućne hipertenzije u Rusiji o jednogodišnjoj stopi preživljavanja od 99 %.

Prosječna prijavljena jednogodišnja stopa preživljavanja bila je 86 %. Kada je analiza bila ograničena na studije u kojima je kateterizacija desne strane srca korištena za dijagnosticiranje plućne hipertenzije, prosječna prijavljena jednogodišnja stopa preživljavanja bila je 87 %.

Bez terapije stopa preživljavanja od pet godina nakon dijagnostičke kateterizacije desne strane srca u SAD-u iznosi 57 %, prema podacima američkog registra.

Prema Registru Udruge za plućnu hipertenziju, stopa smrtnosti za pacijente s plućnom hipertenzijom srednjeg ili visokog rizika još uvijek je previsoka, što naglašava potrebu za poboljšanom terapijom, ranom dijagnozom i agresivnom primjenom trenutno dostupnih terapija.

Prema studiji iz 2022. godine, stope preživljavanja bez transplantacije za pacijente s plućnom hipertenzijom bile su 88 %, 71 % i 35 % nakon jedne, pet i 10 godina. Tijekom vremena, kada je u pitanju plućna hipertenzija, liječenje se razvijalo s primjetnim porastom korištenja kombinirane terapije.

Svjetski dan plućne hipertenzije

Svjetski dan plućne hipertenzije globalni je događaj za podizanje svijesti o plućnoj hipertenziji, teškom stanju koje utječe na pluća i srce. Dana 5. svibnja više od 80 organizacija diljem svijeta sudjeluje u aktivnostima kako bi podigle svijest o ovoj često pogrešno dijagnosticiranoj bolesti i proslavile živote ljudi koji žive s plućnom hipertenzijom.

Pročitajte i ove članke:

• Plućna hipertenzija: Uzroci s kojima se trebate upoznati
• Pulmonalna hipertenzija: Kako visoki tlak utječe na disanje?
• “Nevidljiva bolest” napada mlade, može biti fatalna: “Ovo su dva glavna simptoma koja mnogi ne shvaćaju ozbiljno”.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ima je 75 % spolno aktivnih osoba

Ureaplasma urealyticum: Koji su simptomi i kako se liječi?

• Tea Ivanišević
• 3 min čitanja

• plućna hipertenzija - iskustva
• plućna hipertenzija - liječenje
• plućna hipertenzija - životni vijek
• teška plućna hipertenzija