Poremećaji u prehrani su ozbiljna psihijatrijska stanja koja zahtijevaju znanstveno dokazane intervencije i metode liječenja prilagođene pojedincu, ovisno o kompletnom psihofizičkom stanju, obiteljskim okolnostima i trenutnoj životnoj poziciji.

Liječenje anoreksije i bulimije, najčešće istraživanih poremećaja u prehrani, podrazumijeva različite tretmane iz psihoterapijskih pravaca kao što su kognitivno-bihevioralna terapija, interpersonalna terapija i obiteljska terapija. Iako se intenzivno radi na istraživanjima novih bihevioralnih tretmana, dosadašnje studije ističu da su navedene psihoterapijske tehnike pokazale uspješne ishode u liječenju oboljelih.

Anoreksija i bulimija – poremećaji u prehrani

Iako nema točnih statističkih podataka o broju oboljelih, istraživanja u Hrvatskoj pretpostavljaju nekoliko 10-aka tisuća oboljelih od poremećaja u prehrani, a najčešće je riječ o ženama, odnosno mladim djevojkama i adolescenticama.

Govoreći o uzrocima poremećaja u prehrani, stručnjaci navode interakciju bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika. Naime, smatra se da su glavni uzroci nastanka poremećaja u prehrani povezani s društvenim i kulturološkim pritiscima u kombinaciji s emocionalnim poremećajima. Također, često se događa da toksični obiteljski stavovi prema hrani i izgledu dovode do iskrivljenih pogleda na vlastito tijelo, posebno kod djevojčica.

Ukratko, anoreksija i bulimija su psihijatrijski poremećaji odnosa prema hrani i slici o izgledu vlastitog tijela koje posljedično dovode do poremećenog unosa hrane te brojnim oštećenjima na tjelesnoj i psihosocijalnoj razini.

Anoreksija je poremećaj u prehrani kod kojega je slika o tijelu potpuno iskrivljena, a doslovno znači nedostatak apetita te podrazumijeva izgladnjivanje i odbijanje zadržavanja normalne tjelesne mase. Bulimija je poremećaj u prehrani koji karakterizira uzimanje prekomjernih količina hrane te namjerno povraćanje poslije obroka (ili neko drugo kompenzacijsko ponašanje u obliku uzimanja laksativa, prekomjerne tjelesne aktivnosti i sl.).

Liječenje anoreksije i bulimije – traženje stručne pomoći

Poremećene navike hranjenja mogu biti izrazito opasne za tjelesno i psihosocijalno funkcioniranje osobe, a u najtežim slučajevima mogu završiti tragično.

Nažalost, poremećaji u prehrani su i dalje nedovoljno prepoznati kao ozbiljne poteškoće te se jako često ignoriraju početni znakovi poremećaja. Usto, društvene i medijske poruke koje veličaju mršavost kao jedini oblik zdravog i poželjnog izgleda tijela doprinosi sve većem broju oboljelih koji stvaraju poteškoće u prehrambenom ponašanju koje s vremenom prerastaju u ozbiljne psihijatrijske probleme.

Stručnjaci koji rade s navedenim poremećajima ističu da se početni simptomi poremećaja u prehrani skrivaju na razne načine što dovodi do odgođenog traženja pomoći, odnosno reakcije u kasnijim stadijima poremećaja što zahtijeva i intenzivnije pristupe liječenju.

Iako bi obitelj, odnosno okolina u kojoj oboljela osoba prebiva, trebala prva primijetiti da nešto nije u redu, nije rijedak slučaj da upravo najbliži negiraju problem ili smatraju da ga oboljela osoba preuveličava. Nažalost, zbog toga nastaju razne komplikacije ovih stanja te je samim time i oporavak duži.

Zahvaljujući razbijanju tabu tema vezanih za mentalno zdravlje, mladi ljudi se ipak češće javljaju stručnjacima i traže pomoć što ujedno znači da ima i onih koji relativno rano prepoznaju simptome i započnu raditi na njima putem individualne ili grupne psihoterapijske podrške. Prognoza kod takvih slučajeva je povoljnija, odnosno vjerojatnije je da će se brže oporaviti i razviti zdrave prehrambene navike te pogled na sebe i vlastiti izgled.

Anoreksija i bulimija – liječenje

Kada je u pitanju liječenje anoreksije i bulimije, najčešće korišten pristup u liječenju poremećaja u prehrani je kognitivno-bihevioralni psihoterapijski pravac, ali često se koriste i interpersonalna te psihodinamska vrsta psihoterapije. Nakon što se detektira problem, nužno je procijeniti stanje u kojem osoba započinje liječenje (tjelesno – indeks tjelesne mase te mentalno – emocionalne i druge poteškoće s kojima osoba dolazi).

U obzir se uzimaju sve okolnosti odrastanja te trenutna životna pozicija osobe, kao i obiteljski status. Stoga je poželjno da i ostali članovi obitelji sudjeluju u liječenju kao sudionici obiteljske psihoterapije koja je također dokazano učinkovit pristup u liječenju poremećaja u prehrani.

Glavni cilj svih metoda liječenja ovih poremećaja je razvijanje zdravih prehrambenih navika te stabilizacija tjelesnog i mentalnog statusa. Važno je potaknuti porast tjelesne mase te je održavati zdravim načinima hranjenja i kretanja, ali i poraditi na misaonim i emocionalnim iskrivljenim procesima vezanima za sliku o vlastitom tijelu.

Ovisno u kojoj fazi poremećaja se osoba javlja na liječenje, stručnjak će preporučiti intenzitet i oblik liječenja. U težim slučajevima bit će potrebno ambulantno liječenje (najmanje šest mjeseci), a ako dođe do pogoršanja ili izostanka napretka kroz dulje vrijeme, potrebno je bolničko liječenje te intenzivniji rad. S obzirom na složenost poremećaja u prehrani, u liječenju istih sudjeluje multidisciplinarni tim (psiholog, psihijatar, nutricionist, kineziolog i ostali).

Ako se simptomi prepoznaju na vrijeme, odnosno prije komplikacija i pogoršanja svakodnevnog funkcioniranja pojedinca, osoba se može javiti na individualnu ili grupnu psihoterapiju terapeutima koji rade s navedenim problemima (npr. Centar BEA). Nakon inicijalnog razgovora i početne procjene stanja, terapeut će odlučiti može li isključivo redovitim psihoterapijskim radom (te u kojem intenzitetu) raditi s oboljelom osobom na simptomima ili je potrebno ambulantno, odnosno bolničko liječenje.

U Hrvatskoj su specijalizirani oblici liječenja mogući u KBC-u Zagreb (Zavod za personologiju, poremećaje ličnosti i poremećaje hranjenja) i Klinici za psihijatriju Sveti Ivan (Dnevna bolnica za poremećaje prehrane H(RANA). Također, u brojnim drugim klinikama djeluju zavodi koji su, između ostalog, specijalizirani i za poremećaje u prehrani.

Nadalje, Centar za poremećaje hranjenja BEA nudi mogućnost telefonskog ili online traženja pomoći (na e-mail info@centarbea.hr ili na broj 098 900 59 73) za sve one koji smatraju da imaju simptome poremećaja u prehrani i da trebaju pomoć. 

Pročitajte i ove članke:

• Poremećaji u prehrani: Raste broj nespecifičnih oblika, sa sobom nose psihičke poremećaje i dugo se liječe
• Pet fraza koje trebate izbjegavati u razgovoru s osobom koja ima poremećaj prehrane (i što umjesto toga reći)
• Bolest u porastu: Zašto dolazi do poremećaja hranjenja u tinejdžerskoj dobi?

• bulimija - liječenje
• liječenje anoreksije i bulimije

Učitaj više izvora