Poznata po tome što se brzo naljuti i ima malo strpljenja, Edie je uvijek bila opisana kao lako razdražljiva od strane svojih prijatelja i obitelji.

Male neugodnosti na poslu, poput kašnjenja u odgovorima na e-poštu ili kada netko koristi fotokopirni uređaj baš kad ga ona treba, frustriraju je. Kod kuće se izdere na svojeg partnera oko toga čiji je posao isprazniti perilicu posuđa.

“Oduvijek sam bila takva, mislim.”, rekla je psihoterapeutkinji Kaytee Gillis na prvom sastanku. “Čak i kao dijete, mama je govorila da sam uvijek bila mrzovoljna.”, dodala je.

Razdražljivost je nešto što većina nas povremeno doživi – bilo zbog frustrirajućeg dana na poslu ili nesuglasice s partnerom. U takve dane strpljenje može biti oskudno, a male neugodnosti mogu se činiti većima nego što stvarno jesu.

Međutim, neki ljudi, poput Edie, skloniji su razdražljivosti od drugih. Svi smo susreli nekog tko je poznat po svojem brzom gubljenju strpljenja i teškoćama u održavanju mira.

Iako razdražljivost može biti uzrokovana različitim faktorima – biološkim, psihološkim i okolišnim – često je povezana s mentalnim zdravstvenim problemima ili drugim zdravstvenim tegobama.

Evo nekoliko razloga zašto su neki ljudi skloniji razdražljivosti od drugih.

Nekontrolirani stres ili traumatska iskustva

Kronični stres može smanjiti toleranciju na frustraciju, što dovodi do razdražljivosti. Dok je privremeni stres normalan, dugotrajan stres – poput onog u toksičnim radnim okruženjima ili osobnim traumama – može povećati razdražljivost.

Mentalni zdravstveni problemi

Poremećaji poput anksioznosti, depresije, ADHD-a ili bipolarnog poremećaja često imaju razdražljivost kao simptom, posebno kod osoba koje se prvi put suočavaju s mentalnim zdravljem.

Studije su pokazale da ljudi s određenim stilovima privrženosti – poput anksiozne ili izbjegavajuće – češće doživljavaju frustraciju i razdražljivost, što je često povezano s traumama u odnosu. Ako razdražljivost postane učestala, važno je razmotriti moguće temeljne mentalne zdravstvene probleme.

Zdravstveni problemi

Zdravstveni problemi, uključujući kroničnu bol, probavne smetnje ili nesanicu, također mogu doprinijeti razdražljivosti. Teže je ostati smiren kada vam je fizički nelagodno ili ste iscrpljeni.

Hormonalni problemi ili problemi s mozgom mogu dodatno utjecati na regulaciju raspoloženja. Primjerice, neurotransmiteri poput serotonina i dopamina igraju ključnu ulogu u regulaciji emocija, a njihovi disbalansi mogu povećati razdražljivost.

Što učiniti ako se prepoznajete?

Ako osjećate razdražljivost više nego obično, možda bi pomoglo da zastanete i razmislite o tome je li specifična situacija zaista izvor vaše frustracije ili je to samo dio šireg emocionalnog stanja.

Postavljanjem pitanja poput “Je li ovo nešto što bi me inače uzrujalo?” ili “Hoće li ovo biti važno za tjedan dana?” možete bolje razumjeti svoje osjećaje i reagirati promišljenije.

Također, važno je potražiti pomoć kad je to potrebno. Ako niste sigurni zašto se osjećate razdražljivo, istraživanje mogućih temeljnih uzroka može biti korisno.

Ako znate što uzrokuje vaš stres – bilo da se radi o vanjskim čimbenicima poput političke situacije ili osobnim problemima poput toksičnog odnosa – traženje podrške može vam donijeti olakšanje i osjećaj razumijevanja.

Pročitajte i ove članke:

• Česte promjene raspoloženja: Psihologinja otkriva gdje trebate tražiti uzrok i što učiniti kada vas snađe emocionalni rollercoaster
• Obrambeni mehanizmi: Svi ih koristimo kad se želimo izboriti s frustracijom i negativnim emocijama! Evo koji su i zašto ih je dobro poznavati
• Ljutnja i nekontrolirani bijes: Normalna emocija ili problem? Psihologinja otkriva što stoji u pozadini i kako se nositi s time.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

I ove je godine jako popularna

Mjesečeva dijeta: Kako se provodi i što kaže struka?

• Kreni Zdravo

• 2 min čitanja

• iskustvo sa psihoterapije
• razdražljivost
• uzroci razdražljivosti