Primijenjena analiza ponašanja (engl. Applied Behavior Analysis) je znanstveno utemeljen pristup koji se koristi u radu s djecom i odraslim osobama s različitim teškoćama u razvoju.

Iako je u Hrvatskoj poznatija pod nazivom “ABA terapija“, riječ je o znanstvenom pristupu koji počiva na znanosti bihevioralne analize (engl. Behavioral Analysis) koja se temelji na principima psihologije učenja i ponašanja kojima su se znanstvenici eksperimentalno počeli baviti sredinom prošlog stoljeća.

Također, bazira se na socijalnim teorijama učenja kako bi se poboljšala i unaprijedila važna, korisna i poželjna ponašanja.

Iako mnogi smatraju da je u pitanju samo terapija za djecu s autizmom, primijenjena analiza ponašanja obuhvaća cijeli niz strategija za promjenu ponašanja i primjenjuje se u različitim područjima (npr. jezične i komunikacijske vještine, poboljšanje pažnje i fokusa, socijalnih i emocionalnih vještina, smanjenje ponašanja koja ometaju učenje i sl.).

Više informacija o primijenjenoj analizi ponašanja i njezinoj primjeni, ali i iskustvima iz kliničkog rada dobili smo od naše sugovornice Antonije Mišure, prvostupnice radne terapije, magistre primijenjene analize ponašanja i certificirane bihevioralne analitičarke koja je svoje višegodišnje obrazovanje i radno kliničko iskustvo stekla u brojnim hrvatskim i inozemnim institucijama i ustanovama koje provode primijenjenu analizu ponašanja u radu s djecom i odraslima.

Primijenjena analiza ponašanja

Primijenjena analiza ponašanja (engl. Applied Behavior Analysis) je pristup koji se temelji na znanosti o učenju i ponašanju te nam pomaže razumjeti kako funkcionira ponašanje, kako okolina utječe na njega te kako se odvija proces učenja određenog ponašanja.

Cilj je razumjeti načine na koje ponašanje funkcionira u stvarnim situacijama te pojačati ponašanja koja su korisna i poželjna, a smanjiti ona koja ometaju adekvatne procese učenja.

Iako mnogi smatraju da je ABA terapija usmjerena samo na rehabilitaciju djece s poremećajem iz spektra autizma, ovaj pristup je mnogo širi i primjenjiviji od tog uvriježenog stajališta.

Činjenica je da se ABA terapija pokazala najučinkovitijim pristupom za navedenu problematiku, ali se koristi i u brojnim drugim područjima kao što su depresija, prekomjeran stres, anksioznost, fobije, ovisnosti, poremećaji prehrane, poremećaji kod osoba starije životne dobi (npr. demencije), sport i sl.

Provedba u praksi

Primijenjena analiza ponašanja pristupa svakom pojedincu individualizirano te prilagođava program ovisno o potrebama osobe (npr. životna dob, klinička slika, svakodnevne okolnosti). Može se provoditi individualno ili grupno, ali i u različitim okruženjima (npr. kod kuće, u školi, u zajednici i sl.).

Glavni princip koji se koristi u ovom terapijskom pristupu je pozitivno potkrepljenje, odnosno “događaj” (u Hrvatskoj popularno nazvan “nagrada”) koji slijedi nakon poželjnog ponašanja te povećava vjerojatnost ponavljanja tog ponašanja. S vremenom osoba usvaja pozitivnu promjenu ponašanja, a nagrada postaje suvišan faktor te se postupno ukida nakon usvajanja željenog ponašanja.

Prvo terapeut identificira ciljno/problemsko ponašanje, zatim uzroke i posljedice koje zadržavaju to ponašanje odnosno što se događa netom prije ponašanja, a što se događa nakon ponašanja.

Potom se identificiraju motivatori, tj. pojačanja (engl. reinforcer), a svaki put kada se osoba uspješno uključi u definirano ciljno ponašanje slijedi pozitivno potkrepljenje (pojačanje) koje uglavnom predstavlja ugodu za tu osobu i samim time povećava učestalog odabranog ponašanja.

Kao što se može primijetiti, provedba ABA terapije je specifična za svaku osobu, ali i za svaku skupinu poremećaja povezanih s poteškoćama u ponašanju s kojima terapeut radi.

Kada se terapija provodi s djecom, veliki naglasak se stavlja na obiteljsku situaciju te redovito usmjeravanje roditelja koji bi trebali nastaviti adekvatno potkrepljivati, tj. pojačavati naučena ponašanja te održavati ona pozitivna.

Primijenjena analiza ponašanja se temelji na stalnoj procjeni i promatranju ponašanja, od onih najjednostavnijih do najsloženijih. Terapeuti moraju prikupljati navedene podatke u svakom terapijskom tretmanu te ih bilježiti u praćenju napretka prema ciljevima.

Cilj ovog pristupa je pomoći osobi da razvije vještine koje će joj pomoći u ostvarivanju socijalno poželjnih ponašanja, učenja, funkcioniranja u odnosima s drugima te samostalnosti u svakodnevnim životnim aktivnostima.

ABA terapija – edukacija

Znanost bihevioralne analize te metode primijenjene analize ponašanja proučavaju se desetljećima te su puno razvijenije u svijetu nego u Hrvatskoj, u kojoj ujedno i nedostaje licenciranih bihevioralnih analitičara, iako je potreba za njima itekako prisutna.

Hrvatska ih broji samo 20-ak, čiju certificiranost možete provjeriti na internetskim stranicama https://www.bacb.com/ te odnedavno i na https://www.theibao.com/.

Postoji više razina obrazovanja, tj. akreditiva u primijenjenoj analizi ponašanja:

• tehničar bihevioralne analize (TBA), (engl. International Behavior Technician, IBT)
• bihevioralni analitičar (BA), (engl. International Behavior Analyst, IBA).

Tehničari bihevioralne analize su stručnjaci koji pod supervizijom certificiranog bihevioralnog analitičara provode individualizirane ABA tretmane. Unazad par godina u Hrvatskoj se nekoliko puta godišnje održavaju edukacije za Tehničare bihevioralne analize.

Edukacija podrazumijeva 40 sati predavanja iz teorije primijenjene analize ponašanja, a za stjecanje IBT certifikata potrebno je pohađanje spomenute edukacije, savladavanje i polaganje kompetencija, pohađanje nekoliko bodovanih webinara te online polaganje ispita na engleskom jeziku.

Dok Hrvatska nudi edukaciju za tehničare bihevioralne analize, bihevioralni analitičari se obrazuju u inozemstvu. Na mrežnoj stranici https://www.theibao.com/approved_content_providers možete vidjeti fakultete koji nude izobrazbu istih.

S obzirom na razine obrazovanja, prisutna je i razlika u cijeni. Ako bihevioralni analitičar provodi tretman, cijena će biti viša i obrnuto.

ABA terapija – iskustva iz prakse naše sugovornice

Kao bihevioralni analitičar radila sam s dječakom koji je imao pet godina i dijagnozu poremećaja iz spektra autizma. Kada smo započinjali s terapijskim susretima, dječak je imao poteškoća u komunikaciji i često se uključivao u ponašanja koja su ometala njegovo učenje, poput vrištanja i bacanja igračaka kada nije mogao izraziti svoju potrebu. Kroz primijenjenu analizu ponašanja, u suradnji s roditeljima, proveli smo funkcionalnu procjenu ponašanja kako bismo razumijeli što izaziva dječakova ponašanja. Otkrili smo da se ta ponašanja javljaju kada nije mogao iskomunicirati svoje želje ili kada je želio pažnju odraslih.

Zatim smo kreirali individualizirani plan intervencije. Jedna od strategija bila je uvođenje komunikacijskog sustava zasnovanog na slikama (PECS – Picture Exchange Communication System). Dječak je naučio izmjenjivati slike kako bi izrazio svoje želje i potrebe.

Također, pojačavali (nagrađivali) smo pozitivna ponašanja poput mirnog traženja pažnje i suradnje tijekom aktivnosti. Nakon nekoliko mjeseci rada, dječak je značajno smanjio ponašanja koja su ometala njegovo učenje i počeo je efikasnije koristiti PECS komunikacijski sustav. Njegova frustracija se smanjila, a i njegova sposobnost uključivanja u aktivnosti s vršnjacima i odraslima se povećala.

Jedna stvar koja nije široko poznata o primijenjenoj analizi ponašanja (ABA) je njezina primjena izvan rada s osobama s autizmom. Iako je ABA najpoznatija po svojoj efikasnosti u radu s osobama s autizmom, ona se također uspješno koristi u mnogim drugim područjima.

Primjerice, ABA terapija se primjenjuje u radu s osobama s različitim razvojnim poremećajima, problemima u ponašanju u školama, terapiji za poremećaje u prehrani, rehabilitaciji osoba nakon ozljeda mozga, kao i u organizacijskoj psihologiji za poboljšanje izvedbe zaposlenih i produktivnosti.

Također, ABA principi se mogu koristiti za učenje i poboljšanje različitih vještina kod osoba svih uzrasta, od ranog djetinjstva do starosti. Primjerice, može se primjenjivati za učenje socijalnih vještina, samostalnosti u svakodnevnim aktivnostima, kao i za postizanje specifičnih ciljeva kao što su akademska postignuća ili sportski rezultati.

Pročitajte i ove članke:

• Govor kod djece s autizmom: Psihologinja otkriva koje se specifičnosti mogu primijetiti u interakciji s drugima
• Jezično-govorni poremećaji u predškolskoj dobi: Magistra logopedije otkriva zašto dolazi do njih i koji su najčešći
• Dječja psihoanaliza: Zahtjevnija je nego s odraslima! Psihologinja otkriva kako izgleda u praksi.

• ABA terapija
• ABA terapija - cijena
• ABA terapija - edukacija
• terapija za djecu s autizmom

Učitaj više izvora