Za nekoliko uobičajenih lijekova, koji se koriste za liječenje psihičkih poremećaja, je utvrđeno da uvelike povećavaju rizik od razvijanja demencije. U svojoj novoj studiji, liječnici iz American College of Osteopathic Neurologists and Psychiatrists su pronašli znatan broj dokaza koji povezuju benzodiazepine s Alzheimerovom bolesti i drugim oblicima kognitivnih propadanja.

Benzodiazepini su skupina lijekova koji utječu na središnji živčani sustav i često se koriste za smanjenje tjeskobe, napadaja panike i nesanice. Najčešći oblici na tržištu danas su Valium, Ativan, Klonopin, i Xanax, koji su prvi put odobreni šezdesetim godinama prošlog stoljeća kao sigurnije alternative barbituratima.

Od tada, benzodiazepini su povezani s mnoštvom štetnih učinaka, uključujući i usporen rad srca, srčane aritmije i hipotenziju.

Novi psihijatrijski protokoli diktiraju da liječnici ne bi trebali propisati benzodiazepine kao primarni tretman za nesanicu, anksioznost, posttraumatski stresni poremećaj i opsesivno-kompulzivni poremećaj.

Međutim, neki liječnici i dalje propisuju ove lijekove za duža razdoblja, unatoč dokazima koji ukazuju da što duže pacijent uzima ove lijekove, to je izglednije da će razviti demenciju ili Alzheimerovu bolest.

Znanstvenici su u istraživanju koristili podatke iz već postojećih studija. Jedna od studija koji su proučili sastoji se 9.000 starijih kanadskih pacijenata. Istraživači su otkrili da oni koji su benzodiazepine uzimali tri mjeseca ili kraće imaju isti rizik od razvoja demencije, kao oni koji nikad nisu koristili ove lijekove.

Međutim, kada je razdoblje od tri mjeseca produženo na šest, rizik od razvoja Alzheimerove bolesti je povećan za 32 posto.

Studija također navodi da je American Geriatric Society označio ove lijekove kao “neprimjeren” tretman za nesanicu, uznemirenost i delirij.

Dok korelacija sigurno nije uzročnost, postoji dovoljno razloga da se izbjegne ova grupa lijekova kao prva opcija terapije.

• alzheimerova bolest
• demencija
• kardiovaskularne bolesti
• stres