Lipidi su, uz druge bitne molekule poput proteina, ugljikohidrata, enzima i aminokiselina, vitalni za normalne tjelesne funkcije. Oni obuhvaćaju masne spojeve kao što su kolesterol i trigliceridi te imaju ključne uloge u raznim tjelesnim procesima i služe kao temeljne komponente za formiranje stanica.

Nedavna istraživanja Sveučilišta Stanford sugeriraju da bi specifični lipidi mogli poslužiti kao pokazatelji zdravlja, bolesti i starenja, kao što je detaljno navedeno u časopisu Nature Metabolism.

Uloga lipida u organizmu

Lipidi, koji su masne ili uljne tvari netopljive u vodi, čine staničnu membranu svake tjelesne stanice i igraju ključnu ulogu u brojnim staničnim aktivnostima. Klasificirani su u kategorije, uključujući masne kiseline, trigliceride, sterole i fosfolipide. Dobro poznati primjeri su kolesterol, neophodan za proizvodnju hormona i žuči za probavu, i trigliceridi, koje tijelo koristi za energiju.

Među njihovim ključnim funkcijama, lipidi šalju živčane signale, štite vitalne organe, pomažu u apsorpciji vitamina, proizvodnji hormona, mobilizaciji i skladištenju energije, pružaju strukturnu potporu za stanične membrane, reguliraju tjelesnu temperaturu i pomažu u probavi.

Međutim, višak određenih vrsta lipida može dovesti do zdravstvenih problema. Primjerice, nakupljanje lipoproteina niske gustoće (LDL) ili “lošeg” kolesterola u krvotoku može dovesti do začepljenja arterije, povećavajući rizik od kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, visok unos zasićenih masti iz triglicerida može povisiti razinu LDL kolesterola i pridonijeti stanjima povezanima s težinom poput pretilosti i dijabetesa tipa 2.

Unatoč njihovom značaju u biološkim procesima, lipidi su i dalje relativno nedovoljno istraženi. Dr. Michael Snyder, glavni autor studije i profesor genetike na Sveučilištu Stanford, naglasio je ograničeno razumijevanje lipida zbog njihove raznolike prirode i obilja. Studija se bavila lipidomom, obuhvaćajući sve lipide koji se mogu ekstrahirati iz plazme pojedinca, prepoznajući njihovu osjetljivost na utjecaje prehrane i crijevnog mikrobioma, utječući na cjelokupno zdravlje.

Detalji istraživanja

Istraživanje je analiziralo više od 100 sudionika, od kojih su mnogi bili pod visokim rizikom od dijabetesa, u razdoblju od čak devet godina. Masenom spektrometrijom profilirano je približno 800 vrsta lipida, otkrivajući njihovu povezanost sa starenjem, inzulinskom rezistencijom, virusnim infekcijama i drugim čimbenicima.

Lipidom svake osobe pokazao je jedinstveni potpis koji je ostao dosljedan, ali su se specifični lipidi predvidljivo mijenjali sa zdravstvenim statusom. Utvrđeno je da više od 200 lipida fluktuira tijekom respiratornih virusnih infekcija, a neki ukazuju na potencijal za dijagnosticiranje inzulinske rezistencije koja dovodi do dijabetesa tipa 2. Značajno je da se lipidom osobe mijenja s godinama, pri čemu se većina lipida, uključujući kolesterol, povećava, dok se određene vrste poput omega-3 masnih kiselina smanjuju.

Razumijevanje promjena lipida tijekom starenja ključno je za praćenje procesa starenja i prepoznavanje potencijalnih markera bolesti. Dr. Yu-Ming Ni, certificirani kardiolog i lipidolog, za Medical News Today naglasio je važnost proučavanja lipida, posebno u odnosu na rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Prepoznavanje specifičnih tipova lipida koji predstavljaju najveći rizik može biti ključno u procjeni rizika od kardiovaskularnih bolesti i oblikovanju budućih terapijskih pristupa. Kolesterol se pojavljuje kao primarni faktor rizika u bolestima povezanim s nakupljanjem plaka, uključujući srčani udar, moždani udar i bolesti arterija nogu.

Pročitajte i ove članke:

• Hiperkolesterolemija: Bolest koja se nasljeđuje ili je uzrokuju loše životne navike! Evo koji su simptomi i kako je liječiti
• Prvi oralni lijek za “loš” kolesterol snižava razine za 65 %! Znanstvenici su ga ispitali na 114 sudionika iz različitih sredina
• Može i bez lijekova! Evo kako sniziti kolesterol na 10 prirodnih načina i spriječiti kardiovaskularne probleme.

• istraživanje
• lipidi
• lipidom

Učitaj više izvora