Prije više od jednog stoljeća znanstvenici su primijetili početne znakove mikrobne zajednice, pretežno sastavljene od bakterija koje žive u mikrobiomu naših gornjih i donjih crijeva. Izraz “mikrobiom” tek je 2009. skovao Joshua Lederberg, a mi smo još uvijek u ranim fazama shvaćanja složenog mikrobnog ekosustava.

Nedavna studija koju su proveli istraživači u RIKEN centru za integrativne medicinske znanosti u Japanu otkrila je skupinu crijevnih bakterija, poznatih kao Alistipes indistinctus, koje bi potencijalno mogle ponuditi zaštitu od dijabetesa tipa 2 i pretilosti povećanjem otpornosti na inzulin.

Studija je također identificirala bakterije iz skupine Lachnospiraceae, koje se češće nalaze u izmetu osoba s inzulinskom rezistencijom, što ukazuje na njihov potencijal kao vrijednog biomarkera za ovo stanje. Ova su otkrića objavljena u časopisu Nature.

Detalji istraživanja

Istraživanje je uključivalo analizu uzoraka stolice 306 zdravih osoba u dobi između 20 – 75 godina, prosječne starosti 61 godinu, od kojih nitko nije imao dijabetes. Sadržaj njihove stolice uspoređen je s njihovom razinom inzulinske rezistencije. Zanimljivo je da su pojedinci s povišenim razinama ugljikohidrata, poput glukoze, fruktoze, galaktoze i manoze, u izmetu imali veću vjerojatnost da će pokazivati inzulinsku rezistenciju.

Nakon detaljnijeg ispitivanja bakterijske populacije u tim uzorcima istraživači su otkrili veće koncentracije bakterija Lachnospiraceae kod osoba s inzulinskom rezistencijom, kao i kod onih s vidljivim monosaharidima u stolici. Suprotno tome, pojedinci s većom prisutnošću bakterija tipa Bacteroidales, za razliku od Lachnospiraceae, pokazali su nižu razinu inzulinske rezistencije i manje monosaharida u crijevima.

Analiza metabolita

Jedna značajna snaga ovog istraživanja bila je kompilacija 2.800 označenih fekalnih metabolita u kombinaciji s mikrobiomom i patologijom domaćina. Metaboliti su male molekule proizvedene tijekom staničnog metabolizma koje nude uvid u stanice koje su ih stvorile. Ovaj pristup omogućio je istraživačima da identificiraju metabolite povezane s inzulinskom rezistencijom i uspostave veze između fekalnih ugljikohidrata i upale niskog stupnja povezane s inzulinskom rezistencijom, olakšavajući odabir kandidata za validaciju kroz pokuse s miševima.

Dr. Hiroshi Ohno, voditelj tima u RIKEN centru, naglasio je važnost ove studije u utvrđivanju uzročno-posljedičnih veza između specifičnih mikroba i inzulinske rezistencije kroz analizu metaboloma i pokuse na životinjama.

Što se tiče prisutnosti monosaharida u stolici pojedinaca, prije se vjerovalo da je sve što se može apsorbirati asimilirano do trenutka kada je stiglo u debelo crijevo. Međutim, dr. Ohno je predložio da ti ugljikohidrati vjerojatno potječu od dijetalnih vlakana, koja obično razgrađuju crijevne bakterije. Sugerirao je da veća prisutnost Lachnospiraceae u debelom crijevu može dovesti do povećane proizvodnje monosaharida od strane ovih mikroba, iako je malo vjerojatno da inzulin igra ulogu u ovom procesu.

Iako autori ističu da trenutno nema dostupnih probiotika koji sadrže A. indistinctus, to bi se jednog dana moglo promijeniti daljnjom validacijom ovog istraživanja. Što se tiče bakterija Lachnospiraceae koje služe kao biomarker za otpornost na inzulin, dr. Ohno je predložio mogućnost identificiranja bakteriofaga ili endolizina specifičnih za Lachnospiraceae koji bi mogli ciljati i eliminirati sojeve Lachnospiraceae kod ljudi.

Pročitajte i ove članke:

• Preddijabetes: Kakva vam je glukoza natašte? Evo kako izgleda test za intoleranciju i postoje li simptomi koji upućuju na veću opasnost
• Novi lijek za dijabetes tip 2: Regulira šećer u krvi, ali utječe i na gubitak kilograma! Evo tko ga smije uzimati i koje su nuspojave
• Probiotik za mršavljenje: Omjer ovih bakterija je kod pretilih ljudi veći! Farmaceut otkriva kakve veze imaju probiotici i mršavljenje.

• bakterije
• dijabetes
• inzulinska rezistencija
• istraživanje

Učitaj više izvora