Kognitivne vježbe za ublažavanje simptoma demencije: Ove aktivnosti stimuliraju mozak i sprječavaju kognitivno propadanje
- Budite prvi i komentirajte!
- 4 min čitanja
Kako starimo tako i naše kognitivne sposobnosti slabe, a samim time se povećava i rizik od demencije. Razvijanje mozga kroz kognitivne vježbe i druge aktivnosti koje zahtijevaju upošljavanje mozga doprinosi jačanju kognitivnih funkcija. Kognitivne vježbe mogu biti korisne za zdrave osobe, ali i za osobe već oboljele od demencije.
U nastavku saznajte prednosti kognitivnih vježbi te oblike vježbi kojima možete razvijati mozak.
Prednosti kognitivnih vježbi
Prakticiranje kognitivnih vježbi, tj. razvijanje mozga može imati brojne prednosti za zdrave osobe. Prakticiranje kognitivnih vježbi i uvježbavanje mozga doprinose poboljšanju kognitivnih funkcija kao što su:
- pamćenje
- brzina obrade informacija
- motorika.
Kognitivno funkcioniranje omogućava nam svakodnevno djelovanje, a poboljšanje kognitivnih funkcija može imati brojne prednosti, poput boljeg uspjeha u školi ili na poslu, boljeg raspolaganja novcem i lakšeg obavljanja svakodnevnih radnji.
Razvijene kognitivne vještine, uz faktore kao što su dijeta i fizička aktivnost, povezane su i sa smanjenim rizikom od demencije i drugih neurodegenerativnih bolesti. Kada držimo mozak aktivnim, smanjuje se vjerojatnost da će naše kognitivne sposobnosti opasti, stoga kognitivne vježbe mogu indirektno doprinijeti i smanjenju rizika od demencije.
Iako u manjem obimu, kognitivne vježbe mogu pozitivno djelovati i na osobe već oboljele od neurodegenerativnih bolesti, kao što je demencija. Kod ublažavanja simptoma demencije primarno se ciljaju bihevioralni i/ili psihološki simptomi, kao što su uznemirenost i apatija.
Prema istraživanju objavljenom 2014. godine u časopisu Neuropsychological Rehabilitation, nakon intervencije prilikom koje su sudionici četiri tjedna prakticirali tehnike za (ponovno) učenje instrumentalnih aktivnosti (kao što su origami ili upotreba daljinskog upravljača), došlo je do značajnog smanjenja deluzija kod osoba s blagom ili umjerenom Alzheimerovom bolesti.
Prema članku objavljenom 2010. godine u časopisu Current psychiatry reports, kognitivne vježbe pokazuju potencijal za poboljšanje kognitivnih funkcija kod zdravih starijih odraslih osoba, ali i usporavanje kognitivnog propadanja kod osoba koje imaju neurodegenerativne bolesti.
S obzirom na to da istraživanja upućuju na to da svakodnevno upošljavanje mozga i prakticiranje kognitivnih vježbi mogu doprinijeti preveniranju demencije, ali i ublažavanju simptoma kod već oboljelih, postavlja se pitanje kako poboljšati kognitivne sposobnosti? U nastavku pročitajte o različitim vježbama koje mogu doprinijeti razvijanju kognitivnih sposobnosti i ublažavanju simptoma demencije.
Kognitivne vježbe za ublažavanje simptoma demencije
Kognitivne vježbe uključuju stimuliranje mozga različitim aktivnostima. Kod osoba koje nemaju neurodegenerativne bolesti, vježbanje mozga može se provoditi kroz aktivnosti kao što su:
- učenje novog jezika
- učenje sviranja novog instrumenta
- igranje društvenih igara poput šaha
- čitanje i pisanje.
Vježbe za mozak za starije osobe oboljele od demencije moraju se prilagoditi starosti i uznapredovalosti bolesti. Primjerice, aktivnosti kao što su učenje novog jezika ili sviranje instrumenta kod osoba s demencijom najčešće nisu moguće zbog nedostatka mogućnosti formiranja dugoročnog pamćenja.
Rješavanje križaljki, sudokua i sličnih mozgalica ili slaganje puzli može biti jedan od vrlo efektivnih načina za vježbanje mozga oboljelih od demencije. Imajte na umu da kod uznapredovalog stadija bolesti ovakve aktivnosti mogu postati teške. Vrlo je važno procijeniti je li osoba u mogućnosti rješavati križaljke, kako ne bi došlo do frustracije i straha uslijed nemogućnosti.
Za početak možete probati zajedno rješavati križaljke. Ako osoba može samostalno rješavati križaljke, vrlo je važno pratiti oboljelu osobu kroz vrijeme. Primjerice, moja baka je vrlo dugo (uspješno) rješavala križaljke uz demenciju, ali u jednom trenutku riječi više nisu imale smisla pa tako ni samo rješavanje više nije doprinosilo razvoju kognitivnih vještina.
Jednostavnije društvene igre poput Čovječe ne ljuti se ne samo da mogu doprinijeti uvježbavanju mozga (jer je potrebno pratiti igru i raditi jednostavne računice), već predstavljaju i društvenu aktivnost koja je vrlo značajna za starije osobe i osobe oboljele od demencije.
Pričanje priča ili događaja osobama oboljelim od demencije može pomoći povećanju pozornosti, a svakako pospješuje osjećaje socijalne povezanosti. Socijalna uključenost također je izrazito važna za smanjenje simptoma demencije. Kroz razgovor o starim uspomenama možete potaknuti upotrebu mozga, ali i osjećaj povezanosti kod oboljelih.
Kognitivne vježbe – prilagodba oboljelim osobama
Vrlo je važno prilagoditi kognitivne vježbe i interesima koje osoba ima. Primjerice, ako osoba voli glazbu, slušanje glazbe ili radija, kao i ples, mogu angažirati mozak. Kućanski poslovi kao što je pomaganje s pripremom ručka mogu stimulirati mozak te doprinijeti i pozitivnim osjećajima korisnosti.
Kao što sam napomenula, izrazito je važno procijeniti je li osoba u mogućnosti obavljati određenu radnju ili zadatak. Međutim, ako vježba nadilazi kognitivne mogućnosti osobe oboljele od demencije, ne znači da morate u potpunosti odbaciti tu aktivnost. Važno je samo prilagoditi aktivnost kognitivnim mogućnostima oboljele osobe kako bi se izbjegle negativne emocije.
Prilagođavanje se može izvesti na način da pojednostavnite radnju ili osobi pomognete s radnjom. Primjerice, ako je osoba voljela čitati, ali nije više u mogućnosti obavljati tu aktivnost, pokušajte im vi čitati novine ili priču. Odaberite kratke priče ili (pozitivne) vijesti koje ne zahtijevaju pretjerano dugu pažnju.
Iako su kognitivne, tj. psihološke vježbe važne za ublažavanje simptoma demencije, istraživanja pokazuju da fizičke vježbe mogu imati pozitivan učinak na oboljele. Metaanalizom objavljenom 2017. godine u časopisu Ageing Research Reviews pokazano je da kombinacija kognitivnih i fizičkih vježbi može imati pozitivne učinke za kognitivno funkcioniranje i raspoloženje kod starijih osoba s blagim kognitivnim oštećenjem ili demencijom.
Smanjenje stresa, frustracije i straha jedan je od najbitnijih aspekta za smanjenje simptoma demencije. Mentalne i fizičke vježbe, kao i povezivanje s oboljelom osobom, efektivni su načini za ublažavanje simptoma demencije, ali vrlo je važno da su unutar okvira mogućnosti oboljele osobe.
Pročitajte i ove članke:
- Šah i neurodegenerativne bolesti: Može li se spriječiti nastanak Alzheimera i demencije? Evo što je pokazalo istraživanje
- Psihologinja otkriva: Ples i glazba tvore jednu od najuspješnijih terapija za neurodegenerativnu bolest koja pogađa milijune ljudi
- Kako smiriti dementne osobe: Psihologinja objašnjava kako brinuti za osobe oboljele od demencije.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Poslušajte Momčila Otaševića i stručnjake te besplatno izmjerite PSA
- Nova Studio
- 1 min čitanja
- kako poboljšati kognitivne sposobnosti
- kognitivne vježbe
- psihološke vježbe
- vježbe za mozak za starije osobe
- Karssemeijer, E. E. i sur. (2017). Positive effects of combined cognitive and physical exercise training on cognitive function in older adults with mild cognitive impairment or dementia: A meta-analysis. Ageing research reviews, 40: 75–83.
- Brunelle-Hamann, L. i sur. (2015). Impact of a cognitive rehabilitation intervention on neuropsychiatric symptoms in mild to moderate Alzheimer’s disease. Neuropsychological rehabilitation, 25(5): 677–707.
- Gates, N. i Valenzuela, M. (2010). Cognitive exercise and its role in cognitive function in older adults. Current psychiatry reports, 12: 20–27.
- Middleton, L. E. i Yaffe, K. (2009). Promising strategies for the prevention of dementia. Archives of neurology, 66(10): 1210–1215.