Medicina životnog stila je nova paradigma u medicini, odnosno novi način kliničkog razmišljanja i pristup kroničnim bolestima koje danas vladaju i morbiditetom i mortalitetom naše populacije.

U medicini životnog stila naglasak je na “ispravljanju” obrazaca ponašanja koji su nefunkcionalni i dokazano dovode do obolijevanja od kroničnih bolesti. Ti nezdravi obrasci životnog stila uključuju:

• nezdravu prehranu
• nedostatak tjelesne aktivnosti
• pušenje i prekomjernu konzumaciju alkohola.

Ovi čimbenici dovode do pretilosti, hipertenzije, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, kroničnih respiratornih bolesti, mentalnih bolesti i karcinoma.

Medicina životnog stila naglašava šest domena kao primarne modalitete za prevenciju i za liječenje kroničnih bolesti. To su zdrava prehrana, koja se temelji na cjelovitim namirnicama biljnog podrijetla, redovita tjelesna aktivnost, adekvatan san, upravljanje stresom, izbjegavanje upotrebe supstanci i drugih modaliteta koji izazivaju ovisnost te njegovanje međuljudskih odnosa i povezanosti. Razlozi zbog kojih se naglasak stavlja na ove domene jesu dokazi iz niza znanstvenih istraživanja koji pokazuju da su upravo nezdrave navike glavni razlog za obolijevanje od kroničnih bolesti.

Kako se 3. i 4. lipnja održava prvi Hrvatski kongres medicine životnog stila s međunarodnim sudjelovanjem na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, stručnjaci i predavači kongresa za naš portal objašnjavaju koji su najveći izazovi medicine životnog stila, kako bi mogla utjecati na pojedinca, kako je povezana s našom psihom te o čemu će se govoriti na kongresu.

Najveći izazovi medicine životnog stila

Prema mišljenju prof. dr. sc. Ivana Kolčić, spec. epidemiologije, najveći izazov u medicini životnog stila je sama promjena životnih navika i postizanje njihove održivosti.

Svaka je osoba barem jednom u životu bila na dijeti, odlučila da će biti tjelesno aktivnija, više spavati, manje pušiti i manje se stresirati. Međutim, takve odluke su često potaknute novogodišnjim rezolucijama ili sličnim motivima koji najčešće nisu dugog vijeka. Razlog za to je postavljanje nedostižnih ciljeva ili razmišljanje o tome da su ove faze privremene.

Kolčić dodaje:

I onda to i bude privremeno. Nakon inicijalnog uspjeha, vratimo se starim nezdravim navikama. Moramo osvijestiti da te navike imaju neku svoju svrhu, ponekad i neprepoznatu, npr. način su nošenja sa stresom. Upravo to medicina životnog stila želi izbjeći, privremena rješenja koja to nisu. Mi želimo postići stvarne, potrebne i održive promjene životnih navika, u skladu sa životnim vrijednostima i prioritetima pacijenta. Te promjene nemaju rok trajanja, one su doživotne. Pritom ponajprije treba poraditi na tome da se osoba koja želi promjenu životnog stila ne osjeća uskraćeno ni kao “mučenik”. Osobe koje ustraju i prihvate nove zdrave navike kao dio svog identiteta, kao nagradu mogu očekivati bolje tjelesno i mentalno zdravlje i duži životni vijek.

Poveznica između medicine životnog stila i bolesti

Iako se na prvi pogled ne vidi, postoji poveznica između životnog stila i bolesti, a posebno zaraznih. To je najbolje pokazala COVID-19 pandemija.

Prema Kolčić, osobe s kroničnim bolestima imale su uvelike povećani rizik za nepovoljne ishode nakon zaraze koronavirusom. Nadalje, osobe koje su metabolički nezdrave, zbog nezdravog stila života i koje imaju kronične bolesti, često imaju oslabljeni imunološki sustav. Naime, u podlozi kroničnih bolesti nalazi se kronična upala niskog stupnja, što ih predisponira i lakšoj zarazi i težim oblicima kliničke slike zaraznih bolesti.

Prvi udžbenik o medicini životnog stila

Prvi udžbenik o medicini životnog stila su na poziv prof. dr. sc. Kolčić zajedničkim snagama napisali profesori s Medicinskog fakulteta u Splitu i drugih fakulteta Sveučilišta u Splitu. Istaknula je:

Kao voditelj jedne od ljetnih škola, one s temom medicine životnog stila, htjela sam postići i još jednu stepenicu više. Želja mi je bila, osim samog kurikuluma, razviti i nastavne materijale koji bi bili dostupni svima koji su zainteresirani za ovo novo područje medicine.

Tako je trudom skupine autora nastao prvi udžbenik iz medicine životnog stila koji su napisali hrvatski autori, i to na engleskom jeziku. Namijenjen je svim profesionalcima iz područja biomedicine i šire, a uz to je besplatno dostupan u javnom repozitoriju Medicinskog fakulteta u Splitu. Kolčić je dodala:

Trudila sam se da je tekst napisan razumljivo i bez puno medicinskog žargona, tako da vjerujem da ga bez problema mogu čitati i laici.

Psihologija i medicina životnog stila

Prof. dr. sc. Nataša Jokić Begić, profesorica kliničke psihologije na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ističe poveznicu između psihologije i medicine životnog stila:

Dualizam između duha i tijela je prvi osmislio i promicao Decartes još u 17. stoljeću. To je bio ogroman pomak u filozofiji jer je ljudskom umu dao središnje mjesto. No, u 21. stoljeću znamo da je taj dualizam samo apstraktna kategorija te da ne postoji odvojen um i tijelo nego postoji jedinstven čovjek čija posebnost nastaje u interakciji bioloških, psiholoških i socijalnih elemenata, a u zadnje vrijeme i digitalnih. Stoga je razgovarati o psihologiji u okviru medicine životnog stila neophodno.

Kako prof. Jokić Begić na kongresu govori o osnovama kognitivno bihevioralne terapije, objašnjava da je riječ o znanstveno zasnovanim pristupima za koje istraživanja pokazuju da su efikasni za širok raspon problema. Klijenti i terapeuti zajedno rade na identificiranju i razumijevanju problema u terminima odnosa između misli, osjećaja i ponašanja. Pristup je obično usmjeren na teškoće ovdje i sada i oslanja se na razvijanje zajedničkog shvaćanja klijentovih problema. To vodi k utvrđivanju individualiziranih, vremenski ograničenih ciljeva i strategija tretmana koji se kontinuirano prate i procjenjuju.

Jokić Begić to objašnjava na primjeru:

Dolazi čovjek koji se žali na depresivne smetnje. One se očituju u lošijem poslovnom i obiteljskom funkcioniranju. Puno plače, loše spava, udebljao se 10 kg, jede kako bi pronašao onaj neki tračak ugode, ali bezuspješno jer mu hrana nema okus. Sve je nastupilo nakon dugogodišnjeg kroničnog stresa. Dok je stres trajao, on je dobro funkcionirao, ali čim je završio, čak u njegovu korist, nastupila je depresija. Psihijatar mu propisuje antidepresive, mijenja ih, ali sve bez nekog većeg učinka. Gotovo se uopće ne kreće. Iz neuroznanstvenih i psihologijskih spoznaja znamo kako kroničan stres utječe na tzv. alostatsko opterećenje. Čovjek trpi dok je u stresnoj situaciji, što može čak biti i duže vremensko razdoblje, ali sva ta silna uznemirenja ostavljaju trag. Ono što se saznaje već u prvoj terapijskoj seansi jest da se on uopće ne kreće.

Znamo da sjedilački način života, čak i bez stresa, pogoduje depresivnim smetnjama. Nakon što je osobi objašnjena racionala tretmana, dogovara se prvi cilj, a to je uvođenje laganih šetnji. Jokić Begić dodaje:

Na početku idem s njim, a kasnije ima zadatak javljati mi se svaki dan koliko je koraka prešao. To daje osjećaj kontinuiteta – uvodi se biokemijska ravnoteža, ali se dobiva i socijalna podrška jer čovjek svaki dan ima osjećaj da je nekome stalo do njegovog napretka, da se netko raduje.

Prvi Hrvatski kongres medicine životnog stila

Anera Lazić, dr. med., diplomat Međunarodnog odbora za medicinu životnog stila (Dip IBLM) – prva međunarodno certificirana liječnica medicine životnog stila, predsjednica Hrvatske udruge za medicinu životnog stila i predsjednica organizacijskog odbora kongresa je rekla:

Medicina životnog stila kao znanstvena grana medicine u svijetu postoji nekoliko desetljeća te smo željeli, pozivajući vrhunske stručnjake koji je provode u svijetu i Hrvatskoj, približiti ovu granu medicine našim profesionalcima i široj javnosti. Prvi Hrvatski kongres medicine životnog stila najveća je aktivnost Hrvatske udruge medicine životnog stila do sada, a ujedno je i kruna našeg dosadašnjeg rada.

Udruga postoji od 2021. godine i nastala je iz entuzijazma nekoliko ljudi s idejom promocije medicine životnog stila među profesionalcima, ali i općoj javnosti.

Lazić je dodala:

Ono što nas zapravo vodi je služba zdravlju pojedinca i zajednice te kao udruga profesionalaca htjeli smo ovim kongresom okupiti sve one koji uz pomoć znanstveno utemeljenih alata, vještina i znanja mogu pomoći našoj zajednici u promjeni životnih navika na bolje u prevenciji, liječenju i poboljšanju kroničnih nezaraznih bolesti.

Na prvom Hrvatskom kongresu medicine životnog stila 3. i 4. lipnja na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu polaznici se upoznaju s time što je to medicina životnog stila, koji se alati i vještine koriste u njenom provođenju i otkrivaju zašto je ovaj pristup u medicini i u našem društvu potreban.

O ovim temama pričat će pioniri i stručnjaci u medicini životnog stila iz svijeta. Nadalje, u zajedničkoj raspravi pokušat će se pronaći okvir za primjenu medicine životnog stila i u Hrvatskoj u čemu će se pridružiti poslovni stručnjaci i voditelji zdravstvenih politika u Hrvatskoj.

Drugi opus tema bit će vezan uz šest stupova medicine životnog stila – pravilnu prehranu, tjelesnu aktivnost i vježbanje, spavanje, društvenu povezanost, izbjegavanje uporabe štetnih tvari (pušenje, alkohol, droge) i upravljanje stresom za koje će vrhunski stručnjaci iz upravo tih područja prikazati najnovije znanstvene dokaze, svoja iskustva i istraživanja.

Budući da kongres okuplja profesionalce iz različitih struka, Lazić očekuje da će sudionici međusobno učiti jedni od drugih i kroz rasprave doći do rješenja problema s kojima se najčešće susreću. Dodala je:

Kroz radionice vježbanja, plesa, kuhanja i upravljanja stresom želimo postići da polaznici sami na sebi isprobaju alate iz medicine životnog stila kako bi što bolje prenijeli svoja znanja i iskustva na pacijente. Želimo da svi polaznici odu s kongresa s barem jednim alatom za unapređenje zdravlja koji mogu koristiti u svojoj svakodnevnoj praksi i u vlastitom životu. Ono što je dodatno, polaznici kongresa sudjelovanjem ostvaruju bodove nužne za međunarodnu certifikaciju u medicini životnog stila.

Temelj i nadogradnja konvencionalne medicine

Medicina životnog stila temelj je i nadogradnja konvencionalne medicine, a prisutna je u svim medicinskim specijalnostima od kardiologije, endokrinologije, reumatologije do školske i obiteljske medicine.

Kao i u drugim granama medicine, nju mogu prakticirati i propisivati samo liječnici. Međutim, u medicini životnog stila liječnici i zdravstveni djelatnici surađuju s multidisciplinarnim timom profesionalaca (kineziolozima, nutricionistima, psiholozima) educiranim u području medicine životnog stila kako bi što bolje liječili, spriječili i poboljšali tijek kroničnih bolesti. Cilj medicine životnog stila je osnaživanje pojedinaca da bolje razumiju i preuzmu kontrolu nad svojim zdravljem/svojom bolešću. Stoga se stavlja naglasak na zajedničkom stvaranju plana liječenja krojenim prema individualnim ciljevima i potrebama pacijenta.

Lazić je rekla:

Životni stil je i lijek i uzrok kroničnih bolesti. Isto kao što se propisuje lijek, propisuje se i životna navika na recept ako želimo spriječiti pojavu bolesti, poboljšati tijek bolesti ili izliječiti bolesnika. Svi mi imamo u iskustvu da je kretanje dobro za naše zdravlje, da nam odgovara “lakša” hrana i čaj s limunom kada smo prehlađeni, da san okrepljuje i oporavlja.

Međutim, unazad 30-ak godina ovo područje nije ostalo samo na iskustvenim dokazima. 

Danas, zahvaljujući opusu od više od 30 godina istraživanja utjecaja životnih navika i životnog stila na pojavu i liječenje bolesti znamo da, kao što propisujemo lijekove, kako točno djeluju koje životne navike i kako ih trebamo propisati. Tako, kao i kod lijekova, znamo koje životne navike propisati, u “kojoj dozi”, koliko puta u danu i koliko dugo za liječenje i prevenciju pojedinih bolesti. Začudo, istraživanja su pokazala da, za razliku od mnogih sofisticiranih metoda u medicini, jedino promjena životnih navika može neke kronične bolesti poput dijabetesa staviti u dugotrajnu remisiju, odnosno stanje u kojem je bolest pod kontrolom bez uzimanja terapije.

No, ono što je česti problem je i održavanje zdravih navika, znanje koje su navike preporučene za koju osobu i za koja stanja te otkud početi. Održavanje navika jedno je od najtežih pitanja s kojima se ljudi nose, a profesionalci u medicini životnog stila posebno uče kako pomoći pacijentu da promjenu pokrenu, ali i održe.

Lazić je istaknula:

Suradnjom, partnerskim odnosom s pacijentom i podrškom želimo pacijente usmjeriti prema zdravim navikama i podići im svijest o lijeku koji imaju u svojim rukama.

Pročitajte i ove članke:

• U zdravom tijelu zdrav duh! Psihologinja otkriva zašto su fizički aktivni ljudi sretniji od onih koji ne vježbaju
• Psihološka otpornost: Kako mentalno ojačati? Psihologinja otkriva zaštitne faktore koji čine profil psihološki otpornih ljudi
• Tjelesno vježbanje i zdravlje: Psihologinja otkriva kako utječe na mentalno zdravlje i 5 savjeta za motivaciju.