Bronhijalna astma je kronična (dugotrajna) upalna bolest dišnih puteva pluća. Karakterizirana je promjenjivim i ponavljajućim simptomima poput reverzibilne opstrukcije protoka zraka i bronhospazmima (suženja dišnih puteva) koja lako nastanu.

Simptomi uključuju epizode teškog disanja, kašlja, stezanja u prsima i otežanog disanja koji se mogu dogoditi nekoliko puta dnevno ili nekoliko puta tjedno. Ovisno o osobi, simptomi astme mogu se pogoršati noću ili tijekom vježbanja.

Astmu se može podijeliti na nekoliko načina:

• s obzirom na pojavnost simptoma – povremena (simptomi astme dođu i odlaze, između napadaja se osoba osjeća normalno) i stalna (simptomi su prisutni stalno, u različitom intenzitetu)
• s obzirom na vrstu okidača – alergijska (alergije kod nekih ljudi mogu uzrokovati napad astme putem alergena koji uključuju stvari poput plijesni, zagađivača zraka i peruti kućnih ljubimaca itd.) i nealergijska (vanjski čimbenici mogu uzrokovati rasplamsavanje astme, poput vježbanja, stresa, bolesti itd.)
• s obzirom na dob nastanka – pedijatrijska (naziva se i dječja astma, ova vrsta astme često počinje prije 5. godine života, a može se pojaviti kod dojenčadi i male djece) i odrasla (počinje nakon 18. godine).

Svjetski dan astme obilježava se 2. svibnja 2023. godine. Organizira ga Globalna inicijativa za astmu, suradnička organizacija Svjetske zdravstvene organizacije osnovana 1993. godine. Održava se svakog svibnja kako bi se podigla svijest o astmi diljem svijeta. Tema Svjetskog dana astme 2023. godine je “Skrb za astmu za sve”.

Bronhijalna astma – uzroci i okidači

I dalje se ne zna točan uzrok astme, ali se smatra da određeni čimbenici predstavljaju veći rizik obolijevanja od te bolesti:

• alergije – mogu povećati rizik od razvoja astme
• okolišni čimbenici – ljudi mogu razviti astmu nakon izlaganja stvarima koje iritiraju dišne putove; te tvari uključuju alergene, toksine, pare i pasivni dim; to može biti posebno štetno za dojenčad i malu djecu čiji imunološki sustav nije završio razvoj
• genetika – ako u obitelji postoji povijest astme ili alergijskih bolesti, veći je rizik od razvoja bolesti
• respiratorne infekcije – određene respiratorne infekcije, kao što je respiratorni sincicijski virus (RSV), mogu oštetiti pluća u razvoju male djece.

Napad astme može biti pokrenut ako ili kada osoba dođe u kontakt s tvarima koje iritiraju dišni sustav. Te tvari nazivaju se okidačima, a znanje što pokreće astmu olakšava izbjegavanje napadaja astme. Kod nekih ljudi okidač može odmah dovesti do napada. Kod drugih ljudi napad može početi satima ili danima kasnije. Okidači mogu biti različiti kod svake osobe. No, neki uobičajeni okidači uključuju sljedeće:

• zagađenje zraka – mnoge stvari u prirodi mogu uzrokovati astmu, poput onečišćenja zraka koje uključuje tvorničke emisije plinova, ispušne plinove automobila, dim od požara itd.
• grinje – alergija na grinje može uzrokovati napad astme
• vježba – nekim ljudima vježbanje može uzrokovati napad
• plijesan – vlažna mjesta mogu pogodovati nastanku plijesni, što može uzrokovati probleme ako imate astmu; ne morate čak ni biti alergični na plijesan da biste imali napad
• štetočine – žohari, miševi i druge štetočine u kućanstvu mogu uzrokovati napade astme
• kućni ljubimci – mogu uzrokovati napade astme; ako ste alergični na perut kućnih ljubimaca, udisanje istih može iritirati dišne putove i pokrenuti astmu
• duhanski dim – veći rizik od razvoja astme postoji kod ljudi koji su izloženi duhanskom dimu; nikada ne smijete pušiti na zatvorenim mjestima poput automobila ili kuće, a najbolje rješenje je prestati pušiti
• jake kemikalije ili mirisi – mogu izazvati napade kod nekih ljudi
• profesionalna izlaganja – na poslu može postojati izloženost mnogim stvarima, uključujući sredstva za čišćenje, prašinu iz brašna, drva ili druge kemikalije; sve to mogu biti okidači astme.

Bronhijalna astma – simptomi

Pri normalnom disanju mišići oko dišnih puteva su opušteni, dopuštajući zraku da se lako i tiho kreće do pluća. Tijekom napada astme događa se nekoliko stvari.

• Bronhospazam – mišići oko dišnih puteva sužavaju se (zatežu). Kada se stegnu, dišni putevi su uski. Zrak ne može slobodno teći kroz sužene dišne putove.
• Upala – sluznica dišnih puteva postaje natečena. Natečeni dišni putevi ne puštaju toliko zraka u pluća ili iz njih.
• Proizvodnja sluzi – tijekom napada sluznica stvara više sluzi. Ova gusta sluz začepljuje dišne putove.

Kada dišni putevi postanu upaljeni i začepljeni, stvara se zvuk koji se naziva wheezing, buka koju dišni putevi stvaraju pri izdahu zraka kroz začepljene dišne puteve. Egzacerbacija astme je napad astme prilikom kojeg dolazi do pogoršanja simptoma jer se bolest ne kontrolira uredno.

Osobe s astmom obično imaju očite simptome. Znakovi i simptomi bronhijalne astme nalikuju mnogim respiratornim infekcijama:

• stezanje u prsima, bol ili pritisak
• kašalj (osobito noću)
• kratak dah
• teško disanje.

Simptomi možda neće biti jednaki prilikom svakog napadaja astme, oni mogu biti prisutni u različito vrijeme kod kronične astme.

Bronhijalna astma – dijagnoza i liječenje

Dijagnosticiranje astme proces je od više koraka koji započinje pregledavanjem osobne i obiteljske povijesti bolesti te vrsta alergija ako su prisutne (ili se radi test alergije), a obavlja se i fizikalni pregled. Testiranje na alergije i imunološkog sustava pomoću testova krvi ili kože je standardno, a u većini slučajeva rade se i testiranja koja procjenjuju plućnu funkciju i dišni sustav.

• Spirometrija – vrsta testa plućne funkcije koji mjeri cjelokupno zdravlje pluća. Ovaj test zahtijeva disanje u uređaj različitim snagama i različitim brzinama. Mjeri koliko zraka može ući i izaći iz pluća sa svakim dahom i koliko se lako zrak kreće kroz dišni sustav.
• Vršni izdisajni protok (PEF) – druga vrsta testa plućne funkcije. Ovaj test mjeri koliko brzo možete istjerati zrak iz pluća nakon potpunog udisanja. Testiranje vršnog protoka mjeri se ručnim uređajem koji može pomoći da se utvrdi koliko je prostor u dišnim putevima ograničen upalom.
• Frakcija izdahnutog dušikovog oksida (FeNO) – ovaj test mjeri razinu dušikovog oksida u dahu kada izdahnete. Visoka razina dušikovog oksida može signalizirati upalu u plućima. Ovaj test se vrši udisanjem u stroj koji će mjeriti razinu dušikovog oksida.
• Rendgen pluća – može dati uvid u pluća. Iako ovaj test nije koristan za dijagnosticiranje astme, rendgenske snimke prsnog koša mogu identificirati druge probleme koji utječu na disanje, poput upale pluća ili raka pluća.

Liječenje bronhijalne astme uključuje izbjegavanje okidača, lijekove za održavanje stanja bolesti i lijekove za liječenje pogoršanja (slučajevi kada se simptomi pogoršaju).

Poznavanje okidača i rad na njihovom izbjegavanju ili upravljanju od vitalne su važnosti, jer to može pomoći u sprječavanju teških napadaja astme. Svakodnevni lijekovi za održavanje neophodni su za prevenciju jer ti lijekovi pomažu u sprječavanju razvoja upale i oteklina u bronhiolama.

Kada su ove strategije neučinkovite, lijek brzog djelovanja može se koristiti prije ili nakon aktivnosti za koju se zna da povećavaju simptome astme. Kratkodjelujući inhalacijski bronhodilatatori (lijekovi za opuštanje dišnih puteva) i oralni kortikosteroidi (lijekovi za smanjenje upale dišnih puteva) primjeri su lijekova za primjenu u tijeku napada.

U slučaju ozbiljnog i opasnog napadaja astme možda će biti potrebna i hospitalizacija za dodatne tretmane, poput intravenskih lijekova ili dodatnog kisika.

Pročitajte i ove članke:

• Bol u plućima: Neugodan simptom iza kojeg se može svašta skrivati! Liječnik otkriva moguće uzroke i kada su neizbježne pretrage
• KOPB simptomi: Ne zanemarujte ih! Ovo su znakovi kronične upale dišnih puteva koja uništava srčano-žilni sustav i od koje sve više ljudi obolijeva
• Prvi simptomi raka pluća: Ovih sedam znakova upućuje na rani stadij jedne od najčešćih i najsmrtonosnijih malignih bolesti.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Dvije namirnice koje su stekle veliku popularnost

Chia puding s grčkim jogurtom: Nutricionistica donosi recepte za zdravi kremasti obrok

• Zrinka Babić
• 5 min čitanja

• bronhijalna astma
• bronhijalna astma - dijagnoza
• kronična bolest bronhija
• liječenje bronhijalne astme
• simptomi bronhijalne astme