Povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini, koji se u Republici Hrvatskoj obilježava 16. ožujka, na dan kad je Hrvatski sabor prije šest godina donio odluku o potrebi formalnog progovaranja o debljini, važno je dodatnu pažnju posvetiti debljini, njezinoj prevenciji, dijagnozi i liječenju. Danas kada znamo postojeće statistike Eurostata prema kojima su Hrvati jedna od najdebljih europskih nacija treba nastaviti s podizanjem svijesti građana Republike Hrvatske, a posebice onih koji spadaju u posebno osjetljive skupine.  

Jedna od njih svakako su buduće majke jer su period trudnoće i onaj koji slijedi nakon nje kritično vrijeme za dobitak na tjelesnoj masi žena. Taj je period važan i radi budućih rizičnih faktora za zdravlje žene, ali i vrijeme kad pravovremenim promišljanjem svaka buduća majka može utjecati na kvalitetu svojeg života, svoje zdravlje i zdravlje svojeg djeteta.

Koliko je uobičajeno dobiti na tjelesnoj masi tijekom trudnoće?

Na pitanje dobitka na masi tijekom trudnoće zdravstveni djelatnici odgovaraju godinama – početkom 1900-ih odgovor je bio samo 7 – 9 kg, između 1970. i 1990-ih godina smjernice za dobitak na masi tijekom trudnoće bile su 9 – 11 kg.

National Academy of Medicine, neovisna neprofitna organizacija koja daje smjernice za liječenje i praćenje niza stanja, 2009. godine je donijela nove preporuke za dobitak na tjelesnoj masi tijekom trudnoće na koje se hrvatski liječnici oslanjaju i danas.

Za trudnice normalne tjelesne mase (indeks tjelesne mase, tj. ITM 18,5 – 24,9 kg/m²) preporučuje se da tijekom trudnoće dobiju 11,5 – 16 kg, one koje imaju prekomjernu masu (ITM 25,0 – 29,9 kg/m²) 6,8 – 11,3 kg, a trudnice s pretilošću (ITM ≥ 30,0 kg/m²) 5 – 9 kg. Procjenjuje se da čak 20 – 40 % trudnica dobije više kilograma od navedenih preporuka.

Što konkretno znači dobiti 11 kg u trudnoći, a što znači dobiti 20 kg?

Prema riječima doc. dr. sc. Maje Baretić, specijalistice interne medicine sa subspecijalizacijom iz endokrinologije i dijabetologije Zavoda za endokrinologiju i dijabetes u KBC-u Zagreb, u zdravoj trudnoći očekivani dobitak na tjelesnoj masi u manjem dijelu čine majčine zalihe masti (manje od trećine), dok se većina mase odnosi na dijete, posteljicu, plodnu tekućinu, maternicu i povećan volumen krvi.

Primjerice, buduća majka koja je do kraja trudnoće dobila 11 kg zapravo ima oko tri kilograma viška vlastitog masnog tkiva koje se nakuplja u području bokova, gornjeg dijela bedara i gornjeg dijela trupa. To masno tkivo fiziološki radi kalorijsku rezervu i očekivano je u trudnoći. No, što je veći dobitak na masi, to se udio masnog tkiva povećava pa trudnice koje dobivaju oko 20 kg imaju 11 kg viška vlastitog masnog tkiva.

Ako je trudnica prije začeća bila niske tjelesne mase, to ne mora biti loše, no ako je imala i prije začeća višak masnog tkiva, ono će se dodatno nakupljati i činiti štetu zdravlju. Rizik za povećan dobitak na tjelesnoj masi tijekom trudnoće imaju trudnice koje već imaju povećanu masu i prije začeća, one koje su već više puta rodile te one koje su trudne s npr. blizanačkom (ili drugom višeplodnom) trudnoćom.

Koje rizike za dijete i majku nosi povećan dobitak na tjelesnoj masi tijekom trudnoće?

Sama trudnoća je u povećanom riziku da završi prerano s lošim ishodima – djeca se rađaju prevelike ili paradoksalno premale mase, češće postoje ozljede tijekom poroda (npr. ozljeda ramena), djeca bivaju češće u jedinici intenzivne skrbi, češće imaju manjak kisika kod poroda, a nekada trudnoća, nažalost, završi i fatalno za dijete.

Majke češće rađaju carskim rezom, češće im se dijagnosticiraju povišen krvni tlak u trudnoći i eklampsija (rizično stanje koje karakteriziraju visoki krvni tlak, pojava bjelančevina u mokraći, pojava otoka uz nakupljanje tekućine te grčeva uz fatalni završetak).

Također, u žena koje dobivaju previše na tjelesnoj masi tijekom trudnoće javlja se i gestacijski (trudnički) dijabetes – šećerna bolest koja započinje u drugom, a manifestira se u zadnjem tromjesečju trudnoće, a nastaje zbog neosjetljivosti na inzulin koja je posljedica hormonskih promjena, većinom hormona koje stvara posteljica.

Iako nakon trudnoće gestacijski dijabetes nestaje, trudnice koje su ga imale kasnije će u životu imati veći rizik od pojave šećerne bolesti tipa 2, ali i ostalih elemenata metaboličkog sindroma (povišenog krvnog tlaka i masnoća u krvi).

Koje rizike za dijete i majku nosi povećan dobitak na tjelesnoj masi nakon trudnoće?

Majka koja je tijekom trudnoće dobila više na tjelesnoj masi ima veću šansu zadržati navedenu masu trajno i/ili se nakon trudnoće debljati. Baretić, koja je i voditeljica Referalnog centra za debljinu Republike Hrvatske, ističe:

Zanimljivo je da debljina majke utječe i na budućnost čeda. Noseći ga devet mjeseci, ona svojim zdravstvenim stanjem dijelom određuje i budućnost zdravlja djeteta. Stanice djeteta tijekom trudnoće programiraju se za budućnost. Poznato je da djeca majki koje su tijekom trudnoće dobile višak kilograma kasnije u životu imaju veću šansu za probleme s viškom kilograma i drugim poremećajima metabolizma.

Što se događa s dobitkom na tjelesnoj masi nakon poroda, tj. zadržavanjem mase koja je dobivena tijekom trudnoće? Preporuke?

U prosjeku, gledajući razliku mase prije začeća do 6 – 18 mjeseci nakon porođaja, majke imaju 0,5 – 1,5 kg više. Ovaj dobitak na masi nije za sve žene jednak pa 13 – 20 % žena ima pet ili više kilograma iznad svoje tjelesne mase prije začeća do godine dana nakon poroda.

Povećani rizik za dobitak na masi nakon poroda jesu, uz debljanje tijekom trudnoće:

• broj ranijih poroda (nakon svakog poroda veći dobitak)
• dob (veći rizik u mlađih trudnica i onih koje su zanijele unutra osam godina od prve mjesečnice)
• etnicitet (neke skupine kao npr. Afroamerikanke dobivaju više kilograma)
• pušenje (prestanak pušenja povezan je s odbitkom na tjelesnoj masi)
• dojenje.

Svim trudnicama preporučuje se prestanak pušenja, bez obzira na masu. Što se tiče dojenja, studije pokazuju različite podatke – one koje povezuju dojenje i bolju tjelesnu masu ukazuju na potrebu da dojenje traje dulji period. Baretić poručuje:

Pred nekoliko godina učinjena je zanimljiva studija u našoj zemlji u Primorju koja je pratila 83 dojilje te 76 žena koje nisu dojile. Pokazala je da dojenje samo po sebi mora trajati šest mjeseci za značajan utjecaj na gubitak tjelesne mase. U nekim se opservacijama pokazalo da na masi dobivaju i one žene koje imaju deprivaciju sna, tj. koje spavaju u prosjeku manje od pet sati na dan.

Postati majka jest najveličanstveniji trenutak u životu žene. Kako sve velike događaje planiramo (odluku o upisu škole, izbor zanimanja, kupovinu stana), tako bismo trebali planirati i ovaj događaj. Idealno je u trudnoću ući u najboljem zdravstvenom stanju, što uključuje i optimalnu tjelesnu masu. Tijekom trudnoće nema potrebe izrazito povećavati unos hrane jer se doista ne jede za dvoje, a dnevni meni je potrebno planirati u 5 – 6 manje obilnih obroka.

Tijekom prvog tromjesečja radi mučnina ili povraćanja namirnice treba posebno prilagoditi, no u svakom slučaju izbjegavati gladovanje. Nikako ne preskakati doručak! Ne isključivati pojedine skupine namirnica s ciljem regulacije tjelesne mase, već dati prednosti onima koje su niske energetske vrijednosti, a bogate vitaminima i mineralima (voće, povrće, integralne žitarice, nemasno meso, riba, mliječni proizvodi).

U većini trudnoća se može vježbati (uz uvjet da ne postoje bolesti same trudnice ili stanje koje je vezano za trudnoću koje bi to zabranilo). Ako je trudnica zdrava, preporučuje se svakodnevna tjelesna aktivnost od 30 minuta ili više, a nakon prvog tromjesečja ne preporučuju se vježbe koje se izvode ležanjem na leđima (radi pritiska povećane maternice na vene u trbuhu). Kako trudnoća napreduje, ne preporučuje se dulje stajanje bez ikakvih pokreta jer otežava pravilnu cirkulaciju.

Već u početku praćenja trudnoće ginekolog dodaje nadomjestak vitamina od kojih se izdvaja folna kiselina. Potrebno je redovito mjeriti tjelesnu masu i krvni tlak, a probir za gestacijski dijabetes radi se 24. – 28. tjedna trudnoće testom opterećenja glukozom (mjerenje šećera natašte te 60 i 120 minuta nakon što se popije čaša glukoze otopljene u vodi).

Preporuke mladim majkama kako održavati tjelesnu masu nakon trudnoće

Strahovi, brige, sreća, oduševljenje – masa emocija je isprepletena s nesanicom i iscrpljenošću. Žena koja doji prosječno proizvede oko 850 ml mlijeka svaki dan, a kako bi se zadovoljile povećane potrebe tijekom dojenja, potrebno je prosječno unositi dodatnih 500 kcal. Ako se ne poveća unos kalorija, dolazi do postupnog gubitka mase te se kilogrami nakupljeni u trudnoći brzo i lako gube.

Također, ne smije se zaboraviti uzimati dovoljne količine tekućine. Tjelesna aktivnost ovisi o tijeku oporavka nakon poroda – prvih tjedana započinje se s laganim šetnjama, s trčanjem nakon tri mjeseca, a s aktivnostima u vodi kada prestane krvarenje. Aerobne vježbe se uvode postepeno u komadu 10 – 20 minuta, no uz zagrijavanje i istezanje, a intenzitet tjelovježbe je smanjen na 60 – 80 %.

Pročitajte i članke:

• Prehrana trudnica s povišenim šećerom: Liječnik otkriva kako treba izgledati jelovnik za gestacijski dijabetes
• Folna kiselina u trudnoći – povećane potrebe, suplementacija
• Vježbe za lakši porod – koje su i kako se izvode?

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ima ih više od 200!

Za ove simptome dugog COVID-a još niste čuli!

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja