Svaki čovjek ima jasno određen pojam o sebi, odnosno sadržaj i znanje o tome tko je zapravo. Kako bi spoznao sam sebe, treba razviti svijest o sebi, odnosno razmišljati o sebi i svojim postupcima te odnosu koji ima u onome što ga okružuje. Pojam o sebi i svijest o sebi se tijekom cijelog života pokušavaju uskladiti kako bi osoba mogla razviti cjelovit doživljaj identiteta, a u tome nam je važna tehnika – samorefleksija.

Samorefleksija – definicija

Samorefleksija se definira kao mentalni proces koji osoba koristi kako bi mogla bolje razumjeti tko je, koje su njezine vrijednosti te zašto misli, osjeća i djeluje na određeni način. Kada postanemo svjesni onoga što nas pokreće i što nas održava u životnom hodu, lakše možemo raditi promjene, razvijati sebe i podizati kvalitetu života. No, nekada nije toliko jasno procijeniti vlastite reakcije i zato je potrebno intenzivno promatrati i preispitivati ono što se u danu dogodi i način na koji smo to doživjeli.

Samorefleksija se može definirati kroz tzv. teoriju samopercepcije koja navodi da kada su naši stavovi i osjećaji nejasni ili višeznačni, zaključujemo o njima opažajući svoje ponašanje i situaciju u kojoj se ono javlja. Samorefleksija znači promatranje vlastitog ponašanja koje se događa često i u sadašnjosti, ali ova nam praksa ostavlja mogućnost da napravimo i korak nazad, odnosno pokušamo dublje ući u svijest pomoću introspekcije – procesa kojim ljudi zahvaćaju sebe iznutra kako bi proučili vlastite misli, osjećaje i motive. 

Obje metode nam daju informacije “iznutra”, koje su poznate samo nama i koje nam jedine mogu dati odgovore na pitanja o svijetu i našoj poziciji unutar njega. Iznenađujuće je da ljudi provode jako malo vremena razmišljajući o sebi i svojem ponašanju, a češće se zaokupljuju mislima o poslu, obvezama i – vremenu. Čak češće razmišljaju “ni o čemu” nego o sebi. Zašto se ne želimo suočiti sa samima sobom?

Pročitajte članak “Introspekcija ili samoopažanje – primjeri, ekstrospekcija, opažanje i retrospekcija“.

Život na automatskom pilotu

Životna dinamika je ponekad toliko brza i zahtjevna da čovjek mora usvajati iste navike, rutine i obrasce ponašanja kako bi lakše prolazio kroz dan i osjećao neku vrstu “kontrole” nad situacijom. Automatsko razmišljanje, koje mnogi od nas koriste većinu vremena, predstavlja razmišljanje koje nije svjesno, namjerno i voljno. Za život na automatskom pilotu ne trebamo previše napora, a unaprijed postavljeni programi u našoj svijesti omogućuju nam da razmišljamo, osjećamo i ponašamo se jednako iz dana u dan, unutar zone komfora i bez ikakvih promjena.

Samorefleksija je primjer zaustavljanja automatskog pilota, promatranje samog sebe kao u zrcalu te analiziranje onoga što vidimo i osjećamo, kako bismo mogli bolje razumjeti sebe i svoje postupke.

Shvaćanje pozadine koja se krije iza tih pitanja i pronalaženje odgovora “zato” leži u procesu samorefleksije.

Pročitajte članak “Zona komfora – zašto je opasno biti u njoj i kako izaći iz nje?“.

Zašto je važna samorefleksija?

Usmjeravanjem pažnje na sebe možemo shvatiti, vrednovati i uspoređivati svoje trenutno ponašanje s vlastitim unutarnjim standardima i vrijednostima. Samorefleksijom postajemo svjesniji sebe kao objektivni opažači vlastitog ponašanja. Na temelju shvaćanja vlastitog ponašanja shvaćamo i osjećaje koji prate takvo ponašanje, a istovremeno procjenjujemo ponašamo li se u skladu s vlastitim vrijednostima i stavovima, trebamo li preispitati trenutne stavove i mijenjati perspektivu iz koje trenutno proučavamo neki problem ili svijet općenito. 

Samorefleksija nam ostavlja velik prostor za svakodnevne promjene na vlastitu dobrobit. Zahvaljujući tome, možemo bolje donositi odluke i ostvarivati vlastite ciljeve u svojem životu koji odgovaraju trenutnim potrebama, interesima i prilikama koje imamo. Kada bolje razumijemo tko smo i zašto radimo i odabiremo određene stvari, lakše možemo napraviti promjene koje nam omogućuju da se bolje suočavamo s trenutnim životnim okolnostima. Drugim riječima, prestajemo se žaliti zbog onoga što je prošlo te donosimo bolje odluke za koje smo spremniji preuzeti odgovornost.

Samorefleksija nam pomaže pronaći smisao i svrhu vlastitog postojanja. To nam omogućuje graditi autentičnost, održavati kvalitetnije odnose i živjeti slobodnije. Samorefleksija je korisna i u privatnom i u poslovnom životu, posebno ako ste u čestom kontaktu s drugima i ako ste u pomagačkim zanimanjima (npr. samorefleksija nastavnika, odgojitelja, liječnika, psihologa, socijalnih radnika itd.), kako bi se izbjegla preopterećenost, sagorijevanje ili sekundarna traumatizacija (trauma koju doživljavaju pomagači uslijed kontinuiranog suosjećanja i uživljavanja u traumatske i teške situacije svojih klijenata). 

Pročitajte članak “Psihološke krizne intervencije: Potrebno ih je provesti što brže nakon traumatskih događaja! Evo kako izgledaju i možemo li se unaprijed pripremiti za krizne situacije“.

Samorefleksija – priprema i postupak

Da bi netko mogao redovito prakticirati samorefleksiju, mora biti svjestan da neće uvijek otkrivati zanimljive i pozitivne stvari o sebi. Ponekad će naše ponašanje biti drugačije od stavova i vrijednosti kojih se držimo, a to može biti bolno razočaranje samim sobom. 

Teško je suočiti se s negativnim spoznajama, a svijest o sebi može biti osobito neugodna kada ljudi shvaćaju svoje pogreške koje je nekad najlakše izbjeći. Ali upravo u tim trenucima postoji prostor za najveće promjene. Međutim, ako niste spremni suočiti se sa samim sobom u potpunosti, preporučujemo da potražite stručnu pomoć i vodstvo koje će vas naučiti kako provoditi samorefleksiju i prihvaćati sebe.

Samorefleksija se provodi u mirnim i opuštenim okolnostima te zahtijeva smiren um koji nije zauzet i rastresen. Bilo bi dobro da samorefleksija započinje nekom vrstom meditacije (npr. mindfulness meditacija) ili vježbama disanja kako bi se misli mogle smiriti i utišati. Postavljajte si pitanja, analizirajte trenutke dana koji je prošao i pokušajte dati odgovore. Ako neke misli brzo dolaze i odlaze, nemojte im dopustiti da vas ometaju, nego ih otpustite i vratite se samorefleksiji.

Unutarnje traženje i otkrivanje odgovora može potrajati, stoga je važno biti strpljiv sam sa sobom i odrediti vlastiti tempo koji nam najbolje odgovara. Pokušajte ostajati u sadašnjosti i shvatiti kada se javlja ono “nesvjesno” koje često upravlja našim ponašanjem. Postoje li neke stvari koje radite, a koje nisu u skladu s vašim vrijednostima i stavovima? Možete li utjecati na te stvari ili ih mijenjati ili je pak potrebno preispitati vrijednosti koje njegujete?

Važno je imati želju za promjenom ponašanja zbog kojih ste nezadovoljni. Identificirajte ono što je problematično, razradite male korake koji će vas dovesti do cilja i dajte sebi dovoljno vremena za promjenu. Imajte uvijek na umu da smo mi ljudi skloni bježati od onoga što je loše ili se skrivati od vlastitih pogrešaka. To je zato što nije lako mijenjati sebe, a ponekad može biti potrebno više pokušaja da se nešto promijeni. No, važno je cijeniti proces, vrednovati i pokušaje te ne gubiti glavni cilj iz svijesti.

Pročitajte i članke:

• Kako prihvatiti sebe u potpunosti? Kad zavolite sebe, promijenit će se vaš pogled na svijet! Psihologinja otkriva kako se osloboditi generacijskih trauma
• Obrambeni mehanizmi: Svi ih koristimo kad se želimo izboriti s frustracijom i negativnim emocijama! Evo koji su i zašto ih je dobro poznavati
• Konformizam: Odustajete li od svojeg stava pod pritiskom većine? Psihologinja otkriva tko je podložniji konformizmu i kako smanjiti utjecaj drugih.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• introspekcija
• promjena ponašanja
• rad na sebi
• samorefleksija
• učenje iz pogrešaka