Proljev ili dijareja definira se kao poremećaj probave kojega karakterizira učestala stolica tekuće konzistencije, tj. više od tri stolice dnevno, zbog koje dolazi do gubitka tekućine i elektrolita. U liječenju proljeva važno je pronaći uzrok, a prehrana može olakšati prisutne simptome.

Do proljeva dolazi zbog prebrzog kretanja sadržaja kroz gastrointestinalni sustav pri čemu je smanjena sposobnost apsorpcije adekvatne količine tekućine ali i drugih nutrijenata.

Više informacija o dijareji možete pronaći u članku Proljev – uzroci, simptomi i liječenje.

Zaustavljanje proljeva prehranom

Za zaustavljanje proljeva potrebno je utvrditi uzrok. Primjerice, ako medicinska terapija uzrokuje proljev, potrebno je potražiti postoji li alternativna terapija. S druge strane, kod osoba koje su pothranjene ili im je propisan odmor crijeva ne unošenjem hrane, velika je vjerojatnost za pojavu proljeva kada se hrana ponovno počne unositi.

Zbog toga je važno posavjetovati se s liječnikom, a svakako mu se javite ako proljev traje duže od nekoliko dana. Zabrinjavajući simptomi su i:

• prisutnost krvi u stolici,
• jaki bolovi,
• veliki gubici,
• nadutost.

Istraživanja ukazuju na to da restriktivna prehrana u većini slučajeva ne pomaže u zaustavljanju proljeva. Zbog toga stručnjaci ne preporučuju post.

Tijekom liječenja proljeva važno je nastojati nadoknaditi gubitke, stoga su osnovne smjernice za prehranu u slučaju proljeva sljedeće:

• pijte mnogo tekućine sobne temperature, tj. 8-10 čaša dnevno,
• povećajte unos namirnica bogatih kalijem i natrijem,
• jedite manje i češće obroke, prosječno svaka 3-4 sata,
• izbjegavajte unos masne, izrazito začinjene i slatke hrane,
• smanjite unos hrane bogate prehrambenim vlaknima,
• izbjegavajte unositi svježe povrće te kožu, sjemenke i pulpu voća,
• birajte mliječne proizvode bez laktoze ili biljne napitke, poput sojinog mlijeka,
• ograničite unos žvakaćih guma i bombona bez šećera koje sadrže sorbitol i druge šećerne alkohole.

Ono što je ipak najvažnije za zapamtiti kada je riječ o zaustavljanju proljeva prilagođavanjem prehrane jest da je svaka osoba različita i svaki oblik proljeva zahtijevat će nešto drugačiji obrazac prehrane. Zbog toga je važno pratiti na koji način pojedine namirnice utječu na simptome.

Pomoć pri zaustavljanju proljeva svakako može biti razgovor s liječnikom.

Slijedi pregled najznačajnijih odrednica prehrane koja može pomoći u zaustavljanju proljeva.

Adekvatan unos tekućine

Proljev dovodi do velikih gubitaka tekućine. U svrhu sprječavanja pojave dehidracije važno je unositi dovoljnu količinu tekućine.

Tekućina se može nadoknaditi pijenjem 8-10 čaša tekućine dnevno, što odgovara volumenu od 2-2,5 L. Pri tome je korisno tekućinu piti malo po malo tijekom cijeloga dana, primjerice po ½ čaše odjednom. Ne treba čekati da nastupi osjećaj žeđi, već vodu piti u manjim količinama tijekom cijeloga dana.

Osim količine tekućine, važna je i njezina vrsta. Najbolji izbor tekućine su:

• obična voda, 
• voćni sokovi, osim soka od šljive; razrijeđeni po potrebi,
• razrijeđeni voćni nektar,
• izotonični napitci,
• razrijeđena multivitaminska zrnca, poput Cedevite,
• razrijeđena osvježavajuća bezalkoholna pića bez kofeina,
• slabi čajevi odnosno kava i čaj bez kofeina,
• jušni temeljci,
• kokosova voda.

Razrjeđivanje napitaka i pijenje malih količina pomoći će u sprječavanju pogoršanja simptoma proljeva. Uz to, poželjno je da su tekućine što bliže sobnoj temperaturi.

Mnogi čajevi mogu pomoći u ublažavanju simptoma proljeva kao i nadoknaditi izgubljenu tekućinu. Neke vrste blagotvornih čajeva kao i način njihove pripreme možete saznati u članku Čaj protiv proljeva – kojega odabrati za zaustavljanje proljeva?

Gazirani napitci mogu izazvati grčeve i plinove pa ih neki trebaju izbjegavati. Ipak, miješanjem i hlapljenjem gazirani napitci mogu se bolje podnijeti.

Neke napitke treba izbjegavati jer mogu uzrokovati pogoršanje simptoma proljeva. To su:

• kofeinski napitci, poput kave, jakih čajeva i kole,
• mliječni proizvodi,
• enteralni napitci zbog izrazito velike nutritivne gustoće; treba ih piti u vrlo malim količinama (80-120 mL) ili razrijediti.

Također, u napitcima treba izbjegavati zaslađivače poput sorbitola i eritrola jer oni kod nekih mogu dovesti do pogoršanja simptoma.

Teži oblici proljeva zahtijevaju nadoknađivanje tekućine i elektrolita u obliku izotoničnih napitaka. Osnovna karakteristika izotoničnog napitka je jednaka koncentracija elektrolita kao i koncentracija elektrolita u krvi.

Prašak za izotonični napitak može se kupiti u ljekarnama, ali za početak moguće ga je pripremiti i kod kuće uz pomoć nekoliko sastojaka. Za pripremu izotoničnog napitka u 1 L flaširane ili prokuhane vode dodajte:

• 6 žličica šećera,
• ½ žličice soli.

Iako je domaća otopina šećera i soli praktična, pregledna studija objavljena 2010. godine u časopisuInternational Journal of Epidemiology naglasila je da i dalje ne postoji dovoljno dokaza za njihovu učinkovitost u usporedbi s komercijalnim rehidracijskim otopinama. Zbog toga je bolje posegnuti za rehidracijskim pripravcima iz ljekarne.

Namirnice bogate kalijem i natrijem

Kalij i natrij elektroliti čiji je gubitak najveći tijekom proljeva. Zbog toga je važno nadoknaditi njihov gubitak unosom namirnica koje su bogati izvori kalija i natrija.

Za dodatan unos kalija preporučuje se unositi:

• kokosovu vodu,
• banane,
• krumpire,
• mlijeko ili jogurt bez laktoze,
• meso,
• nektar od breskve,
• sok od naranče,
• sok od rajčice,

Za dodatan unos natrija preporučuje se unositi:

• slane temeljce i juhe,
• nisko-masne krekere,
• perece i štapiće,
• umake za tjesteninu,
• sok od rajčice,
• sir.

Nizak unos prehrambenih vlakana

Uobičajeno, prehrambena vlakna vrlo su poželjan dio pravilne prehrane. Međutim, kod proljeva prehrana sa smanjenim udjelom prehrambenih vlakana djeluje povoljnije jer vlakna mogu dodatno potaknuti rad crijeva.

Prehrambena vlakna dijele se na topljiva i netopljiva. Dok se netopljiva vlakna povezuju s pogoršanjem simptoma proljeva, topljiva vlakna koja se uz to ne podvrgavaju fermentaciji u debelom crijevu u nekim su se istraživanjima pokazala korisnima.

Problem je u tome što većina namirnica u isto vrijeme sadrži i topljiva i netopljiva prehrambena vlakna te se zbog toga preporučuje smanjenje ukupnog unosa vlakana. 

Prehrana sa smanjenim udjelom vlakana ograničava unos vlakana na 10-13 g dnevno, za razliku od uobičajene preporuke koja iznosi unos od minimalno 25 g vlakana dnevno. Slijedi popis namirnica koje se preporučuju u prehrani kod dijareje.

Voće i povrće:

• banana,
• kaša od jabuke (engl. applesauce),
• konzervirano voće,
• skuhano voće bez kože ili sjemenki,
• voćni sokovi bez pulpe,
• šparoge,
• mahune,
• mrkva,
• tikvice,
• kuhani krumpir.

Povrće se treba oguliti, ukloniti mu sjemenke i skuhati kako bi bilo lakše probavljivo.

Svježe i suho voće preporučuje se izbjegavati, a od povrća se ne preporučuje unositi:

• brokulu,
• prokulice,
• kupus,
• cvjetaču,
• kukuruz,
• grašak,
• papriku,
• špinat,
• rotkvice.

Među proizvodima od žitarica preporučuje se odabirati namirnice koje nisu proizvedene od cjelovitih žitarica. To su primjerice:

• bijeli kruh i peciva,
• tjestenina koja nije integralna,
• bijela riža i rižini krekeri,
• zobena kaša,
• pšenični griz (bez mliječnih proizvoda s laktozom, poput mlijeka),
• corn flakes,
• žitarice za doručak.

Ne preporučuje se unos cjelovitih orašastih plodova i namaza od orašida koji sadrži njihove komadiće. Glatki namazi, tj. maslaci od orašida mogu se konzumirati u umjerenim količinama, ali treba uzeti u obzir da kod proljeva visok unos masti može pogoršati simptome. Unos 1-2 žličice maslaca od kikirikija u jednom obroku trebao bi biti u redu.

Meso i proizvodi od mesa te riba trebaju biti krti ili manje masni te bez prisutnosti jakih začina. Jaja također mogu biti dio jelovnika, osobito kuhana.

Pregledni rad objavljen 2015. godine u časopisu Nutrition today uspoređivanjem učinkovitosti raznih dodataka prehrani s prehrambenim vlaknima došao je do zaključka da jedino psyllium ljuskice imaju potencijal ublažavanja simptoma proljeva. 

Psyllium je koristan zbog toga što sadrži topljiva prehrambena vlakna koja nisu podložna fermentaciji. Zbog različitih vrsta proljeva, psyllium ipak ne djeluje povoljno u svakom slučaju. Ipak, učinak mu može biti poželjan ili neutralan.

Više informacija o Psyllium ljuskicama možete saznati u članku Psyllium ljuskice – upotreba i cijena.

Probiotici

U zaustavljanju proljeva djelotvornim se pokazala i upotreba probiotika, ali samo kod nekih oblika proljeva.

Istraživanje objavljeno 2015. godine u časopisu Journal of Clinical Gastroenterology utvrdilo je da upotreba probiotika, osobito sojeva LGG i S. boulardi, učinkovita u tretiranju akutnog gastroenteritisa i proljeva uzrokovanog zbog upotrebe antibiotika.

Recepti za zaustavljanje proljeva

S obzirom na sve do sada navedene preporuke, slijedi primjer obroka za uspješnu borbu u zaustavljanju proljeva. Nemojte zaboraviti na važnost redovitog unosa tekućine tijekom cijeloga dana i upotrebu oralnih rehidracijskih otopina kada su gubitci tekućine i elektrolita veliki.

Primjer doručka:

• čaša soka od naranče bez pulpe,
• corn flakes,
• sojino mlijeko,
• banana,
• kava bez kofeina.

Primjer 1. međuobroka:

• rižini krekeri,
• kaša od jabuke (engl. applesauce),
• čaša vode.

Primjer ručka:

• bistra pileća juha,
• kuhana pileća prsa,
• kuhani krumpir,
• žličica parmezana,
• čaj od kamilice.

Primjer 2. međuobroka:

• šnita bijeloga kruha,
• 1 žličica maslaca od kikirikija,
• džem,
• čaj od šipka.

Primjer večere:

• kuhana riža,
• mahune,
• jaja,
• kompot od breskve,
• čaša vode.

• bijeli kruh
• čaj
• dehidracija
• dijareja
• dijetalna vlakna
• elektroliti
• natrij
• netopiva vlakna
• probavne tegobe
• probiotici
• proljev

Učitaj više izvora