Sudeckov sindrom (Sudeckova distrofija): Može se razviti nakon ozljede, operacije ili infarkta – evo kako ga prepoznati

Sudeckov sindrom

Sudeckov sindrom, Sudeckova distrofija ili kompleksni regionalni bolni sindrom je patološko stanje kronične boli koja obično zahvaća ruku ili nogu, a razvija se nakon neke ozljede, kirurškog zahvata, moždanog ili srčanog udara, ali je razina boli nerazmjerna težini prvotne ozljede.

Bolest nije česta i zasad nije poznato zbog čega nastaje. Liječenje je uspješnije što se ranije započne te u tim slučajevima postoji šansa za poboljšanje i ulazak u remisiju.

Sudeckov sindrom – uzroci

Ne zna se točan uzrok, a pretpostavlja se da je posljedica ozljede ili nekog poremećaja perifernog i središnjeg živčanog sustava. Razlikuju se dva tipa kompleksnog regionalnog bolnog sindroma:

  • refleksni simpatički distrofični sindrom koji se javlja nakon neke bolesti ili ozljede koji nisu izravno oštetili živce zahvaćenog ekstremiteta; čak 90 % oboljelih ima ovaj oblik sindroma
  • kauzalgija – javlja se nakon poznate ozljede živca.

Traumatske ozljede ruke ili noge (frakture, amputacije), kirurški zahvati, srčani udar, infekcije i sl. – svi mogu voditi prema kompleksnom regionalnom bolnom sindromu, ali ne zna se zašto jer nije pojava koja se po pravilu događa.

Nagađa se da dolazi do određene disfunkcije u vezi između perifernog i središnjeg živčanog sustava te neprilagođenih upalnih reakcija.
Sudeckova distrofija
FOTO: Shutterstock

Sudeckov sindrom – simptomi

Iako postoje dva tipa, simptomi su isti i bolesnik prolazi kroz tri faze bolesti.

Prva – akutna faza

Traje do tri mjeseca. Osjećaj žareće boli i pojačane osjetljivosti na dodir. Bol je konstantna, a prate je obično oteknuće i ukočenost zgloba te toplina i crvenilo zahvaćenog ekstremiteta.

Druga – distrofična faza

Traje 3 – 12 mjeseci. Oteknuće postaje više-manje konstantno, pojavljuju se nabori na koži. Koža više nije toliko topla, a nokti postaju lako lomljivi, bol se širi, ukočenost pogoršava.

Treća – atrofična faza

Javlja se nakon godinu dana. Koža pogođenog područja postaje blijeda, suha, blago zategnuta i sjajna. Gubi se pokret u zglobu zbog konstantne ukočenosti.

Ako je zahvaćeno stopalo (sudeckov sindrom – stopala), hodanje postaje iznimno izazovno i gotovo nemoguće. Bol ima tendenciju slabljenja, ali se bolest može proširiti na drugu regiju.

Sudeckov sindrom – dijagnoza

Temelji se na fizikalnom pregledu i pažljivo prikupljenoj povijesti bolesti.

Liječnik može pacijenta poslati na rendgensko snimanje i magnetsku rezonanciju te testiranje simpatičkog živčanog sustava, ali nijedna pretraga neće dati definitivnu dijagnozu, no mogu pomoći u postavljanju sumnje na Sudeckov sindrom s obzirom na nastale promjene u tkivu i kostima zgloba.

Sudeckov sindrom - terapija
FOTO: Shutterstock

Sudeckov sindrom – liječenje

Kada su u pitanju Sudeckov sindrom i terapija, ponekad je potrebna kombinacija više različitih terapija kako bi liječenje dalo učinka:

  • nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen), opioidi samo u slučaju vrlo jakih i teško podnošljivih bolova
  • antidepresivi, antiepileptici pomažu u kontroli boli
  • kortikosteroidi da smanje upalu i poboljšaju mobilnost pogođenog uda
  • lijekovi protiv gubitka koštane mase (alendronat, kalcitonin)
  • injekcije blokatora simpatičkih vlakana.

Osim farmakološke terapije, preporuča se i nefarmakološko potporno liječenje – toplinom, analgetici u obliku krema, fizikalna terapija, terapija ogledalom (sjedi se ispred ogledala i pomiče zdravi ekstremitet tako da mozak percipira taj ekstremitet kao bolesni pa ga se prevari), transkutana električna stimulacija živca.

Kada je u pitanju Sudeckov sindrom, iskustva pacijenata pokazuju da je život s kroničnom boli vrlo zahtjevan i naporan, kako za bolesnika tako i za njegovu okolinu koja ga promatra i često ne razumije.

Stoga je bitno dobro informirati oboljelu osobu i njegove bližnje za dobrobit i fizičkog i mentalnog zdravlja.

Oboljeloj osobi preporučeno je da nastavi sa svakodnevnim aktivnostima koliko se osjeća spremnom, održava povezanost s najbližima i ne libi se pitati za pomoć te ne prekida hobije i sitne užitke koji je uveseljavaju.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

2.67 / 5   3

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu