Zašto je teško steći prijatelje kao odrasla osoba?

Zašto je teško steći prijatelje kao odrasla osoba

Osjećaj usamljenosti može vas zateći bilo gdje – u redu u trgovini, na dječjem igralištu ili dok skrolate Instagramom. Možda ste i vi jednom osjetili nelagodu dok ste promatrali grupu ljudi kako se glasno smiju i uživaju u druženju, a vi kao da tome jednostavno ne pripadate.

Iako imate posao, obitelj ili partnera, ponekad se usamljenost može uvući upravo onda kada mislite da “radite sve kako treba”. U nastavku otkrivamo kako se i zašto to događa te što možete učiniti kako biste ojačali postojeće odnose ili stvorili nova prijateljstva – čak i u odrasloj dobi.

Zašto se osjećamo usamljeno i kad ne bismo trebali?

Loren Soeiro, psihoterapeut i autor na portalu Psychology Today prenosi kako je jedna njegova pacijentica ispričala da ju je osjećaj usamljenosti preplavio dok je prolazila pokraj restorana i ugledala grupu starijih žena kako se smiju i zabavljaju – jedna je čak toliko prasnula u smijeh da joj je vino izletjelo kroz nos.

Umjesto da se i sama nasmije, osjetila je da s njom nešto nije u redu. Bila je mlada, uspješna i u vezi, ali svejedno se osjećala kao da joj je takva povezanost s drugima nedostižna.

I nije bila jedina. Isti osjećaj opisuju mnogi ljudi u 30-ima – iako imaju posao, djecu ili partnera, ipak se osjećaju izolirano. Primjerice, kada čekaju dijete ispred škole i vide druge roditelje kako srdačno razgovaraju, dok se oni osjećaju kao promatrači. Ili kad dobiju unaprjeđenje na poslu, ali nemaju s kim proslaviti.

Zašto je sve teže steći prijatelje s godinama?

Prema psihologu Jeffreyju Jensenu Arnettu, naši najintenzivniji društveni odnosi obično se formiraju između 18. – 29. godine, tijekom fakulteta, selidbi, prvih poslova i druženja s vršnjacima. Kasnije, kako rastu obveze i mijenjaju se okolnosti (posao, djeca, selidbe), prijateljstva sve više gube strukturu.

Za razliku od obitelji, prijateljstva su dobrovoljna – i zato krhkija.

U 30-ima često imamo manje slobodnog vremena, više odgovornosti, manje energije za spontana druženja.

Čak i kada želimo nekoga vidjeti, umor nas preduhitri. Ako se i druga osoba osjeća isto, inicijativa izostaje s obje strane.

Istraživanja pokazuju da su nakon pandemije ljudi imali manje bliskih prijatelja i rjeđe razgovarali s njima
FOTO: Shutterstock

Pandemija i društvene mreže dodatno su narušile povezanost

Istraživanja pokazuju da su nakon pandemije ljudi imali manje bliskih prijatelja i rjeđe razgovarali s njima. “Društveni baloni” smanjili su opseg naših kontakata, a rad od kuće dodatno je pojačao izolaciju.

Istovremeno, društvene mreže stvaraju iluziju da svi drugi imaju više prijatelja, dublje odnose i bogatiji društveni život, što dodatno pojačava osjećaj propuštanja (FOMO) i srama.

Kako obnoviti stare odnose i stvoriti nove?

Evo savjeta:

  • otvoreno razgovarajte – vaši prijatelji vjerojatno imaju slične osjećaje; recite im da vam je stalo do odnosa ili da se ponekad osjećate udaljeno – to može zbližiti
  • ne čekajte poziv – budite vi inicijator – mnogi čekaju da ih netko pozove; ako prekinete taj začarani krug, možete učvrstiti odnos
  • ne očekujte da će nova prijateljstva odmah postati duboka – fokusirajte se na male svakodnevne kontakte – kolege, susjede, baristu, knjižničara … – ljubazni razgovori, osmijeh ili zajednički rituali mogu poboljšati vaš osjećaj pripadnosti.

Moć slabih veza i sitnih druženja

Prema istraživanju dviju psihologinja, tzv. “slabe veze” – povremeni kontakti s poznanicima – mogu imati snažan učinak na dobrobit. Redoviti, iako površni susreti, mogu potaknuti osjećaj sreće, pa čak i voditi prema pravom prijateljstvu.

Psiholog Robert Zajonc nazvao je to efektom pukog izlaganja – što češće viđamo neku osobu, to je veća vjerojatnost da ćemo se zbližiti. Ili, kako je rekao jedan profesor psihologije:

Ako ništa drugo ne uspije – samo se nastavite pojavljivati.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Lerman, K. (2025). Strong Friendship Paradox in Social Networks. U: T. Yasseri. (Ed.), Handbook of Computational Social Science. Edward Elgar Publishing Ltd: Cheltenham.
  2. Soeiro, L. (2025). Why It’s Hard to Make Friends as a Grown-Up. Psychology Today.
  3. Sandstrom, G. M. i Dunn, E. W. (2014). Social Interactions and Well-Being: The Surprising Power of Weak Ties. Pers. Soc. Psychol. Bull., 40(7): 910–922.  

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu