Povećana otpornost bakterija, koje uzrokuju infekcije krvi, na lijekove, uključujući rezistenciju na antibiotike posljednje linije obrane, uočena je u prvoj godini pandemije koronavirusa, pokazalo je izvješće Svjetske zdravstvene organizacije temeljeno na podacima iz 87 zemalja u 2020. godini.

Prekomjerna upotreba antibiotika pomogla je mikrobima da postanu otporni na mnoga liječenja, a novih se antibiotika u laboratorijima razvija alarmantno malo.

Visoke razine (iznad 50 %) otpornosti uočene su kod bakterija koje obično uzrokuju po život opasne bolničke infekcije krvi, kao što su Klebsiella pneumoniae i Acinetobacter spp., istaknuli su autori izvješća.

Otprilike 8 % infekcija krvotoka uzrokovanih Klebsiellom pneumoniae postalo je otporno na ključnu skupinu lijekova posljednjeg izbora zvanu karbapenemi, navodi se u izvješću.

Farmaceutske tvrtke se usredotočuju na ono što je unosnije

Stope antimikrobne rezistencije (AMR) i dalje su vrlo visoke, a antibiotici iz skupine posljednje linije obrane počinju gubiti snagu, rekla je dr. Carmem Pessoa-Silva, voditeljica Globalnog sustava praćenja antimikrobne rezistencije Svjetske zdravstvene organizacije, na konferenciji za novinare. Dodala je:

Imamo vrlo male mogućnosti da odgovorimo na prijetnju.

Dok postoji usklađeni napor da se ograniči neobuzdana uporaba antibiotika, tempo novih istraživanja ostaje otužan.

Trud, troškovi i vrijeme potrebni za stvaranje antibiotika i dobivanje odobrenja za njegovu prodaju te ograničeni povrat ulaganja odvratili su proizvođače lijekova od istraživanja, jer takvi lijekovi moraju biti jeftini i koristiti se što je moguće manje kako bi se ograničilo razvijenje rezistencije na njih.

Kao rezultat toga, lavovski dio razvoja antibiotika odvija se u nekolicini laboratorija malih biofarmaceutskih tvrtki, dok se većina njihovih većih partnera usredotočuje na ono što je unosnije.

Samo je nekoliko velikih farmaceutskih tvrtki ostalo u tom području – uključujući GSK i Merck – u odnosu na više od njih 20 u 1980-ima.

AMR u 2019. odnio 1,2 milijuna života

Značajna globalna analiza objavljena ranije ove godine otkrila je da je 1,2 milijuna ljudi umrlo u 2019. zbog bakterijskih infekcija otpornih na antibiotike, što AMR čini vodećim uzrokom smrti u svijetu u toj skupini, više nego HIV/AIDS ili malarija.

Thomas Cueni, glavni direktor Međunarodne udruge farmaceutskih proizvođača i udruga, ističe:

Politika (u vezi s AMR-om) mora hitno prijeći s težnji na djelovanje.

Autori izvješća WHO-a kažu da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdili razlozi koji stoje iza skoka u AMR-u u promatranom razdoblju te u kojoj je mjeri povezan s češćom upotrebom antibiotika tijekom pandemije.

Stope AMR-a također je teško analizirati zbog nedovoljno testiranja i slabih laboratorijskih kapaciteta, osobito u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, napisali su autori.

Pročitajte i članke:

• Terapija antibioticima: Postali su na neki način omraženi, nekad su prijeko potrebni, a bakterije su sve otpornije! Evo što kaže struka
• Bakterijske infekcije 2. vodeći uzrok smrti u svijetu: Svaka osma smrt pripisuje se ovim dvjema bakterijama
• 28 % građana Hrvatske uzimalo antibiotike zbog COVID-a: Stručnjaci ističu da je otpornost na antibiotike jedan od najvećih rizika za zdravlje.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja