Svaka 10. osoba u Hrvatskoj boluje od ove plućne bolesti! Oboljeli ne prepoznaju rane simptome i smatraju da su “zdravi”

Kronični kašalj, iskašljavanje i zaduha najčešći su simptomi KOPB-a

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) većinom se dijagnosticira u već uznapredovaloj fazi, istaknula je doc. dr. sc. Andrea Vukić Dugac na panel diskusiji povodom Svjetskog dana KOPB-a, bolesti od koje u Hrvatskoj, procjenjuje se, boluje svaka 10. osoba. Pod sloganom Disanje je život – djeluj ranije“, ovogodišnji fokus upravo je na ranoj dijagnozi, ranim intervencijama te isticanju važnosti zdravlja pluća od najranije životne dobi.

Oboljeli, nažalost, uglavnom ne prepoznaju rane simptome KOPB-a i smatraju da su “zdravi”.
Disanje je život - djeluj ranije
FOTO: Hrvatsko torakalno društvo

Bivši pušači simptome KOPB-a shvaćaju kao nešto normalno

Doc. dr. sc. Vukić Dugac je pojasnila:

Kronični kašalj, iskašljavanje i zaduha najčešći su simptomi KOPB-a, pri čemu je zaduha u naporu najraniji simptom bolesti. Oboljeli su uglavnom osobe starije životne dobi, pušači i bivši pušači koji obično osim KOPB-a imaju i neke druge kronične bolesti te simptome KOPB-a shvaćaju kao nešto normalno za njihovu životnu dob i stanje. Međutim, pravovremena dijagnoza i rane terapijske intervencije te prevencija rizičnih čimbenika značajno mogu popraviti kvalitetu života bolesnika s KOPB-om, kao i ukupno preživljenje.

Specijalistica pedijatrijske pulmologije dr. sc. Željka Vlašić Lončarić istaknula je problem respiratornih infekcija u dječjoj dobi kao jedan od ključnih čimbenika koji stvaraju podlogu za razvoj KOPB-a u kasnijem životnom razdoblju:

KOPB se često smatra bolešću pušača, no rizični faktori za razvoj ove kronične bolesti su i respiratorne infekcije u dječjoj dobi, izloženost duhanskom dimu i zagađenom zraku, ali i astma. Prevencija, na koju kao roditelji možemo utjecati, stoga ima važnu ulogu u smanjenju učestalosti KOPB-a.
Onečišćenje zraka, prije svega lebdećim česticama, dokazano pridonosi razvoju KOPB-a
FOTO: Shutterstock

Globalno zatopljenje značajno povećava rizik

Onečišćenje zraka, prije svega lebdećim česticama, dokazano pridonosi razvoju KOPB-a, a uz globalno zatopljenje, značajno povećava i rizik od akutnih pogoršanja ove kronične bolesti, poručila je prim. dr. sc. Jelena Ostojić, spec. internist i pulmolog iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac.

Prim. dr. sc. Ostojić je dodala:

U trećini slučajeva KOPB-a riječ je o nepušačima izloženima zagađenom zraku koji ujedno i povećava rizik od akutnih pogoršanja ove kronične bolesti. Jugoistočna Europa ima lošu kvalitetu zraka i sve mjere koje ćemo poduzeti protiv onečišćenja zraka, kako na lokalnoj, tako i na državnoj i svjetskoj razini utjecat će i na mortalitet, ali i učestalost KOPB-a.
Svaka treća osoba u Hrvatskoj je pušač
FOTO: Shutterstock

Svaka treća osoba u Hrvatskoj je pušač

Pušenje je još uvijek jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika za razvoj KOPB-a. U Hrvatskoj svaka treća osoba puši, a jedan od najznačajnijih oblika podrške u prestanku pušenja pružaju “Škole nepušenja” koje su ponovno započele s radom nakon COVID-19 pandemije.

Voditeljica Škole nepušenja, specijalist internist i klinička psihologinja, dr. sc. Latinka Basara, je pojasnila:

Škola je dostupna bez uputnice, i pušači kroz 12 susreta imaju podršku liječnika, psihijatra i psihologa. Puno se pažnje posvećuje osobnim stavovima i emocijama koje pušači vežu uz cigarete, jer je to uvijek neraskidiva veza. Savjetujemo ih kako se ponašati u konkretnim situacijama, kad imaju potrebu za cigaretom, ali kroz sudjelovanje pulmologa i o zdravlju pluća.

Suradljivost oboljelih s liječnicima je od velike važnosti, naglašava Radovan Zrilić, dr. med., spec. internist i pulmolog, posebno kad je riječ o prestanku pušenja i ispravnom uzimanju propisane terapije:

Po broju pušača lošiji smo od zapadnih zemalja. Dobri smo u prepoznavanju bolesti, dostupnosti obiteljske i specijalističke medicine pacijentima, kao i u liječenju – na svjetskoj smo razini s dostupnošću terapija. Ono u čemu smo zakazali, a to je i razlog današnjeg skupa, jest preventiva – moramo utjecati već na perinatalno zdravlje pluća naših budućih pacijenata i na prepoznavanje problema dok simptomi još nizu izraženi.
Oboljeli od KOPB-a ubrajaju se u rizične skupine građana, kod kojih pneumokok, gripa ili COVID-19 uzrokuju dodatna pogoršanja
FOTO: Shutterstock

Važnost redovitog cijepljenja

Prof. dr. sc. Gordana Pavliša naglasila je važnost redovitog cijepljenja kod kroničnih bolesnika. Uz napomenu da se protiv pneumokoka cijepimo jednom, a protiv gripe i COVID-a godišnje, dodala je:

Oboljeli od KOPB-a ubrajaju se u rizične skupine građana, kod kojih pneumokok, gripa ili COVID-19 uzrokuju dodatna pogoršanja osnovne bolesti i povećan rizik za hospitalizaciju i smrtne ishode. Ujedno, kao kronični bolesnici, imaju pravo besplatnog cijepljenja.

Oboljeli, kao i članovi njihove obitelji podršku mogu potražiti i u udruzi pacijenata Udah života, čija je tajnica, glavna medicinska dnevne bolnice za kronične opstruktivne bolesti pluća na Klinici Jordanovac Ivana Rubil podsjetila kako od KOPB-a u Hrvatskoj boluje oko 400.000 ljudi, tj. svaka 10. osoba, no da je utjecaj bolesti puno veći:

KOPB ne narušava samo život oboljelog, nego i njegove okoline. Dijagnozom oboljeli dobiva suputnika za cijeli život, zbog čega se često javljaju i osjećaj bespomoćnosti i depresivnih poremećaja. Podrška obitelji od velike je važnosti u kontroliranju KOPB-a, stoga je Udruga na raspolaganju za savjetovanje i edukaciju.

Hrvatsko torakalno društvo inicijator je i Nacionalnog probira za rano otkrivanje raka pluća, projekta koji su već preuzele i druge zemlje, a za koji se očekuje kako bi mogao doprinijeti i ranom otkrivanju KOPB-a. U suradnji s Hrvatskom kućom disanja, Toraks je pokrenuo i projekt “Zelena pluća” koji obuhvaća brigu o svim najznačajnijim kroničnim plućnim bolestima, pa i karcinomu pluća. Naglasak je ipak na bolestima i čimbenicima koje je moguće prevenirati – onečišćenju zraka, prestanku pušenja i boljoj skrbi bolesnika s KOPB-om.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Medijsko priopćenje Hrvatskog torakalnog društva.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Hrvatsko torakalno društvo

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu