Smatra se da se COVID-19 širi uglavnom s osobe na osobu. Širenje se događa između ljudi koji su u bliskom kontaktu (unutar otprilike 2 metra), dišnim kapljicama koje nastaju kada zaražena osoba kašlje, kiše ili govori.

Sve je više dokaza da ljudi mogu širiti COVID-19 čak i ako nikad ne razviju simptome ili prije nego što simptomi počnu. Iako je to moguće, vjeruje se da su ljudi najviše zarazni kada imaju simptome. Svatko bi trebao ograničiti svoju izloženost boravkom u kući.

Bliski kontakt

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je definirao bliski doticaj kao sljedeće situacije:

• Dijeljenje zajedničkog kućanstva s oboljelim od COVID-19.
• Izravan tjelesni kontakt s oboljelim od COVID-19 (npr. rukovanje).
• Nezaštićen izravan kontakt s infektivnim izlučevinama oboljelog od COVID-19 (dodirivanje korištenih maramica golom rukom ili npr. ako se bolesnik iskašlje na osobu).
• Kontakt licem u lice s COVID-19 bolesnikom na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta.
• Boravak u zatvorenom prostoru (npr. učionica, soba za sastanke, čekaonica u zdravstvenoj ustanovi, itd.) s COVID-19 bolesnikom u trajanju duljem od 15 minuta na udaljenosti manjoj od dva metra.
• Zdravstveni radnik ili druga osoba koja pruža izravnu njegu oboljelom od COVID-19 ili laboratorijsko osoblje koje rukuje s uzorcima oboljelog bez korištenja preporučene osobne zaštitne opreme (OZO) ili ako je došlo do propusta u korištenju OZO.
• Kontakt u zrakoplovu ili drugom prijevoznom sredstvu s bolesnikom dva mjesta ispred, iza, ili sa strane ili na udaljenosti manjoj od jedan metar; suputnici ili osobe koje skrbe o bolesniku tijekom  putovanja; osoblje koje je posluživalo u dijelu zrakoplova u kojem sjedi bolesnik (ako težina kliničke slike ili kretanje bolesnika upućuje na izloženost većeg broja putnika, bliskim kontaktima se mogu smatrati putnici cijelog odjeljka ili cijelog zrakoplova).

Što učiniti nakon bliskog kontakta?

Javiti se dežurnom epidemiologu ili obiteljskom liječniku. Osoba koja je tijekom zadnjih 14 dana bila u bliskom kontaktu s oboljelim od koronavirusa bit će stavljena pod aktivan zdravstveni nadzor u samoizolaciji.

Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor postupit će u skladu sa sumnjom na koronavirus (dogovara se prijevoz u bolnicu radi dijagnostike i liječenja), a kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor.

Ako osoba po završetku zdravstvenog nadzora ne razvije simptome respiratorne bolesti, epidemiolog šalje obavijest o završetku zdravstvenog nadzora nadležnim ustanovama. 

Nakon bliskog kontakta potrebno je pratiti svoje zdravlje, dvaput na dan (jednom ujutro, jednom noću) izmjerite temperaturu termometrom i pazite na vrućicu, kašalj ili probleme s disanjem i kratkim dahom.

Kućna izolacija

Osobe sa sumnjom na COVID-19 na temelju znakova bolesti ili epidemioloških kriterija (putovanje izvan Hrvatske ili bliski kontakt s osobom oboljelom od COVID-19), koje su se testirale ili čekaju termin za testiranje (vjerojatan slučaj), a ne trebaju liječenje u bolnici, do saznavanja rezultata testiranja trebaju biti u kućnoj izolaciji (za to vrijeme njihovi kontakti trebaju u samoizolaciju).

Hrvatski zavod za javno zdravstvo definirao je pravila ponašanja i mjere zaštite za ljude u kućnoj izolaciji:

• Izbjegavajte osobni tjelesni kontakt (npr. zagrljaje, rukovanje i sl.) s ukućanima.
• Ograničite koliko je moguće kretanje u zajedničkim prostorijama i boravite u dobro prozračenoj jednokrevetnoj sobi (tj. s mogućnošću otvaranja prozora). Osigurajte da su zajedničke prostorije dobro prozračene (npr. kuhinja i kupaona).
• Koristite kiruršku masku koja prekriva nos i usta što je više vremena moguće, posebice u zajedničkim prostorijama da bi se spriječilo širenje kapljica prilikom kihanja i kašljanja. Idealno je da se maska često mijenja, a obavezno uvijek kada postane vlažna i mokra.
• Kad se zaštitna maska skida, potrebno je dodirivati jedino elastične trake koje ju drže na licu; prednji i unutarnji dijelovi maske se ne smiju doticati; prije i nakon skidanja maske potrebno je temeljito (20 sekundi) oprati ruke.
• Kad se ne nosi maska, ili u slučaju da osoba ne podnosi masku, potrebno je primjenjivati higijenu nosa: usta i nos trebaju prekriti papirnatom maramicom za jednokratnu upotrebu prilikom kašljanja ili kihanja. Maramice korištene za prekrivanje usta i nosa nakon upotrebe treba odbaciti u kantu za otpad i nakon toga oprati ruke. Oboljela osoba treba imati dovoljan broj papirnatih maramica pri ruci.
• Provoditi higijenu ruku: redovito i često prati ruke vodom i sapunom. Higijena ruku treba se provoditi prije i nakon pripreme hrane, prije jela, nakon korištenja toaleta, nakon brisanja nosa i kad god ruke izgledaju prljavo. Za pranje ruku treba koristiti tekuću vodu i sapun, a ako to u datom trenutku nije izvedivo, može i dezinfekcijsko sredstvo na bazi alkohola (70 %) koje treba dobro utrljati u dlanove. Nakon pranja ruku sapunom i vodom, za sušenje ruku poželjno je koristiti papirnate ručnike za jednokratnu upotrebu. Ako takvi nisu dostupni, koristite zasebne ručnike, odvojeno od ručnika koje koriste ostali ukućani i mijenjajte ih redovito (obavezno kada postanu vlažni).
• Ne koristiti ponovno već korištene maske ili rukavice.
• Ako je oboljela osoba majka koja doji, treba nositi masku u blizini djeteta te redovito prati ruke prije i nakon bliskog kontakta s djetetom.
• Koristite zasebnu posteljinu, posuđe i pribor za jelo. Posteljinu je potrebno redovito prati, posuđe i pribor za jelo treba oprati deterdžentom i vodom nakon svake upotrebe.

Testiranje

Testiranje na koronavirus rezervirano je za bolesne, a ne za one koji nemaju simptome.

Ako netko nije imao nikakvih simptoma i testirao se, rezultat tog testa mogao bi biti lažno negativan. Tada bi osoba koja misli da je bez virusa mogla ponovno ući u društvo i zaraziti druge. Da se ta ista osoba testira nekoliko dana nakon što razvije simptome, bila bi pozitivna na virus.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je definirao sumnju na COVID-19 koja zahtijeva laboratorijsko testiranje:

1. Pacijent sa znakovima i simptomima akutne respiratorne infekcije (nagli početak barem jednog od sljedećeg: kašalj, povišena tjelesna temperatura, kratkoća daha) i nije moguće objasniti simptome drugim uzrokom i putovao je ili boravio u području s lokalnom ili raširenom transmisijom bolesti unazad 14 dana prije početka bolesti.
2. Pacijent s bilo kojim simptomima respiratorne bolesti koji je unazad 14 dana od početka simptoma bio u bliskom kontaktu s bolesnikom koji je klasificiran kao vjerojatan ili potvrđeni slučaj COVID-19.
3. Pacijent s teškom akutnom respiratornom infekcijom – povišena tjelesna temperatura i barem jedan od znakova respiratorne bolesti (tj. kašalj, kratak dah) koja zahtijeva hospitalizaciju, a koja se ne može objasniti drugim uzrokom.

Više informacija o koronavirusu potražite ovdje.

• bliski kontakt
• COVID-19
• higijena
• izolacija
• kirurška maska
• koronavirus
• pranje ruku
• samoizolacija

Učitaj više izvora