Iako su sredstva za dezinfekciju ruku postala neizostavan dio naše svakodnevice, nisu uvijek potpuno bezopasna.

Neka mogu sadržavati sastojke koji, osobito u većim količinama, štetno utječu na vaše zdravlje. Ako se oslanjate na dezinfekciju ruku umjesto na klasično pranje sapunom i vodom, dobro je znati njihove prednosti, nedostatke i moguće rizike.

Potencijalno štetni sastojci u sredstvima za dezinfekciju

Određeni proizvodi za dezinfekciju mogu sadržavati tvari koje dokazano štete zdravlju:

• benzen – povezuje se s razvojem poremećaja krvi i nekih vrsta raka, uključujući leukemiju
• metanol (drveni alkohol) – vrlo opasan, može izazvati sljepoću, napadaje, oštećenje živaca pa čak i smrt
• triklosan – može negativno utjecati na reproduktivni sustav, bubrege, jetru i štitnjaču.

Popis konkretnih proizvoda koji se ne preporučuju dostupan je na stranicama američke Agencije za hranu i lijekove (FDA).

Vrste dezinficijensa za ruke

Na tržištu su dostupni u različitim oblicima: gelovi, tekućine, pjene, maramice i sprejevi. Glavna podjela je na alkoholne i bezalkoholne dezinficijense.

Alkoholni dezinficijensi:

• sastav – sadrže 60 – 95 % etanola (alkohol iz žitarica) ili izopropilnog alkohola
• kako djeluju – uništavaju većinu bakterija, gljivica i virusa s ovojnicom (poput virusa COVID-19)
• prednosti – brzo djelovanje, visoka učinkovitost, pristupačna cijena
• nedostaci – mogu izazvati iritaciju kože, glavobolju, mučninu ili vrtoglavicu.

Bezalkoholni dezinficijensi:

• sastav – najčešće sadrže benzalkonijev klorid
• prednosti – manja iritacija kože, sigurniji za djecu, nezapaljivi, ne uzrokuju trovanje alkoholom
• nedostaci – slabija učinkovitost od alkoholnih, mogu potaknuti razvoj otpornosti bakterija ili izazvati alergijske reakcije i iritaciju dišnog sustava (primjerice, kod sprejeva).

Sapun i voda – i dalje najbolji izbor

Unatoč širokoj upotrebi dezinficijensa, pranje ruku sapunom i vodom ostaje najučinkovitija metoda. Sapun uklanja i viruse i bakterije koje dezinficijensi ne mogu, poput norovirusa (uzrokuje povraćanje i proljev) i Clostridium difficile (uzročnik crijevnih infekcija).

Savjeti za sigurnu upotrebu

Slijedite ove savjete:

• pravilno nanošenje – utrljajte sredstvo u ruke i prste 25 – 30 sekundi, dok se potpuno ne osuše
• izbjegavajte oči i usta – ako dospije u oči, odmah isperite vodom
• njega kože – nakon dezinfekcije ruku nanesite hidracijsku kremu
• poseban oprez s djecom – djecu mlađu od 6 godina uvijek nadgledajte pri korištenju; gutanje dezinficijensa može dovesti do trovanja
• skladištenje – čuvajte ih izvan dohvata djece i dalje od izvora topline i otvorenog plamena.

Pročitajte i ove članke:

• Kada je dovoljno samo očistiti, a kada treba dezinficirati?
• Kako prati ruke? Znamo koliko je važna temperatura vode i zašto ona nije dovoljna
• Smanjite mogućnost bolesti: Pet predmeta koje trebamo dezinficirati.

 

• dezinficijens
• dezinficijens za ruke
• dezinficiranje ruku

Učitaj više izvora