Reproduktivno mentalno zdravlje dio je zdravstvene psihologije koja se bavi proučavanjem psiholoških aspekata ljudske reprodukcije i njezinih mogućih komplikacija tijekom ljudskog životnog ciklusa. Razumijevanjem različitih životnih faza (kao što su pubertet, odgovorno roditeljstvo, menstrualni ciklusi, trudnoća i rođenje djeteta, reproduktivni procesi u starijoj dobi itd.) shvaća se povezanost bioloških, psiholoških i društvenih karakteristika ljudskog funkcioniranja.

Što je reproduktivno mentalno zdravlje?

Reproduktivno mentalno zdravlje ne odnosi se samo na savjetovanje o reprodukciji ili spolno prenosivim infekcijama, nego o brojnim procesima koji su uključeni u mentalno zdravlje, kao što su:

• ostvarivanje trudnoće i rađanje djeteta
• prilagodba na roditeljske uloge i odgovorno roditeljstvo
• ginekološke tegobe (endometrioza, policistični jajnici, bolne menstruacije itd.)
• perinatalni gubitak i postnatalne komplikacije
• psihičke poteškoće nakon rođenja djeteta (npr. postporođajna depresija)
• problemi neplodnosti kod muškaraca i žena.

Cilj reproduktivnog mentalnog zdravlja je poboljšanje zdravstvenih aspekata života i žena i muškaraca u svim razdobljima reproduktivne dobi, a s obzirom na biološke procese koje su prisutnije kod žena (trudnoća, rađanje, menstruacijski ciklus itd.), češće se usmjerava na psihološku podršku ženama.

Međutim, itekako je potrebno i muškarcima, posebno kada je riječ o prilagodbi na nove životne uloge (roditeljstvo), podršku ženama koje imaju ginekološke tegobe ili prihvaćanje komplikacija koji se odnose na neplodnost.

Biopsihosocijalni pristup mentalnom zdravlju

Stručnjaci smatraju da se nedovoljno govori o ovoj temi, a svjedoci smo brojnih problema u kontekstu reproduktivnog i mentalnog zdravlja u posljednjih nekoliko godina. Usmjerenost na spolno i reproduktivno zdravlje nije privilegija, nego nužnost, a reproduktivno mentalno zdravlje pokriva brojne biološke, psihološke i socijalne procese povezane s dobrobiti žena i muškaraca, njihovim reproduktivnim odlukama, aktivnostima i ishodima.

Reproduktivno mentalno zdravlje povezano je s brojnim biopsihosocijalnim aspektima ljudskog života. Upravo takav pristup omogućuje nam razmatranje različitih aspekata ljudske reprodukcije – od bioloških mehanizama koji omogućuju ili otežavaju začeće i individualnih psiholoških reakcija na bilo kakve reproduktivne promjene i situacije do društvenog utjecaja na donošenje reproduktivnih odluka. To nam omogućuje da shvatimo da je odnos između bioloških, psiholoških i socijalnih faktora itekako povezan te da su svi oni u međusobnoj interakciji.

Biološka ograničenja (npr. neplodnost) mogu značajno utjecati na psihičko stanje osobe (npr. depresivno stanje) i njezin socijalni život (npr. povlačenje iz društvenih aktivnosti). Glavni ciljevi psihologa u ovom području su:

• promicanje kvalitetnih informacija za donošenje zdravih reproduktivnih odluka
• podrška mentalnom zdravlju i očuvanju psihološke dobrobiti tijekom reproduktivnih promjena i potencijalnih komplikacija (npr. perinatalni gubitak, neplodnost)
• stručna psihološka pomoć tijekom različitih faza liječenja određenih problema koji ugrožavaju reproduktivno zdravlje.

Istraživanja u ovom području proučavaju različita psihološka i emocionalna stanja koja nastaju u kombinaciji s hormonalnim promjenama (posebno tijekom trudnoće i nakon porođaja kod žena). Iako mnoge takve promjene uglavnom proživljavaju žene, muškarci također mogu doživjeti psihičke probleme zbog događaja kroz koje prolazi njihova partnerica.

Zahvaljujući sve većoj uključenosti očeva u sve aspekte brige o djeci (od prisutnosti na porođaju do očinskih dopusta), veća je i potreba za psihosocijalnom podrškom muškarcima u kontekstu reproduktivnog mentalnog zdravlja.

Centar za reproduktivno mentalno zdravlje u Hrvatskoj

Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj djeluje Centar za reproduktivno mentalno zdravlje koji je osnovan s ciljem zdravstvene zaštite i unaprjeđenja reproduktivnog mentalnog zdravlja žena i muškaraca te (budućih) roditelja. Cilj je pružiti pomoć tijekom svih razdoblja reproduktivne dobi, provoditi psihološku pripremu za brojne promjene (npr. za porod) te promicati odgovornost i usredotočeno roditeljstvo. Također se nastoji pomoći ženama koje se bore s ginekološkim tegobama u zaštiti psihičkog stanja i očuvanju dobrobiti.

Voditeljice Centra su izv. prof. dr. sc. Sandra Nakić Radoš, univ. spec. klin. psih., i mag. psych. Lana Žigić Antić, a u razgovoru sa psihologinjom Nakić Radoš saznali smo kako je Centar osnovan te sa čime se suočavaju u svakodnevnom radu:

Prepoznale smo veliku potrebu žena za psihološkom podrškom u razdoblju trudnoće i majčinstva te pripreme za to razdoblje, bilo da se žene muče s problemima neplodnosti, gubitka trudnoće, prethodnim traumatskim iskustvima, ili da se teško nose s neugodnim stanjima, poput tjeskobe i depresivnosti. Htjele smo stvoriti jedan siguran prostor gdje se žene mogu osjećati dobrodošlo izraziti svoje teškoće, bez straha od osuđivanja da nisu ili da neće biti dobre majke, te smo pritom htjele ponuditi svoju stručnost u ovom specifičnom području.

Predsjednica Centra za reproduktivno mentalno zdravlje Nakić Radoš ističe kako su očekivali da će najviše slučajeva biti povezano s poslijeporođajnom depresijom, ali najčešće im se javljaju žene s nekim anksioznim poremećajem, poput paničnog poremećaja, ili žene s porođajnom traumom, traumom zbog gubitka trudnoće, neplodnosti i sl.

Iako ova problematika češće pogađa žene, može se javiti i kod muškaraca, ali par se s time mora nositi zajedno. Ipak, muškarci se rijetko javljaju sami. Voditeljice Centra smatraju da je to zbog vjerovanja da moraju biti hrabri i sami rješavati probleme te zbog stigme koju im nameće okolina – da su “slabići”. No, traženje pomoći je uvijek znak hrabrosti i želje za promjenom nabolje!

O mnogim se temama i dalje premalo govori

U Centru se također bave temama roditeljstva i odgoja, a predsjednica Centra ističe da su najčešće teme vezane za postavljanje granica u odgoju, nošenje s intenzivnim emocijama i kontrolu ljutnje te teškoće odvajanja kada se majka treba vratiti na posao, a dijete kreće na prilagodbu u vrtić. Česta tema je i sagorijevanje u roditeljstvu, a psihologinja Nakić Radoš naglašava još jedan izražen problem:

Već u startu, nakon rođenja djeteta, neke majke imaju poteškoća u povezivanju s bebom, što može izazvati jaku krivnju kod majke. Međutim, treba znati da je povezivanje jedan proces i, kao što nam je trebalo vremena da upoznamo druge bliske osobe u svojem životu i da ih zavolimo, tako i s bebom treba vremena. No, povezivanje se može potaknuti kroz interakciju s bebom, kao što je nježna masaža, pjevanje, maženje i sl.

Većinom se sjetimo brige o (reproduktivnom) mentalnom zdravlju onda kada se dogodi problem, a posljednjih nekoliko godina svjedočimo povećanju problema neplodnosti, novim ginekološkim tegobama koje značajno otežavaju svakodnevicu (npr. endometrioza) i raznim drugim problemima koji ugrožavaju mentalno zdravlje. Predsjednica Centra objašnjava zašto se premalo govori o ovim temama:

Možemo osjećati krivnju da smo nekim svojim ponašanjem iz prošlosti možda pridonijeli sadašnjim teškoćama ili možemo osjećati sram da nas je vlastito tijelo izdalo ili da je na neki način manjkavo. Možemo se također bojati otkriti drugima svoje teškoće, čime zapravo propuštamo priliku dobiti neophodnu socijalnu podršku, bilo praktičnu (materijalnu, savjet i sl.) ili emocionalnu. Stoga je važno otvoriti se prvo bliskoj osobi u svojoj neposrednoj okolini, a ako treba, bez straha od osude potražiti i stručnu pomoć.

Utjecaj pandemije

Tijekom pandemije su se mnoge stvari poremetile, pa tako i u kontekstu reproduktivnog mentalnog zdravlja. Predsjednica Centra ističe da, iako smo počeli više razgovarati o mentalnom zdravlju tijekom pandemije (što je pohvalno), ipak snosimo posljedice i nekih negativnih promjena:

Tijekom pandemije posebno su bile ugrožena prava trudnica i rodilja, gdje su se vrlo brzo mijenjala različita pravila, od toga da se nepotrebno odvajalo novorođenče od majke, da su neke rodilje neopravdano išle na carski rez, da majke nisu imale pratnju na porođaju i sl. Sve su to neki stresori koji su dodatno opteretili majke u tom osjetljivom razdoblju kad su i inače preokupirane zdravstvenim brigama za vlastito zdravlje i zdravlje bebe. To je bila jedna izvanredna situacija kada je i zdravstveni sustav bio pod velikim opterećenjem pa je trebalo vremena da se pronađu optimalna rješenja. Također, međusobno distanciranje i izolacija dodatno su narušili sustave socijalne podrške koji su nam svima potrebni, a posebno u stresnim situacijama, i posebno majkama u poslijeporođajnom razdoblju.

Više informacija o Centru za reproduktivno mentalno zdravlje možete pronaći na njihovoj internetskoj stranici https://centarzareproduktivnomentalnozdravlje.hr/.

Također, na društvenim mrežama Centra redovito se objavljuju korisni savjeti i teme iz područja reproduktivnog mentalnog zdravlja, a više o tome saznajte na njihovom Facebook i Instagram profilu.

Pročitajte i članke:

• Endometrioza i iskustva: Tri žene iznose svoje priče o životu s kroničnom bolesti koja utječe na plodnost i kvalitetu življenja
• Iskustva s poroda: Tri žene progovaraju o strahovima, očekivanjima i svemu što su prošle sa psihološkog aspekta
• Depresija nakon poroda: Tri hrabre žene progovorile su o borbi s postporođajnom depresijom, evo njihovih iskustava.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Dvije namirnice koje su stekle veliku popularnost

Chia puding s grčkim jogurtom: Nutricionistica donosi recepte za zdravi kremasti obrok

• Zrinka Babić
• 5 min čitanja

• biopsihosocijalni pristup mentalnom zdravlju
• Centar za reproduktivno mentalno zdravlje
• reproduktivna dob
• reproduktivno mentalno zdravlje