U vremenima u kojima je produktivnost najnaglašeniji segment bilo kojeg područja života, bilo kakva vrsta pasivnosti se shvaća kao problem. Iako nam lijenost u određenoj mjeri otežava izvršavanje brojnih životnih zadataka, činjenica je da su neki ljudi skloniji lijenosti nego drugi.

No, važno je naglasiti da se lijenost u psihologiji ne definira kao problem i nije klasificirana kao simptom. Spretnije bi bilo reći da je lijenost stanje u svakodnevici koje su ljudi svojevoljno definirali i prihvatili kao nešto s čim se treba boriti.

Je li lijenost povezana s osobinama ličnosti ili je produkt okolnosti u kojima se nalazimo? Što znači biti lijen i je li lijenost ponekad prihvatljiva? Kako prevladati lijenost i kojim strategijama je možemo pobijediti? Saznajte u nastavku članka.

Psihologija lijenosti – zašto smo lijeni?

Mnogi ljudi smatraju da se za svaki njihov problem može pronaći definicija u psihologiji, ali čini se da za lijenost ipak nije tako.

Ne biste vjerovali, ali kada krenete istraživati sinonime za lijenost, pronaći ćete pojmove poput sebičnosti (za koju se smatra da dijeli čak 79 % sličnosti s pojmom lijenosti), pasivnosti (76 % sličnosti), nemarnosti (75 % sličnosti), tvrdoglavosti (75 % sličnosti) itd. U hrvatskom jeziku lijenom osobom se smatra osoba koja izbjegava raditi i koja nevoljko prihvaća bilo kakav posao.

Vjerojatno ćete se složiti da je sve navedeno vrlo diskutabilno i da bi se lijenost pomoću ovih informacija mogla protumačiti na različite načine. Ono što bi se svakako moglo zaključiti iz svega navedenog jest da lijenost značajno otežava izvršavanje određenih aktivnosti u koje je potrebno uložiti trud i vrijeme te da lijene osobe dane provode uglavnom pasivno i neaktivno. Uz sve to, psihološki možemo zaključiti da je lijenost nedostatak motivacije za određenu aktivnost te da svatko od nas s njom ponekad ima problema.

Osim gubitka motivacije, stručnjaci smatraju da gubitak smisla i svrhe u određenoj aktivnosti mogu također dovesti do lijenosti. Isto tako, strah i beznađe mogu biti uzročnici lijenosti. Neki ljudi se boje uspjeha ili nemaju dovoljno samopouzdanja da bi ga ostvarili, a lijenost je jedan od načina na koji mogu sebe sabotirati. S druge strane su oni koji se toliko boje neuspjeha da uopće neće ni pokušati nešto ostvariti samo kako bi se zaštitili.

Zaključak – da biste nešto ostvarili, morate pokušati, a to znači da morate izaći iz svoje zone komfora i suočiti se s bolnim preprekama koje vas možda i neće dovesti do konačnog cilja, ali će vas ojačati i osnažiti te izgraditi kao osobu, a to je zasigurno veći uspjeh od onog koji ste zamislili na početku.

Psihološke teorije lijenosti

Ono u čemu se sigurno možemo složiti jest činjenica da se lijenost sasvim neopravdano uspoređuje s brojnim drugim stanjima ili raspoloženjima koja uopće nemaju veze s njom.

Čak i ako zaista ne radite ništa, ako ste potpuno besposleni, to uopće ne mora značiti da ste lijeni. Možda ste obavili sve što ste trebali i odmarate se kako biste se oporavili. Ljudi koji stalno jure za nekim obvezama možda imaju problema s organizacijom vremena.

Irski pisac Oscar Wilde je rekao:

Ne raditi ništa je najteža stvar na svijetu, najteža i najintelektualnija.

Lord Melbourne, omiljeni premijer kraljice Viktorije, bio je majstor neaktivnosti, a izvršni direktor General Electrica, Jack Welch, kojeg su mnogi proglasili menadžerom stoljeća, svaki dan je sat vremena provodio gledajući kroz prozor.

Mnogi ljudi “prazno vrijeme” pasivnosti i neaktivnosti koriste kako bi pronašli inspiraciju, održali fokus na ciljevima, zaobišli sitničavost, smanjili neučinkovitost te očuvali svoje zdravlje i energiju za uistinu važne zadatke i probleme.

Nažalost, ljudi baš i nisu uspješni u procjenjivanju i kalkuliranju. Večeras će se prejesti kao da sutra ne postoji, a drugi dan će žaliti zbog dugoročnih negativnih posljedica za zdravlje i izgled. Koliko samo puta ljudi pretjeraju u konzumaciji alkohola iako su svjesni da će ih sutrašnji mamurluk podsjetiti da to nisu trebali napraviti?!

Drevni filozof Epikur često je upozoravao da ne treba težiti svemu što je ugodno, ali ni izbjegavati sve što je bolno. Umjesto toga, treba primijeniti neku vrstu hedonističkog proračuna kako bi se utvrdilo koje će stvari najvjerojatnije rezultirati najvećim zadovoljstvom tijekom vremena, a najčešće je to kalkuliranje s kojim se mnogi ljudi ne mogu nositi jer nisu dovoljno dosljedni u svojim odlukama.

Je li lijenost povezana s osobinama ličnosti ili je produkt okolnosti?

Teško je zaključiti ima li lijenost veze s određenim osobinama ličnosti jer nema jednoznačne definicije lijenosti. Međutim, psiholozi su utvrdili dva tipa osobnosti koja nam površno mogu pružiti objašnjenje zašto je netko skloniji padanju u lijenost, a netko ne.

Tip osobnosti A ili A tip ličnosti su pojedinci koji su stalno u nekom pokretu. Laički možemo reći da njima nikad nije dosadno jer si stalno nađu posla. Ne samo da brzo jedu i hodaju, već hodaju dok jedu jer se za njih većina aktivnosti (čak i onih u kojima bi se trebalo uživati) odvija presporo. Ne žele gubiti vrijeme na “prazni hod”, zato često obavljaju više stvari istovremeno.

Njima slobodno vrijeme nije užitak jer im je stalno potrebna nekakva zanimacija koja će ih zabaviti, zbog čega je vrlo vjerojatno da u njihovom životu uopće nema lijenosti jer stalno nešto rade. Važni su im uspjeh i postignuće, zbog čega stalno procjenjuju svoj napredak. Upravo zato često zaboravljaju na istinske potrebe u silnoj borbi za postizanjem viših postignuća, a problem se događa kada zaborave i na druge ljude koji bi im htjeli pomoći i biti prijatelji.

Tip osobnosti B ili B tip ličnosti predstavlja pojedince kojima vremenska strka i panika nije nimalo privlačna. Oni se gotovo nikada ne osjećaju pod vremenskim pritiskom jer ne mogu funkcionirati u užurbanim okolnostima. Cilj im je stvoriti oko sebe mirnu atmosferu jer jedino u njoj mogu ostvariti svoj potencijal, a dok rade, fokus mogu održavati samo na jednoj aktivnosti.

Ovaj tip ličnosti je skloniji flegmatičnosti te im uopće nije bitno hoće li ljudi oko njih vidjeti njihova postignuća jer su zadovoljni i bez samopromocije. Vole opuštajuće i zabavne aktivnosti, cijene slobodno vrijeme i ne osjećaju grižnju savjesti kada ne rade ništa. Skloni su blagom hedonizmu, uživaju u trenutku i za njih nikada nema žurbe (čak i dok kasne).

Iz ovog detaljnog opisa je lako procijeniti koji tip ličnosti će vjerojatno biti skloniji onome što danas nazivamo lijenost, no, s obzirom na to da se ona može gledati iz više različitih perspektiva, važno je definirati i je li lijenost zaista uvijek toliko negativna pojava u našem životu kao što mnogi misle.

Je li lijenost ponekad prihvatljiva?

Vjerojatno će vam zvučati nevjerojatno, ali čak i stručnjaci preporučuju da bi si svatko od nas s vremena na vrijeme trebao dopustiti lijenost. Čak i ako zaboravimo da smo proživjeli pandemiju koronavirusa, karantenu, potres i tko zna kakve sve nepogode koje su mnogima od nas, između ostalog, omogućile nešto slobodnog vremena, činjenica je da smo prije toga živjeli u dosta užurbanim vremenima.

Natrpani rasporedi i brojne obveze kojima se ponekad ne vidi kraj mogu kod svakoga izazvati i sindrom sagorijevanja – burnout, o kojem više možete pročitati u članku “Burnout sindrom (sindrom izgaranja) – zašto se javlja i kako ga pobijediti?“.

Stoga, kako biste prevenirali takve situacije, potrebno je ponekad uzeti “day off“, odnosno dan za sebe, iako će mnogi na to gledati kao na sebičnost i lijenost, daleko je od toga. Uzmite kao primjer majku petero djece koja svaki dan ima mali milijun kućanskih, majčinskih i raznih drugih obveza. U takvim okolnostima ona nema vremena za odmor, a još manje za lijenost.

Međutim, ako si posvijestite da je djeci važnije vidjeti sretnu majku, a ne savršeno složen ormar, ručak u tri slijeda i svaku žličicu opranu isti tren nakon korištenja, shvatit ćete da si ta majka mora s vremena na vrijeme dopustiti vrijeme za sebe, “day off“, lijenost ili kako god se to može nazvati. Ponekad je bitno samo shvatiti da se nalazimo “ovdje i sada“, da je sutra još uvijek daleko i nesigurno, a da je jučer već odavno bespovratno prošlo.

Više o tome saznajte u članku “Mindfulness meditacija – što je i kada se koristi?“.

Kako prevladati lijenost?

Neovisno o uzroku lijenosti, važno je naglasiti da dugotrajno takvo stanje izbjegavanja rada i prihvaćanja bilo kakvog posla može dovesti do brojnih problema. Koliko god čudno zvučalo, treba znati kada je vrijeme za “lijenost” i koliko si dugo takvo stanje možete dopustiti. Ako pak smatrate da ste se u tome već izgubili i da je vrijeme da se pokrenete, isprobajte sljedećih nekoliko savjeta:

• redefinirajte i restrukturirajte svoje ciljeve – postavljanje nerealnih ciljeva i preuzimanje previše odgovornosti može dovesti do sindroma sagorijevanja (burnout sindroma) što može izazvati iscrpljenost, gubitak interesa i motivacije te čežnju za “bijegom” iz trenutnih aktivnosti; takvo stanje možete spriječiti postavljanjem manjih, realnih i ostvarivih ciljeva koji će vas dovesti tamo gdje želite biti, a da se putem ne izgubite u obvezama
• ne očekujte da ćete biti savršeni – osim što nitko nije savršen, važno je naglasiti da će vam perfekcionizam samo odmoći zbog pretjerane samokritičnosti, a može uzrokovati porast depresije i anksioznosti; ako ste skloni perfekcionizmu, naučite se s njim nositi
• koristite pozitivne afirmacije umjesto negativnih – pozitivne afirmacije će vas ohrabriti i povećati samopouzdanje, a više o njima možete pronaći u članku “Pozitivne afirmacije – zašto bismo ih trebali koristiti?“
• verbalizirajte i vizualizirajte svoje želje i ciljeve – prije polaska u akciju, prvo budite sigurni da znate što želite i kako ćete to postići, a kada to definirate, nikakve prepreke vam neće smanjiti motivaciju za napredak
• koristite svoje snage – studije su pokazale da fokusiranje na vlastite snage i vrline povećava produktivnost, pozitivne emocije i angažiranost na poslu
• prepoznajte svoja postignuća i cijenite napredak – napišite svoja postignuća svaki dan kako biste održavali samopouzdanje, učinkovitost i pozitivnost
• zatražite pomoć – traženje pomoći nije znak slabosti, već znak povjerenja i svjesnosti da ne možete sve napraviti sami i da od drugih ljudi možete puno toga naučiti samo ako im dopustite da vam pomognu
• izbjegavajte distrakciju – sve što vam ometa pažnju i narušava koncentraciju odmaknite od sebe tijekom rada na zadatku
• učinite posao zabavnim – ako vam je naporno čistiti kuću, upalite svoju najdražu playlistu i uživajte u glazbi koja će vas pokrenuti i motivirati za rad
• nagradite sebe za dobro obavljen posao – proslavite kraj velikog poslovnog projekta večerom s prijateljima, provedite vikend na planinarenju s omiljenim društvom ili jednostavno budite besposleni cijeli jedan dan (to ne znači da ste lijeni).

Kada je lijenost problem?

Lijenost može potrajati, a posljedice mogu biti negativne i dugoročne. Naime, osobe koje duže vrijeme odbijaju izvršavanje neodgodivih obveza i koje mjesecima ne rade ništa jer nemaju motivacije ili se ne trude pronaći motivaciju, nakon nekog vremena mogu osjetiti depresivna i anksiozna raspoloženja zbog pada samoefikasnosti i samopouzdanja, ali i zbog gubitka bliskih ljudi kojima će također takav način života stvarati problem.

Nakon nekog vremena takve se osobe mogu potpuno socijalno izolirati, prestati kretati i ugroziti svoje psihičko i fizičko zdravlje. Stoga, ako osjećate pad motivacije i manjak energije već neko vrijeme, potražite pomoć. Ako vam prijatelji ne uspiju pomoći, obratite se liječniku koji će vas usmjeriti i znati kako reagirati.

Lijenost nije uvijek loša stvar. Ponekad je dobra da vas uspori, dopusti vam da sagledate stvari iz druge perspektive i pronađete izvor radosti u malim stvarima. No, budite oprezni i nemojte odustati od rada na sebi!

Pročitajte i ove članke:

• Tehnike suočavanja sa stresom: Provjereno pomažu! Psihologinja otkriva kako zaštititi psihofizičko zdravlje
• Psihološka otpornost: Kako mentalno ojačati? Psihologinja otkriva zaštitne faktore koji čine profil psihološki otpornih ljudi
• Self help knjige: Psihologinja preporučuje najbolje knjige za samopomoć! Evo domaće i strane literature zbog koje ćete se osjećati bolje.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Važna je rana dijagnoza

Utrnuli prsti česta su pojava, ali kada trebate otići liječniku?

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• day off
• kada je lijenost problem
• kako prevladati lijenost
• lijenost
• lijenost i osobnost
• psihologija lijenosti