Dosadašnja istraživanja su pokazala da je iznenadna srčana smrt odgovorna za oko 50 % svih smrti povezanih s kardiovaskularnim bolestima. Iznenadna srčana smrt nastupa kada osoba doživi iznenadni srčani zastoj – stanje u kojem srce naglo prestane kucati – a reanimacija ne uspije. U pravilu se to događa unutar jednog sata od pojave simptoma.

Osobe sa srčanim bolestima često imaju veći rizik od razvoja depresije. Štoviše, istraživanja sugeriraju da i sama depresija može povećati rizik od iznenadne srčane smrti. Određeni antidepresivi također su povezani s povećanim kardiovaskularnim rizicima, poput moždanog udara, fibrilacije atrija i iznenadne srčane smrti.

Antidepresivi se često propisuju za mentalna stanja poput depresije i opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP), objašnjava dr. Jasmin Mujkanović, doktorand kardiologije u Rigshospitalet Hjertecentret u Danskoj, u razgovoru za Medical News Today.

Međutim, ti lijekovi mogu imati nuspojave poput produljenja QT intervala – kašnjenja u električnom oporavku srca – što može povećati rizik od ozbiljnih aritmija i, u rijetkim slučajevima, iznenadne srčane smrti.

Također je važno prepoznati da je i sama depresija neovisan čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti i iznenadnu srčanu smrt.

Dr. Mujkanović je glavni autor najnovijeg istraživanja predstavljenog na kongresu Europskog udruženja za srčani ritam (EHRA) 2025. godine. Studija potvrđuje prethodna saznanja i ukazuje na to da uporaba antidepresiva može biti povezana s većim rizikom od iznenadne srčane smrti – pri čemu se rizik razlikuje ovisno o dobi i duljini uzimanja lijekova.

Antidepresivi i iznenadna srčana smrt – glavni nalazi

U istraživanju su znanstvenici analizirali zdravstvene podatke i smrtovnice odraslih osoba u Danskoj, u dobi 18 – 90 godina, iz 2010. godine. Sudionici su podijeljeni prema tome jesu li doživjeli iznenadnu srčanu smrt te koliko su dugo koristili antidepresive – 1 – 5 godina ili više od šest godina.

Kod onih koji su ih uzimali šest ili više godina rizik je bio više nego dvostruko veći – točnije, povećan 2,2 puta.

Dr. Mujkanović napominje kako dulja uporaba može ukazivati na ozbiljniju ili kroničnu depresiju, koja sama po sebi povećava kardiovaskularni rizik. Zato je teško jasno razdvojiti učinke samih lijekova od utjecaja osnovnog mentalnog stanja.

Razlike u riziku među dobnim skupinama

Studija je također otkrila razlike u riziku od iznenadne srčane smrti među različitim dobnim skupinama:

• u skupini 30 – 39 godina osobe koje su koristile antidepresive 1 – 5 godina imale su tri puta veći rizik od iznenadne srčane smrti, dok je kod onih s više od šest godina uporabe rizik bio povećan pet puta
• u skupini 50 – 59 godina kratkotrajna uporaba antidepresiva udvostručila je rizik, dok ga je dugotrajna povećala četiri puta
• za osobe u dobi 40 – 79 godina rizik od iznenadne srčane smrti bio je znatno veći kod onih koji su antidepresive uzimali više od šest godina u usporedbi s onima koji su ih koristili kraće.

Svaka dobna skupina pokazuje povećani rizik od iznenadne srčane smrti kod osoba koje uzimaju antidepresive u odnosu na one koje ih ne koriste, rekao je dr. Mujkanović. No, važno je napomenuti da 30-godišnjak koji uzima antidepresive i dalje ima manji apsolutni rizik od 70-godišnjaka koji nije na terapiji. Dob i dalje igra ključnu ulogu.

Naglasio je kako, unatoč mogućem povećanom riziku, ljudi ne bi smjeli paničariti i prestajati uzimati terapiju bez savjetovanja s liječnikom. Depresija je sama po sebi poznat rizični čimbenik za kardiovaskularne bolesti, a briga o mentalnom zdravlju ostaje iznimno važna.

Mogu li antidepresivi izravno utjecati na zdravlje srca?

Dr. Cheng-Han Chen, kardiolog koji nije sudjelovao u studiji, pojašnjava da otkrivena povezanost ne znači i uzročno-posljedičnu vezu.

Moguće je da antidepresivi potiču aritmije i time povećavaju rizik od iznenadne srčane smrti. No, isto tako je moguće da depresija sama po sebi povećava taj rizik pogoršavanjem zdravlja srca. U svakom slučaju, pacijenti se trebaju konzultirati sa svojim liječnicima prije bilo kakvih promjena u terapiji, izjavio je za Medical News Today.

Dr. Chen dodaje kako su depresija i bolesti srca često povezane. Liječenje depresije može poboljšati opće zdravlje, uključujući i zdravlje srca. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se bolje razumio utjecaj antidepresiva na rizik od iznenadne srčane smrti.

Oprez pri tumačenju rezultata

Dr. Grant R. Simons, voditelj službe za poremećaje srčanog ritma u Hackensack University Medical Centeru, ističe važnost opreznog pristupa interpretaciji rezultata studije. Iako statistike – poput povećanja rizika od 56 % – mogu zvučati dramatično, riječ je o opservacijskom istraživanju koje ne dokazuje uzročnost.

Postoji mnogo čimbenika koji bi mogli objasniti ove nalaze, rekao je dr. Simons. Dugotrajna uporaba antidepresiva može jednostavno odražavati teži oblik depresije ili druge životne navike koje povećavaju rizik od iznenadne srčane smrti. Također, nije jasno je li studija razlikovala različite vrste antidepresiva, koji se po riziku mogu razlikovati.

Dodaje kako bi buduća istraživanja trebala dodatno istražiti ovu povezanost, posebice kako bi se utvrdilo ponavljaju li se slični nalazi i u drugim studijama. 

Pročitajte i ove članke:

• SSRI lijekovi: Kako rade “popularni” antidepresivi?
• Hrvati piju sve više antidepresiva! Evo koji se najviše propisuju i u kojoj je županiji najveća potrošnja
• Ovisnost o antidepresivima: Jedni kažu da nije moguća, dok su drugi zabrinuti! Evo koji su najpropisivaniji antidepresivi i kakve posljedice ostavlja njihovo  dugotrajno uzimanje.

• antidepresivi
• istraživanje
• iznenadna srčana smrt

Učitaj više izvora