Ako ste u djetinjstvu imali simptome ADHD-a, to bi moglo imati dugoročan utjecaj na vaše zdravlje. Novo istraživanje pokazuje da osobe s izraženim znakovima ADHD-a u ranoj dobi češće razvijaju kronične bolesti i tjelesna ograničenja u srednjim godinama života.

No, stručnjaci naglašavaju – uz pravovremenu dijagnozu i odgovarajuću podršku, ishodi mogu biti znatno bolji.

Djeca koja su u dobi od 10 godina pokazivala izražene simptome poremećaja pažnje s hiperaktivnošću (ADHD) imaju veći rizik od lošijeg fizičkog zdravlja u srednjoj životnoj dobi, pokazuje novo istraživanje objavljeno 21. siječnja u časopisu JAMA Network Open.

Prema rezultatima, osobe s ADHD obilježjima u djetinjstvu do 46. godine češće razvijaju kronične bolesti i invaliditet. Zdravstveni problemi povezani s ADHD-om uključuju astmu, migrene, bolove u leđima, rak, epilepsiju, oštećenje sluha, bolesti probavnog sustava, bolesti bubrega i dijabetes.

Voditelj istraživanja, profesor Joshua Stott sa Sveučilišnog koledža u Londonu, ističe kako nalazi dodatno potvrđuju zabrinjavajući trend – osobe s ADHD-om tijekom života češće imaju lošije zdravstvene ishode od prosjeka.

Iako osobe s ADHD-om mogu vrlo dobro funkcionirati uz odgovarajuću podršku, ona često izostaje. Razlozi su nedostatak prilagođenih zdravstvenih i socijalnih usluga, ali i činjenica da ADHD često ostaje neprepoznat, osobito u srednjoj i starijoj životnoj dobi.

Rezultati istraživanja

U istraživanju su analizirani podaci gotovo 11.000 sudionika iz dugotrajnog britanskog zdravstvenog projekta koji je započeo 1970. godine. Simptomi ADHD-a u djetinjstvu procjenjivani su pomoću upitnika koje su ispunjavali roditelji i učitelji, a potom se pratio zdravstveni status sudionika u odrasloj dobi.

Čak 42 % njih imalo je barem dva zdravstvena problema u srednjoj dobi, u usporedbi s 37 % osoba bez izraženih ADHD simptoma.

ADHD u djetinjstvu također je bio povezan s većim rizikom od invaliditeta u srednjoj dobi, uključujući poteškoće u radu i svakodnevnim aktivnostima zbog narušenog fizičkog zdravlja. Zanimljivo je da je ta povezanost bila izraženija kod žena nego kod muškaraca.

Znanstvenici navode da su lošiji zdravstveni ishodi djelomično povezani s češćim mentalnim zdravstvenim problemima, prekomjernom tjelesnom težinom i višom stopom pušenja među osobama s ADHD-om.

Ranija istraživanja također su pokazala da se ove osobe češće suočavaju sa stresnim životnim događajima, društvenom isključenošću i otežanim pristupom zdravstvenoj skrbi.

Profesor Stott objašnjava kako je ADHD povezan s impulzivnošću, pojačanom potrebom za trenutnim zadovoljstvom te većim rizikom za mentalne poteškoće, dijelom i zbog društvenih prepreka s kojima se ove osobe suočavaju.

Suautorica istraživanja, psihologinja Amber John sa Sveučilišta u Liverpoolu, naglašava da su osobe s ADHD-om vrlo raznolika skupina i da većina njih vodi dug i zdrav život. Ipak, mnogi se susreću s ozbiljnim preprekama kada je riječ o pravodobnoj dijagnozi i adekvatnoj podršci.

Prema njezinim riječima, upravo pružanje odgovarajuće podrške i prilagođenih zdravstvenih usluga može značajno poboljšati i fizičko i mentalno zdravlje osoba s ADHD-om.

Zato poziva zdravstvene institucije da u javnozdravstvene strategije uključe i potrebe osoba s ADHD-om, primjerice kroz dostupnije preventivne preglede i kontinuirano praćenje zdravlja.

Pročitajte i ove članke:

• Genetski uvjetovan poremećaj: Ovo su znakovi ADHD-a kod odraslih
• ADHD dijagnoza: Neki još misle da je riječ o mitu! Razgovarali smo sa psihologinjom koja je cijeli život posvetila ovom poremećaju
• ADHD povezan s “drastično” kraćim životnim vijekom!

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Sredstva za dizanje tijesta

Soda bikarbona i prašak za pecivo: Većina ljudi ih koristi pogrešno – evo u čemu je stvarna razlika!

• Tomislav Stanić
• 3 min čitanja

• adhd
• ADHD u ranoj dobi
• istraživanje
• utjecaj ADHD-a na zdravlje u srednjoj dobi