Djeca pod prevelikim školskim pritiskom? Posljedice mogu trajati sve do srednjih 20-ih

Snažan pritisak da uspijete u školi već u dobi od 15 godina mogao bi ostaviti dugotrajne posljedice na mentalno zdravlje

Snažan pritisak da uspijete u školi već u dobi od 15 godina mogao bi ostaviti dugotrajne posljedice na mentalno zdravlje te povećati rizik od depresije i samoozljeđivanja sve do srednjih 20-ih, pokazuje novo istraživanje.

Iako mnogi roditelji i nastavnici visoka očekivanja vide kao poticaj za uspjeh, rezultati studije sugeriraju da takav pritisak kod nekih mladih može postati prevelik i štetno utjecati na njihovo psihičko zdravlje.

Istraživanje, objavljeno 12. veljače u časopisu The Lancet Child & Adolescent Health, proveli su znanstvenici s University College Londona (UCL).

U sklopu studije pratili su 4.714 mladih ljudi iz kohorte “Children of the 90s” kako bi utvrdili kako stres tijekom adolescencije – posebno u razdoblju važnih školskih ispita – utječe na njihov život kasnije.

U Ujedinjenom Kraljevstvu djeca oko 15. godine polažu ispite za stjecanje svjedodžbe o završenom srednjoškolskom obrazovanju (GCSE), što je razdoblje koje mnogi učenici doživljavaju kao posebno stresno.

Zabrinjavajući rezultati

Rezultati su pokazali da tinejdžeri koji su se u toj dobi osjećali preopterećeno školskim obvezama nisu osjetili olakšanje nakon završetka ispita. Naprotiv, nastavili su prijavljivati više simptoma depresije svake godine sve do najmanje 22. godine života, pri čemu je povezanost bila najizraženija u dobi od 16 godina.

Kohorta “Children of the 90s” uključuje roditelje i njihovu djecu rođenu 1991. i 1992. godine na jugozapadu Engleske. Sudionici su tijekom godina redovito ispunjavali upitnike, uključujući i pitanja o simptomima depresije.

Posebno zabrinjavajući bili su rezultati vezani uz samoozljeđivanje.
u dobi od 15 godina svaki porast akademskog pritiska za jedan bod na ljestvici od devet bodova povezan je s povećanjem vjerojatnosti samoozljeđivanja za čak 8 posto
FOTO: Shutterstock

Naime, u dobi od 15 godina svaki porast akademskog pritiska za jedan bod na ljestvici od devet bodova bio je povezan s povećanjem vjerojatnosti samoozljeđivanja za čak 8 %. Povišeni rizik ostao je vidljiv sve do 24. godine života.

Prema riječima Gemme Lewis s UCL-ova odjela za psihijatriju, mladi često navode akademski pritisak kao jedan od najvećih izvora stresa:

Određena razina pritiska za uspjeh u školi može biti motivirajuća, ali prevelik pritisak može postati preplavljujući i negativno utjecati na mentalno zdravlje.

U dodatnoj analizi istraživači su otkrili i da je povišen stres već u dobi od 11 i 14 godina povezan s kasnijim razvojem depresije. To sugerira da problem počinje mnogo ranije, prije završnih godina srednje škole.

Zaključak autora studije

Autori studije zaključuju da je akademski pritisak potencijalni čimbenik rizika koji se može smanjiti te predlažu tzv. “cjelokupni školski pristup”. To bi podrazumijevalo promjene u samoj kulturi obrazovanja – primjerice smanjenje broja ispita i veći fokus na razvoj socijalnih i emocionalnih vještina.

Lewis ističe da su trenutni pristupi mentalnom zdravlju učenika često usmjereni na to da pomognu pojedincima da se nose sa stresom:

Željeli bismo rješavati akademski pritisak na razini cijele škole, odnosno kroz promjene u školskoj kulturi.

Istraživači također napominju da rezultati studije ne uključuju utjecaj pandemije COVID-19 ni kasnije promjene obrazovnih politika jer su sudionici imali 15 godina između 2006. i 2007. godine.

Usto naglašavaju da je riječ o opservacijskom istraživanju, što znači da rezultati pokazuju povezanost, ali ne mogu sa sigurnošću dokazati uzročno-posljedičnu vezu.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Fairchild, G. i sur. (2026). The long shadow of academic pressureThe Lancet Child & Adolescent Health, 10(4): 234–235.
  2. Neff, D. (2026). School Stress at Age 15 May Leave Long-Term Mental Health ScarsMedicineNet.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu