Osobe s dijabetesom tipa 2 suočavaju se s većim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti u ranijoj dobi nego osobe bez tog stanja. Isto vrijedi i za osobe s kroničnom bolešću bubrega. Međutim, oni koji imaju oba stanja suočavaju se s još većim rizikom, prema novim istraživanjima koja će biti predstavljena na Znanstvenim sesijama Američke udruge za srce 2024. godine u Chicagu.

Povezanost kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i oštećenja bubrega

Iako studija još nije recenzirana ni objavljena u znanstvenom časopisu, istraživači vjeruju da njihovi nalazi pružaju vrijedne uvide u to kako kombinacija faktora rizika može dovesti do povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti i kako starost utječe na taj rizik.

Vaishnavi Krishnan, glavna autorica studije, za Healthline objašnjava da istraživanje pomaže identificirati kada specifični faktori rizika, poput povišenog krvnog tlaka, razine glukoze u krvi ili oštećene funkcije bubrega, mogu početi utjecati na kardiovaskularni rizik.

Koncept kardiovaskularno-bubrežno-metaboličkog sindroma, koji je identificirala Američka udruga za srce 2023. godine, povezuje kardiovaskularne bolesti, bolesti bubrega, pretilost i dijabetes.

Novo istraživanje pokazuje da za žene s kardiovaskularno-bubrežnim-metaboličkim sindromom povišeni rizik od kardiovaskularnih bolesti počinje oko 68. godine života, dok za muškarce to počinje sa 63 godine.

Za osobe s dijabetesom tipa 2 rizik je veći već u 59. godini za žene i 52. godini za muškarce, što je otprilike 9 – 11 godina ranije nego kod osoba bez tog stanja. Za osobe s kroničnom bolešću bubrega u stadiju 3 rizik raste u 60. godini za žene i 55. godini za muškarce – opet osam godina ranije nego kod osoba bez bolesti.

Za osobe s oba stanja, dijabetesom tipa 2 i bolešću bubrega, predviđeni kardiovaskularni rizik počinje mnogo ranije – s 42 godine za žene i 35 godina za muškarce, što je 26 – 28 godina ranije nego kod osoba bez kardiovaskularno-bubrežno-metaboličkog sindroma.

Iznenađujući rezultati

Stručnjaci smatraju ove rezultate iznenađujućima, posebno drastično smanjenje dobi kada je rizik od kardiovaskularnih bolesti povišen. Naglašavaju da ovi nalazi sugeriraju da su istovremena prisutnost dijabetesa i bolesti bubrega značajno povećali vjerojatnost infarkta i moždanog udara u mnogo mlađoj dobi nego što se očekivalo.

Važno je napomenuti da je ovo istraživanje simulacija korištenjem podataka Nacionalne ankete o zdravlju i ispitivanju prehrane (2011. – 2020.), a ne stvarnih medicinskih kartona pacijenata.

Istraživači su koristili ove podatke za izradu profila rizika za muškarce i žene s dijabetesom tipa 2 i/ili kroničnom bolešću bubrega u dobi 30 – 79 godina. Zatim su primijenili alat PREVENT Američke udruge za srce kako bi odredili kada će rizik od kardiovaskularnih bolesti postati povišen za osobe s tim stanjima.

Iako je simulirano, stručnjaci se slažu da nalaze iz studije ne treba ignorirati jer oni naglašavaju složene rizike koje ta stanja donose. Ističu važnost razumijevanja kako različiti medicinski faktori međusobno djeluju i utječu na buduće kardiovaskularne događaje.

I dijabetes tipa 2 i kronična bolest bubrega imaju dobro poznate učinke na zdravlje srca. Dijabetes tipa 2 dovodi do visokog šećera u krvi, što može oštetiti krvne žile i povećati rizik od ateroskleroze, infarkta i moždanog udara. Kronična bolest bubrega može pak uzrokovati povišen krvni tlak, upalu i daljnje oštećenje krvnih žila, što sve povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Za poboljšanje zdravlja srca stručnjaci preporučuju zdravu prehranu, redovitu tjelovježbu, izbjegavanje pušenja i upravljanje razinama stresa.

Pročitajte i ove članke:

• Simptomi srčanih problema: Ubijaju više od 20,5 milijuna ljudi svake godine! Liječnik otkriva koje tegobe upućuju na to da je u pitanju srce
• Nemojte ih zanemariti! Ovo je 12 znakova koji upućuju na to da možda imate srčanu bolest
• Kratki test: Doznajte koliko je doista zdravo vaše srce.

• dijabetes
• istraživanje
• kardiovaskularne bolesti
• kronična bolest bubrega

Učitaj više izvora