Stručno odobrava
,
Giht – simptomi, liječenje, dijeta i prehrana
- 4 komentara
- 9 min čitanja
Artritis ili upala zglobova može se podijeliti na više vrsta, a jedna od njih je giht. Giht je upala zglobova (artritis) uzrokovana odlaganjem kristala mokraćne kiseline u zglobovima. Riječ je o bolesti koja se naziva još i “urični artritis” ili “ulozi”. Jedan je od nekoliko tipova artritisa kojem je poznat uzrok.
Manifestira se crvenilom, naglim napadajima boli i oticanjem zglobova, a može zahvatiti zglob/zglobove na nozi, ruci (mali zglobovi prstiju), laktu, ali i drugim dijelovima tijela.
Pseudogiht također nastaje taloženjem kristala u zglobovima, no razlika između ove dvije bolesti je u taloženju različitih vrsta kristala.
Uzroci gihta
Uzrok gihta je nakupljanje kristalića mokraćne kiseline u zglobovima. Razvija se uslijed povećanog unosa mokraćne kiseline u organizam, smanjenog izlučivanja ili kombinacijom ovih čimbenika.
Najčešći uzrok je povećani unos hrane koja je bogata purinima. Namirnice koje su bogate uratima su: iznutrice (jetra), bubrezi, timus, plava riba te suhomesnati proizvodi – zbog toga se u prošlosti giht često nazivao “bolest bogatih” jer su se napadi bolova u zglobovima puno češće javljali u bogatim obiteljima koje su često konzumirale mesne proizvode i mesne prerađevine.
Kad tijelo razgrađuje otpadne produkte (purine), nastaje mokraćna kiselina (ona je nusprodukt razgradnje). Normalno, mokraćna kiselina putuje kroz krv do bubrega, gdje se filtrira, odnosno razgrađuje se u krvi i eliminira se urinom.
Ako tijelo proizvodi previše mokraćne kiseline ili ako je bubrezi ne eliminiraju dovoljno, dolazi do povećane koncentracije mokraćne kiseline u krvi. Ovo stanje naziva se hiperuricemija ili povišeni urati u krvi.
Hiperuricemija nije bolest i može postojati bez simptoma. No, može dovesti do stvaranja kristala mokraćne kiseline. Kada se oni talože u zglobovima, nastaje giht.
Uzrok povećanog unosa mokraćne kiseline rjeđe su nasljedni poremećaji razgradnje mokraćne kiseline ili neka stanja poput liječenja citostaticima i pojačane razgradnje krvotvornih stanica (hemoliza, leukemična kriza).
Uzroci smanjenog izlučivanja mokraćne kiseline mogu biti oštećenja bubrega, gladovanje, otrovanje etanolom ili dijabetička ketoacidoza (komplikacija dijabetesa).
Alkohol također pogoduje nastanku gihta, odnosno prekomjerno uživanje alkohola omogućuje povećano stvaranje mokraćne kiseline i njezino smanjeno izlučivanje (kombinirani uzrok nastanka gihta), stoga se osobama koje boluju od gihta obavezno savjetuje apstinencija.
Tko obolijeva od gihta?
Smatra se da se povećana razina mokraćne kiseline nalazi u oko 1 – 2% svjetske populacije.
Bolni napadaji se mogu pojaviti u bilo kojoj dobi, a prvi napad boli najčešće se javi kod muškaraca od 40 do 50 godina. U rijetkim slučajevima može se manifestirati i oko 20. godine života.
Statistike pokazuju da muškarci obolijevaju od gihta 20 puta češće nego žene.
Većina ljudi koji pate od gihta u današnje vrijeme ima genetičku sklonost gihtu ili preduvjete zbog drugih razloga.
Giht kod žena
Žene su zaštićenije od gihta jer njihov spolni hormon estrogen potiče izbacivanje mokraćne kiseline iz bubrega. No, ulaskom u menopauzu žene postaju podložnije nastanku gihta.
Također, žene koje se podvrgavaju strogim dijetama i dugom gladovanju spadaju u rizičnu skupinu.
Giht – bolest kraljeva
Giht se nekad nazivao “bolest kraljeva” ili “bolest bogatih” jer se najčešće javljao kod osoba koje su često konzumirale alkohol i crveno meso. Vjerovalo se da je giht posljedica lagodnog stila života. Napadi gihta su prije bili povezani s visokim životnim standardom, odnosno to je bila “kazna” za lagodni stil života.
Danas se zna da je konzumiranje alkohola i prehrana bogata mesom samo jedan od rizičnih faktora koji može, ali i ne mora, dovesti do pojave gihta.
Rizični čimbenici koji mogu pogodovati razvoju bolesti su:
- pretilost,
- konzumiranje alkohola (čak i umjereno),
- prehrana bogata purinima,
- gladovanje ili niskokalorična prehrana,
- bolesti i oštećenja bubrega,
- druge bolesti koje uzrokuju povećano stvaranje mokraćne kiseline, npr. leukemija,
- uzimanje lijekova koji smanjuju izlučivanje mokraćne kiseline (citostatici),
- nasljedni faktori.
Poznati znanstveni časopis Journal of Investigative Medicine je objavio znanstvenu studiju koja je proučavala povezanost gihta s drugim bolestima te pokušavala pronaći rizične čimbenike za nastanak istog. Pokazalo se da je giht nerijetko povezan s razvojem pretilosti, hipertenzije, otpornosti na inzulin te dijabetesom tipa 2.
Drugim riječima, svi oni koji se nalaze u ovoj rizičnoj skupini bi trebali biti posebno oprezni u aspektu prehrane i načina života te redovito odlaziti na preglede kako bi se otklonile sumnje na razvoj gihta.
Dokazano je da broj oboljelih raste s porastom životne dobi i da je direktno povezan s čestim kroničnim bolestima:
- metaboličkim sindromom (skupina metaboličkih poremećaja koji se očituju kao nakupljanje masnog tkiva u području trbuha, visoka razina kolesterola i povišen krvni tlak),
- kroničnom bubrežnom bolesti,
- šećernom bolesti,
- zatajenjem srca i
- cerebrovaskularnim inzultom.
Giht – simptomi
Giht je bolest koja se najčešće javlja na velikom zglobu nožnog palca (u većini slučajeva (50%) zahvaćen je metatarzofalangealni zglob nožnog palca).
Oticanje palca na nozi naziva se “podagra”. Pretražujete li na internetu pojam “giht slike”, najveća je vjerojatnost da će vam se prikazati upravo podagra.
Bolest može zahvatiti i druge zglobove, kao što su koljeno, gležanj, stopalo, članci na nozi, ruka, ručni zglob i lakat.
Često se javljaju bolovi u stopalu sa strane te bolovi u sredini stopala.
U rijetkim slučajevima, giht kasnije može utjecati i na ramena, kukove ili kralježnicu.
Giht se može javiti i u obliku kvrga pod kožom, oko zglobova i na rubovima ušiju. Ove kvrge zapravo su naslage mokraćne kiseline i nazivaju se “tofi”.
Bolest se manifestira kroz:
- napad jake boli,
- crvenilo,
- osjećaj topline oko zahvaćenog zgloba,
- oticanje zahvaćenih zglobova,
- povišenu tjelesnu temperaturu.
Kristali mokraćne kiseline također se mogu skupljati u bubrezima i uzrokovati bubrežne kamence.
Upala zgloba može se javiti jednom u životu, ali često se ponavljaju epizode takvih upala. Neliječene upale mogu dovesti do oštećenja hrskavice zglobova, razaranja kostiju i prave deformacije kostiju i samog zgloba.
Giht – dijagnoza
Prvi stadij bolesti obično se očituje povišenom razinom mokraćne kiseline, bez tegoba ili simptoma. Ovaj stadij se obično otkriva slučajno, tijekom rutinskih laboratorijskih pretraga ili u sklopu obrade kroničnih bolesti.
Giht bez simptoma (asimptomatska hiperuricemija) dijagnosticira se putem laboratorijskog nalaza povišenja razine mokraćne kiseline iz krvi testiranjem krvi na hiperuricemiju.
Hiperuricemija znači da u krvi postoji povećana koncentracija urata, odnosno mokraćne kiseline. Dijagnosticira se i na temelju kliničke slike: iznenadne jake boli (obično jednog) zgloba praćene otokom, crvenilom i osjetljivošću.
Laboratorijski nalaz povišene razine mokraćne kiseline potvrđuje dijagnozu.
Dokažu li se povećani urati u krvi, može se napraviti i dodatna pretraga kojom se uzima uzorak tekućine iz zahvaćenog zgloba, a ponekad će vas liječnik uputiti i na rendgen i/ili punkciju i analizu sadržaja zglobne tekućine. Za definitivnu dijagnozu gihta potreban je uzorak zglobne (sinovijalne) tekućine iz pogođenog zgloba.
Giht će najčešće dijagnosticirati liječnik opće prakse, a ako bolest uznapreduje potrebno je posjetiti specijalista reumatologa.
Giht – faze bolesti
Asimptomatska faza:
- porast razine urata u krvi,
- u pravilu nema vidljivih simptoma,
- ovaj stadij gihta se ne liječi – nije indicirana upotreba lijekova,
- savjetuje se promjena prehrambenih navika (dijeta bez urata), povećana tjelesna aktivnost, smanjeni unos alkohola te bolja regulacija kroničnih bolesti (npr. dijabetes).
Akutna faza:
- nagli napadi jake boli,
- osjetljivost,
- crvenilo, toplina i oticanje zahvaćenih zglobova,
- simptomi obično traju od 5 do 10 dana,
- epizodični napadaji (povremeno javljanje – najčešće u razdoblju od 6 mjeseci do 2 godine).
Kronična faza:
- bolni zglobovi s velikim nakupinama urata u hrskavici i membranama između kostiju, na tetivama i mekim tkivima,
- na koži iznad nakupina urata razvijaju se kvrge,
- ograničeno pokretanje zahvaćenog zgloba i ukočenost.
Giht – liječenje
Giht nije potpuno izlječiv, ali kroz pravilnu prehranu, zdrav stil života i lijekove, simptomi gihta mogu se ublažiti, a razvoj bolesti zaustaviti. Liječenje se može sastojati iz jednog ili kombinacije postupaka.
Pravilna prehrana je najbolja prevencija, dok se tijekom akutne i kronične faze simptomi mogu ublažiti lijekovima koje vam propisuje liječnik:
- Nesteroidni antiinflamatorni (protuupalni) lijekovi (NSAIL) smiruju bol i upalu, a uzimaju se oralno dok god traju simptomi te još 3 – 4 dana nakon što se simptomi povuku. U NSAIL lijekove spadaju: tenoksikam, diklofenak, indometacin.
- Kortikosteroidi se koriste ako je bolest u uznapredovalom stadiju; zaustavljaju proizvodnju mokraćne kiseline; najčešće se koriste u dugoročnom liječenju starijih osoba i onih s visokim stupnjem izlučene mokraćne kiseline.
Giht – prehrana
Mokraćna kiselina nastaje kao nusprodukt pri probavi određene hrane, stoga je giht usko vezan uz prehranu. Preporučuje se prehrana s niskim sadržajem purina, bogata voćem i povrćem, tjesteninom, rižom i krumpirom.
Vegetarijanska prehrana se osobito preporučuje osobama koje boluju od gihta.
Neki ljudi mogu imati koristi ako reduciraju hranu bogatu purinom – pivo i druge alkoholne napitke, inćune, sardine (u ulju), riblju ikru, haringe, kvasac, iznutrice (jetra, bubrezi), grahorice (sušeni grah, grašak i sojina zrna), mesne prerađevine, bistre juhe, umake, gljive, špinat, šparoge, cvjetaču i perad.
Važno je unositi do 3 litre tekućine na dan da bi se pomoglo ispiranje mokraćne kiseline kroz bubrege (6 – 8 čaša vode dnevno).
Ograničena je i konzumacija gaziranih napitaka i napitaka koji sadrže kofein.
Zabranjeno je konzumirati namirnice koje sadrže purin, među kojima su:
- alkohol,
- mesne prerađevine,
- konzervirana riba,
- neke vrste riba i morskih plodova,
- kvasac (pivski i pekarski),
- jetra, bubrezi,
- kavijar,
- jaja.
Namirnice koje smijete konzumirati jednom tjedno su:
- slanina,
- pileća juha,
- meso i perad: govedina, ovčetina, teletina, puretina,
- divljač: srnetina, fazan,
- ribe i morski plodovi: inćuni, losos, pastrva, jastog, rakovi.
Namirnice koje možete konzumirati do četiri puta tjedno su:
- perad: piletina, pačetina,
- meso: svinjetina, zečetina,
- proizvodi koji sadrže meso: bujon, šunka, jetrena kobasica,
- riba i morski plodovi: tuna, oštrige, ikra,
- povrće: šparoga, cvjetača, grah, leća, grašak, gljive, špinat,
- proizvodi na bazi žitarica: integralne pahuljice, kruh.
Prihvatljive namirnice su:
- nemasno meso ili riba, do 150 grama dnevno,
- čaj, kava, kakao i čokolada,
- karbonizirana bezalkoholna pića i voćni sokovi,
- med ili šećer, do 50 grama dnevno,
- povrtne i kremaste juhe bez mesa,
- sve vrste korjenastog povrća – mrkva, cikla, repa, rotkvica,
- zeleno lisnato povrće, osim špinata,
- maslac i masnoće, umjereno,
- integralni kruh i žitarice,
- sve vrste voća,
- mliječni proizvodi: mlijeko, jogurt, kiselo mlijeko, svježi kravlji sir, mozzarella, trapist i drugi polumasni sirevi,
- orašasti plodovi: lješnjaci, orasi, kikiriki i maslac od kikirikija.
Giht i paradajz
Česta je zabluda kako su giht i paradajz loša kombinacija, odnosno da rajčica uzrokuje napadaje gihta. No, rajčica sadrži čak 90 % vode i siromašna je purinima koje oboljeli od gihta trebaju izbjegavati, zbog čega je odličan izbor ako imate giht.
Preporučuje se konzumirati svježu rajčicu, a smanjiti upotrebu onog prerađenog i konzerviranog jer ta vrsta može izazvati napadaj gihta.
Zeleni čaj i giht
Zeleni čaj dokazano pomaže kod raznih vrsta artritisa pa tako i gihta. Kako bi se postigao učinak izlučivanja viška mokraćne kiseline, potrebno je odabrati kvalitetan zeleni čaj u listićima jer filter-vrećice zelenog čaja neće dati željeni učinak.
Liječenje gihta prirodnim putem
Kad se govori o tome što je najbolje za giht, postoji mnoštvo prirodnih rješenja.
Rad bubrega i bolje izlučivanje urina potaknut ćete pomoću sljedećih čajeva:
Dodatno, kamilica, vrijesak i kora vrbe imaju protuupalno djelovanje te pomažu smanjiti bol.
Giht – oblozi
Za giht su dobri i oblozi od biljaka koje poboljšavaju cirkulaciju, kao što su borovica, čempres, ružmarin i menta. Nanesite ih na zahvaćeno mjesto i pričekajte da djeluju 5 do 7 minuta.
Liječenje gihta sodom bikarbonom
Smatra se kako soda bikarbona može ublažiti ili zaustaviti napadaje gihta tako što podiže pH vrijednost krvi. Dovoljno je otopiti pola žličice sode bikarbone u 250 ml vode. Preporučuje se popiti četiri čaše na dan, a jednu čašu potrebno je popiti prije spavanja.
Giht – prognoza
Iako su napadaji gihta neugodni, uz pravilnu prehranu i lijekove za ublažavanje boli većina pacijenata može živjeti normalan život.
Giht je bolest koja se u današnje doba moderne medicine može uspješno, ne samo rano dijagnosticirati, već i liječiti. Prije svega, to je bolest kod koje osoba mora preuzeti odgovornost za pravilnu prehranu.
Simptomi su općenito gori kod ljudi koji dobiju bolest prije 30. godine života.
Ako se bolest ne liječi, upala mekih tkiva oko zgloba i nadražaj kosti može izazvati deformaciju kosti i zglobova, a koža nad zglobovima može degenerirati.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Poznati lijek za štitnjaču povezan s gubitkom koštane mase
- Tomislav Stanić
- 2 min čitanja
Izvori:
- Cleophas, M. C., Crişan, T. O. i Joosten, L. A. (2017). Factors modulating the inflammatory response in acute gouty arthritis. Current opinion in rheumatology, 29(2), 163-170.
- Finkenstaedt, T., Manoliou, A., Toniolo, M., Higashigaito, K., Andreisek, G., Guggenberger, R. i Alkadhi, H. (2016). Gouty arthritis: the diagnostic and therapeutic impact of dual-energy CT. European radiology, 26(11), 3989-3999.
- Löffler, C., Sattler, H., Peters, L., Löffler, U., Uppenkamp, M. i Bergner, R. (2015). Distinguishing gouty arthritis from calcium pyrophosphate disease and other arthritides. The Journal of rheumatology, 42(3), 513-520.
- Marin, M. i Maalouf, N. M. (2018). Effects of pharmacological reversal of hyperuricemia on features of the metabolic syndrome in patients with gouty arthritis. Journal of Investigative Medicine, jim-2018.