Cista na mozgu (cerebralna cista) je vrećasta struktura ispunjena određenim sadržajem, smještena u području mozga. Sadržaj unutar ciste može biti cerebrospinalna tekućina koja cirkulira unutar mozga, gnoj, krv, tkivo ili neki plinoviti sadržaj.

Ciste su najčešće benigne prirode, ne uzrokuju simptome i nastaju tijekom fetalnog razvoja (cista na mozgu kod fetusa). Međutim, čak i kad cista nije tumorskog podrijetla, može uzrokovati probleme zbog svojeg rasta i pritiska na okolne strukture u mozgu.

Ciste na mozgu – uzroci i vrste

Ciste na mozgu najčešće se razvijaju prilikom razvoja u fetalnom razvoju te su već prisutne pri rođenju (cista na mozgu kod novorođenčadi). Istraživanja su pokazala da dio cista može nastati i tijekom života u sklopu ozljeda, trauma ili dijela obrambenog mehanizma da se zaštiti od množenja tumorskih stanica.

Postoji nekoliko vrsta cisti koji se javljaju na mozgu:

• arahnoidalna cista na mozgu – zvana još i leptomeningealna cista, mozak je okružen troslojnim zaštitnim omotačem koji se zajednički nazivaju moždane ovojnice, srednji sloj poznat je kao arahnoidni sloj i ponekad se tamo mogu razviti ciste, arahnoidne ciste obično se pune cerebrospinalnom tekućinom, one su najčešće prisutne pri rođenju, iako se mogu razviti i kasnije u životu, češće su kod muškog spola (ciste na mozgu kod beba)
• koloidna cista na mozgu – ispunjena tvari poput gela, često se formira u jednoj od četiri komore mozga, komore su rezervoari cerebrospinalne tekućine u mozgu, koloidne ciste obično se formiraju u trećoj komori, ovo je na središnjem mjestu u mozgu, ciste mogu dovesti do začepljenja protoka CSL-a i uzrokovati pozicijske glavobolje (glavobolja zbog ciste na mozgu), to su glavobolje koje se događaju kada je osoba u određenom položaju, one se obično pojavljuju tijekom odrasle dobi (ciste na mozgu kod odraslih)
• dermoidna cista – rijetka vrsta ciste, nastaje kada se nekoliko stanica kože zarobi prilikom formiranja mozga i leđne moždine prije rođenja, ove ciste mogu čak sadržavati stanice znojnih žlijezda ili stanice folikula dlake, one se često pojavljuju kod djece (cista na mozgu kod djece)
• epidermoidna cista – poput dermoidne ciste, nastaje od malo tkiva koje se zarobljava kada se formiraju mozak i leđna moždina, epidermoidne ciste ne sadrže znojne žlijezde ili stanice folikula dlake, rastu vrlo sporo, te se ciste često prvi put pojavljuju u odrasloj dobi
• pinealna cista – nalazi se na epifizi, maloj endokrinoj žlijezdi u mozgu, takve ciste su obično benigne i rijetko uzrokuju bilo kakve simptome, iako posebno velike mogu uzrokovati poremećaje vida.

Cista na mozgu – simptomi

Moždane ciste su često bez simptoma. Međutim, neke narastu prilično velike i, ovisno o njihovoj specifičnoj lokaciji, mogu uzrokovati različite simptome i poremećaje. To se događa kada cista vrši pritisak na živčano tkivo, ometajući normalno funkcioniranje tog određenog dijela moždanog tkiva.

Najčešći simptom moždane ciste je glavobolja (cista na mozgu i glavobolja).

Ovisno o području zahvaćenog mozga, bolesnici mogu osjetiti nekoliko ili više sljedećih simptoma:

• mučnina
• povraćanje
• vrtoglavica
• omaglica
• letargija
• poteškoće s koordinacijom
• slabost
• problemi s vidom, sluhom ili govorom.

Potencijalne komplikacije (cista na mozgu – posljedice) koje se mogu javiti uslijed nedijagnosticirane ciste na mozgu su:

• epilepsija (cista na mozgu i epilepsija)
• problemi u razvoju
• problemi s motorikom
• senzoričke teškoće
• hidrocefalus
• povišeni intrakranijalni tlak.

Kako se liječi cista na mozgu?

U nekim slučajevima moždana se cista otkrije kao slučajni nalaz na radiološkim pretragama koje su rađene radi nekog drugog razloga, a nekad je razlog zbog kojeg je rađena pretraga baš simptom koji je uzrokovala cista.

Nakon što se utvrdi postojanje ciste, pregled neurologa ili neurokirurga trebao bi utvrditi lokalizaciju ciste i koje simptome ona uzrokuje. Uzimanjem detaljne anamneze i statusa mogu se saznati ti podaci. Također, pacijent se može uputiti na CT (kompjuteriziranu tomografiju) ili MR (magnetsku rezonancu) da bi se pomoću radioloških pretraga dobio bolji dojam o lokalizaciji i veličini ciste.

Ukoliko se primijeti porast ciste, moguće je naručiti ponovnu CT ili MR snimku nakon nekog vremena da se utvrdi dinamika progresije.

Ako moždana cista uzrokuje simptome, liječnik može savjetovati operaciju kao mogućnost za uklanjanje (operacija ciste na mozgu).

Ako cista ne uzrokuje simptome i ne raste, liječenje se može svesti na povremene kontrolne preglede kojim se utvrđuje raste li cista u odnosu na prije. Liječenje se može razlikovati ovisno o vrsti ciste.

• Arahnoidna cista najčešće ne uzrokuje simptome, osim ako ne naraste jako velika (prognoza arahnoidne ciste na mozgu). Ukoliko simptomi postoje, liječenje se sastoji od punkcije cistične vreće i drenaže tekućine. Postoji mogućnost recidiva ukoliko se ne ukloni cistična vrećica ili ne postavi drenažna cjevčica.
• Koloidna cista može uzrokovati nakupljanje viška cerebrospinalnog likvora. To je poznato kao hidrocefalus. Stvara opasno povećanje tlaka u mozgu. Šant ili drenažna cijev mogu smanjiti dio tog tlaka. Koloidne ciste može biti teško ukloniti jer se često nalaze duboko u mozgu. Da bi ih uklonili, liječnici mogu koristiti posebne kirurške metode (cista na mozgu operacija) s malim endoskopskim alatima koji se šalju kroz tanku cijev u mozak.
• Dermoidna i epidermoidna cista vjerojatno će biti uklonjene cijele s vrećicom. Ako cista nije u potpunosti uklonjena, može ponovno izrasti i ponovno izazvati simptome nakon nekoliko godina.
• Pinealne ciste rijetko uzrokuju probleme. Potrebno je često paziti na njihovu veličinu kontrolnim radiološkim pretragama. Liječnik može predložiti operaciju ako ciste postanu veće od dva centimetra. Zahvat uključuje stvaranje male rupe u cisti kako bi se oslobodila tekućina, a koja će se isprazniti u komore mozga.

• cista na mozgu
• cista na mozgu - simptomi
• glavobolja
• kako se liječi cista na mozgu
• operacija ciste na mozgu

Učitaj više izvora