Što se događa u hitnoj kad posumnjaju na moždani udar? Ove minute odlučuju o oporavku

Čim se posumnja na moždani udar i pozove hitna pomoć, pokreće se niz procedura usmjerenih na što brže spašavanje moždanog tkiva

Moždani udar je hitno stanje u kojem svaka minuta može biti presudna. Stručnjaci često naglašavaju da je “vrijeme mozak” jer dugotrajan prekid dotoka krvi i kisika može uzrokovati trajno oštećenje moždanog tkiva.

Upravo zato je važno što prije prepoznati simptome i odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.

U nastavku saznajte što vas očekuje u hitnoj službi ako postoji sumnja na moždani udar te kako liječnici donose odluke o liječenju.

Prvi korak – hitan prijevoz i priprema bolnice

Čim se posumnja na moždani udar i pozove hitna pomoć, pokreće se niz procedura usmjerenih na što brže spašavanje moždanog tkiva. Tim hitne medicinske pomoći već tijekom prijevoza procjenjuje simptome i obavještava bolnicu da dolazi pacijent sa sumnjom na moždani udar.

Zahvaljujući tome, liječnici i medicinske sestre spremni su reagirati odmah po dolasku pacijenta, bez nepotrebnog čekanja.

CT mozga – najvažnija pretraga u prvim minutama

Po dolasku u hitnu službu pacijent se najčešće odmah upućuje na CT mozga. Ova pretraga liječnicima omogućuje da utvrde o kojoj se vrsti moždanog udara radi.

Postoje dvije glavne vrste:

  • ishemijski moždani udar – nastaje zbog krvnog ugruška koji blokira protok krvi u mozgu
  • hemoragijski moždani udar – nastaje zbog pucanja krvne žile i krvarenja u mozgu.

Ova razlika iznimno je važna jer se terapija razlikuje. Kod ishemijskog moždanog udara često se može primijeniti lijek za otapanje ugruška, dok bi kod krvarenja takav lijek mogao biti opasan.

Koje se još pretrage rade?

Uz CT mozga, liječnici odmah provode i druge hitne pretrage kako bi isključili stanja koja mogu imitirati moždani udar ili utjecati na terapiju.

Najčešće uključuju:

Posebno je važno provjeriti uzima li pacijent lijekove koji povećavaju rizik od krvarenja jer to može utjecati na mogućnost primjene terapije.

Procjena težine moždanog udara

Liječnici zatim procjenjuju ozbiljnost simptoma pomoću posebne skale za moždani udar. Tijekom pregleda procjenjuju se:

  • stanje svijesti
  • govor i razumijevanje
  • vid
  • snaga ruku i nogu
  • osjet
  • ravnoteža i koordinacija.

Ova procjena često se ponavlja svakih nekoliko minuta ili sati kako bi se pratilo poboljšava li se stanje ili pogoršava.

Tim hitne medicinske pomoći već tijekom prijevoza procjenjuje simptome i obavještava bolnicu da dolazi pacijent sa sumnjom na moždani udar
FOTO: Damir Skomrlj/CROPIX

Zašto je važno znati kada su simptomi počeli?

Jedna od najvažnijih informacija za liječnike jest točno vrijeme kada su simptomi započeli ili kada je osoba posljednji put bila potpuno dobro.

Lijek za otapanje ugruška najčešće se može primijeniti samo unutar otprilike 4,5 sata od početka simptoma. Zato liječnici detaljno ispituju pacijenta i članove obitelji o:

Ako su simptomi trajali danima ili su se povremeno pojavljivali, određene terapije možda neće biti sigurne.

Uključivanje neurologa putem videopoziva

Mnoge bolnice danas koriste tzv. telestroke” sustav, odnosno videokonzultacije s neurolozima specijaliziranima za moždani udar.

Neurolog putem videopoziva može:

  • razgovarati s pacijentom i obitelji
  • pregledati CT snimke
  • surađivati s timom hitne službe
  • pomoći u donošenju odluke o liječenju.

Takav sustav omogućuje bržu reakciju i kvalitetniju skrb čak i u manjim bolnicama.

Kako izgleda liječenje u hitnoj službi?

Ako pacijent dođe dovoljno rano i zadovoljava kriterije, liječnici mogu primijeniti lijek za otapanje krvnog ugruška intravenozno.

Kod blažih simptoma ili ako je prošlo previše vremena od početka simptoma, pacijent se obično zadržava u bolnici radi dodatnih pretraga poput:

Također se uvodi terapija lijekovima koji smanjuju mogućnost nastanka novih ugrušaka. U određenim slučajevima moguće je i mehaničko uklanjanje ugruška posebnim zahvatom koji izvode neurointervencijski stručnjaci.

Ne ignorirajte simptome moždanog udara

Slabost jedne strane tijela, spušten kut usana, otežan govor, iznenadna zbunjenost ili gubitak ravnoteže simptomi su koje nikada ne biste trebali ignorirati.

Brza reakcija može značajno povećati šanse za oporavak i smanjiti rizik od trajnih posljedica. Zato je kod sumnje na moždani udar najvažnije odmah pozvati hitnu pomoć i ne čekati da simptomi prođu sami od sebe.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Corliss, J. (2026). When a stroke strikes: What to expect at the emergency roomHarvard Health Publishing.
  2. Swickhamer, C. (2021). What to expect when you go to the ED with stroke symptoms. Baylor Scott White Health.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Damir Skomrlj/CROPIX

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu