Učestalost moždanih udara naglo raste na globalnoj razini, navodi se u nedavnom izvješću svjetske organizacije za moždani udar – Lancet Neurology Commission. Preživjeli se često suočavaju s invaliditetom koji im mijenja život.

Raste broj moždanih udara među mlađima od 55 godina

Trenutačno 15 milijuna ljudi svake godine u svijetu doživi moždani udar. Od toga pet milijuna završi smrću, dok se drugih pet milijuna bori s invaliditetom nakon moždanog udara, što ne utječe samo na njih, već i na njihove obitelji i zajednice. Moždani udar je 2. vodeći uzrok smrti u svijetu, nakon ishemijske bolesti srca.

Zemlje s niskim i srednjim dohotkom snose najveći teret ovog uzlaznog trenda, zajedno sa siromašnim regijama unutar bogatijih nacija. Moždani udar također predstavlja i značajan financijski teret za zdravstvene sustave.

Osim toga, izvješće naglašava brzi porast moždanih udara među odraslima mlađima od 55 godina. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) naglašavaju da promjene načina života, poput održavanja uravnotežene prehrane, održavanja aktivnosti, suzdržavanja od pušenja i umjerene konzumacije alkohola mogu spriječiti mnoge moždane udare.

Brza medicinska pomoć u prvim satima nakon moždanog udara, zajedno s rehabilitacijskim naporima, može ublažiti dugoročni učinak na preživjele.

Komisija namjerava oglasiti globalnu uzbunu, sa sažetkom verzije svojih nalaza objavljenim u The Lancet Neurology.

Važnost prevencije moždanog udara

Čimbenici koji dovode do porasta slučajeva moždanog udara razlikuju se diljem svijeta. U mnogim slučajevima loše prehrambene navike i izbor stila života povećavaju rizik. Značajno je da je nekontrolirana hipertenzija glavni uzrok, a često se neadekvatno rješava globalno.

Stručnjaci kao dodatne čimbenike rizika navode eskalaciju globalne epidemije pretilosti i sve veću učestalost dijabetesa. Čimbenici okoliša, poput onečišćenja i stresora povezanih s klimom također su uključeni u sve veću prevalenciju moždanih udara.

Nadalje, došlo je do značajnog porasta slučajeva moždanog udara nakon pandemije COVID-19, što je potaknulo pozive da se COVID smatra čimbenikom rizika za moždane udare.

Stručnjaci također smatraju da nizak socioekonomski status pogoršava rizik od moždanog udara zbog ograničenog pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi, uslugama prevencije bolesti, neadekvatnog financiranja i nedostatka sustava za nadzor rizika. Također, neki predlažu korištenje tehnologije kako bi se doprlo do zajednica koje nemaju dovoljno usluga, iako to zahtijeva pouzdan pristup internetu.

Kako bi se suprotstavio ovom alarmantnom trendu, Monique Kilkenny, izvanredna profesorica Sveučilišta Monash, naglašava prevenciju kao najvažniju strategiju. Ona predlaže dva hitna prioriteta:

• vlade bi trebale dodijeliti fiksni dio svojeg godišnjeg proračuna za zdravstvo za prevenciju moždanog udara i povezanih nezaraznih bolesti, što bi se potencijalno financiralo kroz poreze na duhan, sol, alkohol i šećer
• mora postojati zajednički napor da se podigne javna svijest i promiče zdrav način života kroz široku upotrebu digitalnih tehnologija.

Pročitajte i ove članke:

• Simptomi moždanog udara: Liječnik otkriva koji su znakovi moždanog udara i postoje li razlike kod žena i muškaraca
• Neprimjetni moždani udar: Kako se može dogoditi da prehodamo moždani udar i možemo li išta učiniti? Evo što kaže liječnik
• Zapamtite ga! Jednostavni test koji otkriva simptome moždanog udara.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Veza možda neće biti odmah vidljiva

Ovi zdravstveni problemi povezani su sa znatno većim rizikom od samoubojstva

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• globalna uzbuna
• moždani udar
• prevencija moždanog udara