Autoimuna bolest o kojoj treba educirati javnost: Oboljeli teško nalaze odgovarajući obrok izvan doma, a jedna tvar može im narušiti zdravlje

Budite prvi i komentirajte!
4 min čitanja

Kreni Zdravo

Autoimuna bolest o kojoj treba educirati javnost

Povodom obilježavanja Mjeseca celijakije i završetka projekta “Ni u tragovima – brigom za zdravlje osoba s celijakijom” Udruga CeliVita – Život s celijakijom održala je završnu panel konferenciju na kojoj su sudjelovali predstavnici zainteresiranih strana koji direktno ili indirektno utječu na skrb i kvalitetu života osoba s celijakijom:

prof. dr. sc. Silvija Čuković-Čavka, dr. med. iz Odjela za upalne bolesti crijeva KBC-a Zagreb
dr. sc. Sanja Kolarić Kravar, načelnica Sektora za kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede
Jasna Tucak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti Grada Zagreba
dr. sc. Davorka Gajari, direktorica službe Senzorika i nutricionizam u Podravci d.d.
Ankica Flis, zdravstvena voditeljica dječjeg vrtića Jarun
dr. sc. Lea Pollak, voditeljica Odjela za dodatke prehrani i biološki aktivne tvari u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo koji je ujedno partner na projektu
Amalija Jurjević Delišimunović, predsjednica udruge CeliVita.

Izazovi života s celijakijom i podrška oboljelima

Izazovi života s celijakijom koji neposredno utječu na očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja su brojni i ključno je sustavno educirati javnost o njima te zajedničkim nastupom tražiti efikasna rješenja u mnogim aspektima od ranog prepoznavanja bolesti, edukacije samih oboljelih, odgojno-obrazovnih djelatnika i svih uključenih u nabavu, pripremu i posluživanje hrane bez glutena, preko uvođenja i provođenja inkluzivnih politika i praksi, posebice u odgojno-obrazovnim ustanovama, pa sve do ispravnog deklariranja hrane i neizostavne potrebe pružanja kontinuirane podrške i pomoći oboljelima.

Prof. dr. sc. Čuković-Čavka naglasila je kako je stroga doživotna bezglutenska prehrana bez iznimki i kompromisa jedini lijek za ovu autoimunu bolest, jer i najmanji tragovi glutena u prehrani dovode do imunoloških promjena koje mogu dovesti do trajnog narušavanja zdravlja.

Iznimno je važno da se, u slučaju pojave tegoba, ne započinje sa bezglutenskom prehranom prije nego se dovrši dijagnostički postupak i ne potvrdi ili isključi dijagnoza celijakije.

Problem konzumiranja bezglutenskog obroka izvan vlastitog doma

Jurjević Delišimunović istaknula je da se problem konzumiranja bezglutenskog obroka izvan vlastitog doma često se podcjenjuje i da je on puno više od nemogućnosti konzumiranja u restoranima. To znači da djeca u većini vrtića i škola nemaju sustavno osiguran siguran obrok, da studentske menze trenutačno ne nude nikakve opcije bezglutenske prehrane, da korisnici umirovljeničkih domova, oboljeli koji se liječe u bolnicama, djeca na natjecanjima znanja ili sporta teško dolaze do sigurnog obroka, da su zaposlene osobe koje često i dugo poslovno putuju ili im priroda posla uključuje službene ručkove i večere na neki način diskriminirane, a tek onda dolazi na red odlazak u restorane zbog druženja na obiteljskim događajima poput proslava rođendana, pričesti, krizmi ili svadbi.

Naglasila je da takva prehrana oboljelima nije hir, već nužna potreba za očuvanje zdravlja.

Bezglutenska hrana u proizvodnji

Dr. sc. Kolarić Kravar objasnila je da su proizvođači dužni voditi brigu o križnoj kontaminaciji procjenjujući rizike i kontrolirajući proces proizvodnje, od nabave sirovine koju je nužno još dodatno analizirati kako bi se potvrdili navodi o odsutnosti glutena do korektivnih radnji odvajanja procesa i/ili prostorija proizvodnje. Međutim, pravila navođenja nenamjerne prisutnosti glutena u proizvodu još uvijek nisu ujednačena na EU i nacionalnoj razini.

Istaknula je i kako je bitan nadzor nadležne inspekcije koja treba osigurati da je hrana na tržištu ispravno deklarirana i sigurna za konzumaciju.

Dr. sc. Gajari je naglasila da Podravka još od 2005. razvija listu svojih bezglutenskih proizvoda i ima razvijen sustav upravljanja alergenima te je mogla biti prva čiji su proizvodi uneseni u Registar bezglutenskih proizvoda (https://bezglutena.celivita.hr) – aplikaciju koja pomaže svima koji se hrane bez glutena ili pripremaju hranu bez glutena u odabiru namirnica. Istaknula je da je tržište bezglutenskih proizvoda na globalnoj razini oko sedam milijardi dolara i raste po stopi od 10 % godišnje.

Dr. sc. Pollak je istaknula da su prilikom analiza obroka prema receptima kreiranima za Kuharicu dodatno urađene analize razina vitamina B12 i folne kiseline, mikronutrijenata koji su često deficitarni kod oboljelih.

Edukacija osoblja o bezglutenskoj prehrani

Flis je objasnila da je za uspostavu sustava samokontrole koji uključuje niz određenih pravila postupanja potrebno dobro educirati osoblje institucionalnih kuhinja koje su obvezne pridržavati se svih zakonskih regulativa iz područja sigurnosti hrane. U tim koji se skrbi o oboljelom djetetu uključeni su roditelji, odgojitelji, servirke, kuharice, glavna kuharica, spremačice i svi koji dolaze u kontakt s djetetom.

Tucak je napomenula da je pred svima nama velik posao u sustavnoj skrbi za oboljelu djecu te da bi DV Jarun mogao poslužiti kao primjer dobre prakse Gradu i na drugim lokacijama, ne samo za celijakiju, nego i za druge posebne prehrambene potrebe, te je stavila svoj ured na raspolaganje za suradnju.

Osim kreiranja kuharice i flimića, u okviru projekta provedena su predavanja za odgojno-obrazovne djelatnike u Osječko-Baranjskoj, Zadarskoj i Zagrebačkoj županiji. Povratne informacije ukazuju na nužnost edukacija kuharskog osoblja, ali i samih odgojno-obrazovnih djelatnika, s ciljem uvođenja inkluzivne prakse i zaštite zdravlja osoba s celijakijom.

Također, važna je i edukacija samih oboljelih, stoga su u okviru kampanje “Važnost fizičke aktivnosti u prevenciji komplikacija celijakije kod djece i odraslih“ proveli edukaciju oboljelih u Zagrebu, Osijeku i Zadru pod vodstvom mag. cin. et bacc. physioth. Sandra Veniera.

Pročitajte i ove članke: