Prvi Registar proizvoda bez glutena olakšat će liječenje celijakije: Pouzdane informacije odsad u besplatnoj aplikaciji

IMG_8944

Povodom Međunarodnog dana celijakije, 16. svibnja, uz stručnu edukaciju pacijenata o prehrani i zdravlju osoba s celijakijom, Udruga CeliVita – Život s celijakijom predstavila je prvi Registar bezglutenskih proizvoda, aplikaciju s popisom proizvoda zajamčeno sigurnih za oboljele. Stroga bezglutenska prehrana jedini je lijek za ovu doživotnu autoimunu bolest, pa se kroz jedinstveni Registar želi omogućiti bolja kontrola bolesti te zaštita prava i dostojanstva pacijenata.

Registar je, osim oboljelima od celijakije, koristan alat i za sve uključene u nabavu i pripremu hrane bez glutena, neovisno o tome priprema li se u obiteljskim domovima, institucionalnim kuhinjama (vrtiću, školi, bolnici itd.) ili ugostiteljstvu. Informacije o proizvodima su digitalne, provjerene, slikovne i opisne te lako pretražive prema više kriterija. Važno je napomenuti da je korištenje besplatno za sve korisnike!

Predstavljen na središnjem događaju Mjeseca svjesnosti o celijakiji

Ovogodišnji Međunarodni dan celijakije, ali i cijeli svibanj, Mjesec svjesnosti o celijakiji, Udruga CeliVita je posvetila jačanju znanja i razumijevanja ove bolesti s brojnim licima te jednim jedinim modelom liječenja – dosljednim provođenjem bezglutenske prehrane. Edukaciju “Znanjem do zdravlja osoba s celijakijom” Udruga je organizirala uz podršku Hrvatskog gastroenterološkog društva i Hrvatskog društva za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu te je tom prigodom predstavljen Registar proizvoda bez glutena.  

Kao problemi kod odabira namirnica za pripremu hrane bez glutena istaknuti su:

  • natpis “Bez glutena” ili znak prekriženog klasa pšenice ne nalazi se na svim proizvodima bez glutena
  • zbunjujući “nepostojeći” natpisi kao “Prirodno bez glutena”
  • popis alergena ne jamči da alergena (glutena) nema u tragovima
  • navođenje tragova glutena uslijed kontaminacije prilikom proizvodnje je za proizvođače dobrovoljno.

Proizvođači hrane, ugostitelji i druge zainteresirane javnosti pozvane su ovom prigodom na suradnju, podršku i razmjenu informacija u stalnom procesu ažuriranja, širenje baze proizvoda i promociju Registra, kako bi se dugoročno pridonijelo planiranju raznovrsnih obroka za oboljele od celijakije.

IMG_8917
FOTO: Udruga CeliVita – Život s celijakijom

Stručnjaci govorili o celijakiji

Mnogima je još nepoznata i činjenica da se djeca s celijakijom, njih više od 7.000 u Hrvatskoj, suočavaju se brojnim izazovima, socijalnom i obrazovnom isključenošću te otežanim pristupom sigurnoj prehrani u predškolskom i školskom sustavu, dok za oboljele studente menze trenutačno ne nude nikakve opcije bezglutenske prehrane.

Za kvalitetan i produktivan život s celijakijom i sprječavanje teških komplikacija, ključno je sustavno educirati javnost o prirodi i izazovima celijakije te tražiti efikasna rješenja za što veću dostupnost sigurnih, bezglutenskih proizvoda i obroka.

Zaključak je to i Okruglog stola održanog u sklopu edukacije, na kojemu su sudjelovali doc. dr. sc. Zrinjka Mišak, dr. med. iz Klinike za dječje bolesti Zagreb, prof. dr. sc. Silvija Čuković-Čavka, dr. med. iz KBC-a Zagreb, Nenad Bratković, magistar nutricionizma, univ. magistar fitofarmacije dijetoterapije i Amalija Jurjević Delišimunović, dipl. pravnica i predsjednica Udruge CeliVita – Život s celijakijom.

IMG_8898
FOTO: Udruga CeliVita – Život s celijakijom (doc. dr. sc. Zrinjka Mišak)

Doc. dr. sc. Zrinjka Mišak istaknula je kako su u okviru CD SKILLS projekta Udruga CeliVita i Klinika za dječje bolesti Zagreb ažurirali e-alat za učenje o celijakiji, razvijen u okviru projekta “Focus in CD, pa se na stranici www.sveocelijakiji.hr mogu naći besplatni internetski tečajevi o celijakiji za oboljele, ali i za zdravstvene djelatnike.

Prof. dr. sc. Čuković-Čavka naglasila je kako uzimanjem hrane s glutenom osobe s celijakijom izlažu svoje bolesno crijevo daljnjem oštećenju i teškom narušavanju zdravlja:

Sluznica crijeva, oštećena glutenom, prestaje upijati hranjive tvari, vitamine i minerale neophodne za pravilnu funkciju čitavog organizma, osobito imunog i živčanog sustava, koštane srži i kostiju, a nepridržavanje bezglutenske prehrane na taj način pridonosi, nažalost, i povišenom riziku razvoja drugih bolesti, malignih i autoimunih, i u konačnici višoj smrtnosti bolesnika.

Nenad Bratković je istaknuo kako je celijakija najistaknutiji primjer situacije gdje hrana može biti lijek ili “otrov” za određene osobe, u ovom slučaju kod oboljelih osoba s genetskom predispozicijom:

Za sada, jedina poznata terapija i lijek za celijakiju jest doživotna potpuna bezglutenska prehrana. Pogreške u vidu  “vraćanja” na glutensku prehranu nakon oporavka crijevne sluznice danas se smatra potpuno neprihvatljivom i opasnom praksom.
IMG_8929
FOTO: Udruga CeliVita – Život s celijakijom (Ida Čarnohorski, voditeljica CD SKILLS projekta za Udrugu)

Prigodom predstavljanja Registra Ida Čarnohorski, voditeljica CD SKILLS projekta za Udrugu, u sklopu kojeg je realizirana izrada Registra, je naglasila:

Najveći izazov u naoko jednostavnom rješenju za oboljele od celijakije, prehrani bez glutena, je pristup pouzdanim informacijama o hrani, koje doslovce mijenjaju živote. Preuzeti kontrolu nad bolešću, umjesto da bolest upravlja, plaši, zbunjuje i ograničava – to je ono čemu težimo. Stoga uz stalne edukacije i razne oblike podrške oboljelima, razvojem alata kao što je Registar bezglutenskih proizvoda (https://bezglutena.celivita.hr/), želimo stvarati pouzdanu bazu nama najvrjednijih informacija, jedinih koje zapravo trebamo za uspješno liječenje. Ujedno želimo otvoriti širu temu vezanu uz sigurnost i sljedivost hrane jer jedino uključenjem svih aktera može se stvarati okruženje u kojem tisuće građana, odraslih i djece s celijakijom žive sigurnije i kvalitetnije.

Svi zainteresirani dionici su pozvani pomoći u punjenju Registra, a udruga CeliVita kontinuirano će komunicirati prema institucijama i proizvođačima.

Bolest koja dvaput češće pogađa žene, a jedini lijek je stroga bezglutenska prehrana

Celijakija je doživotna imunološki posredovana sistemska bolest uzrokovana konzumacijom glutena koji se nalazi u pšenici, ječmu i raži. Može se pojaviti u bilo kojoj dobi života, može imati brojne simptome, ali može postojati i bez ikakvih simptoma.

Od celijakije boluje oko 1 % opće populacije, što bi u Hrvatskoj bilo oko 40.000 osoba. Međutim, zbog često nespecifičnih, a ponekad i odsutnih simptoma, mnogi oboljeli ostaju neprepoznati (procjenjuje se da ih je i do 80 %), a do postavljanja dijagnoze može proći i po nekoliko godina.

Celijakija - dozvoljena hrana
FOTO: Shutterstock

Neprepoznata i neliječena celijakija može dovesti do teških komplikacija, koje mogu biti nemaligne i maligne. Celijakija se liječi strogom, doživotnom prehranom bez glutena koja vodi do nestanka simptoma, oporavka sluznice tankog crijeva i štiti od razvoja komplikacija.

Pristup provjerenim i pouzdano bezglutenskim namirnicama je funkcionalni izazov koji opterećuje obitelji, otežava socijalizaciju i obrazovanje, radnu aktivnost i slobodu u životnim izborima. Naime, oboljeli od celijakije su svoja mjesta i uvjete rada, stanovanja, obrazovanja i kretanja prisiljeni doživotno tražiti kroz usku prizmu dostupnosti sigurne hrane i/ili potrebne zdravstvene skrbi.

Pročitajte i članke:

Članak objavljen:
  1. Medijsko priopćenje Udruge CeliVita – Život s celijakijom.

Ocijenite članak

4 / 5   2

Foto: Udruga CeliVita - Život s celijakijom

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu