Dizartrija – uzroci, simptomi, liječenje i oporavak

Budite prvi i komentirajte!
3 min čitanja

Kreni Zdravo

Dizartrija je motorički govorni poremećaj uzrokovan neurološkim oštećenjem živaca koji sudjeluju u oblikovanju glasa (mišići grkljana, lica, jezika, nepca).

Ovaj organski poremećaj predstavlja probleme disanja, artikulacije, rezonancije i prozodije, a rezultat toga su smanjeni, pojačani ili nekoordinirani pokreti svih elemenata govornog aparata.

Dizartrija ukazuje na neku neurološku bolest ili oštećenje centralnog ili perifernog živčanog sustava koji dovodi do slabog i sporog mišićnog tonusa i govornog poremećaja.

Uzroci dizartrije

Dizartriju mogu uzrokovati različite bolesti koje oštećuju živčani sustav. To su stanja kao što su metaboličke, degenerativne, vaskularne bolesti ili traumatska oštećenja mozga pa se tako dizartrija, između ostalog, može pojaviti kao posljedica:

tumora mozga,
multiple skleroze,
cerebralne paralize,
Parkinsonove bolesti,
dugotrajnog konzumiranja alkohola i droga.

Ove bolesti i poremećaji izazivaju paralizu, slabost i otežanu koordinaciju mišića jezika, usana i nepca, odnosno mišića koji sudjeluju u oblikovanju glasa i reprodukciji govora. Dizartrija je često povezana s disfagijom koja predstavlja otežano gutanje upravo zbog nekoordiniranih pokreta mišića.

Simptomi dizartrije

Prije samog nabrajanja simptoma, važno je naglasiti da dizartrija nije jezični poremećaj kao što je afazija ili kognitivni poremećaj poput nekih demencija. Dizartrija je isključivo motorički govorni poremećaj kojeg uzrokuje neuromotorno oštećenje, a karakteriziraju je simptomi kao što su:

nejasan, tih i usporen govor,
teško kontroliranje jačine i visine glasa,
mrmljanje i zastajkivanje u govornoj produkciji,
neuobičajena intonacija glasa i ritam govora,
teškoće žvakanja i gutanja,
svakodnevne pogreške u govoru,
artikulacijske pogreške (distorzije i omisije).

Poremećaji slični dizartriji

Dizartrija je govorni poremećaj koji u pozadini uvijek ima neko neurološko oštećenje, a sukladno tome uz sebe veže i ostale poremećaje povezane s govorom koji se često krivo identificiraju i zamjenjuju. Stoga je važno dobro poznavati njihovo značenje. Neki od tih poremećaja su:

ataksija – nedostatak koordinacije mišića tijekom voljnih pokreta, a može utjecati na pokrete, govor i sposobnost gutanja;
disfonija ili promuklost – odstupanje od normalne visine i intenziteta glasa, a najčešće ukazuje na oboljenje grkljana;
afazija – stečeni gubitak ili poremećaj govora, govornog izražavanja ili razumijevanja uzrokovan oštećenjem mozga;
disfazija – govorni i jezični poremećaj u kojem je razumijevanje govora i jezična razvijenost ispod mentalne i kronološke dobi osobe;
apraksija – nemogućnost izvođenja smislenih i ranije naučenih motoričkih radnji unatoč volji i fizičkoj sposobnosti da se to učini, a nastaje uslijed moždanog oštećenja;
dispraksija – neurološki poremećaj koji se prvenstveno prepoznaje u teškoći i nezrelosti organiziranja pokreta uzrokovan moždanim oštećenjem.

Dijagnoza dizartrije

Kako bi liječenje moglo započeti, logoped postavlja dijagnozu da bi se utvrdio stupanj ozbiljnosti dizartrije.

Nakon toga slijede ispitivanja kako bi se otkrio uzrok nastanka ovog govornog poremećaja, a potom neurološki pregledi i laboratorijske analize koje otkrivaju bolest ili poremećaj u pozadini dizartrije koji se primarno liječi.

Mjesto oštećenja povezano s dizartrijom može biti na bilo kojem dijelu moždanih puteva koji su aktivni u oblikovanju govora, a kad je dio mozga koji kontrolira govornu produkciju oštećen, pogođena je veza između mozga i govornih mišića te je potrebno adekvatno liječenje koje je dugotrajno i ponekad bezuspješno, nažalost.

Liječenje dizartrije

Liječenje dizartrije podrazumijeva postupke i vježbe artikulacije te oblikovanja glasa koje provodi logoped. U terapiju dizartrije uključeno je ojačavanje ili opuštanje govorne muskulature koje se može provoditi kroz različite govorne tehnike i komunikacijske strategije.

Poznata je i logopedska masaža koja opisuje metodu aktivnog mehaničkog djelovanja koje mijenja stanje mišića, živaca, krvnih žila i tkiva artikulacijskog sustava.

Upravo takva logopedska tehnika pospješuje artikulaciju, ali i emocionalno stanje osoba s artikulacijskim poremećajima kao što je dizartrija.

Cilj svih terapija je poboljšati i unaprijediti pokretljivost govornih organa pomoću vježbi koje se odnose na pravilno govorno disanje, usmjeravanje koncentracije i pažnje na ritam i tempo govora te intonaciju glasa.

Oporavak i ublažavanje dizartrije

Upravo o ozbiljnosti oštećenja mozga ovisi i stupanj dizartrije i mogućnost oporavka. Naravno, treba naglasiti da je potpuni oporavak teško postići upravo iz razloga jer je u pozadini oštećenje mozga, ali je moguće ublažiti simptome dizartrije i pomoći oboljeloj osobi da ostvari normalnu komunikaciju s okolinom i nekim drugačijim metodama.

Važno je u liječenje uključiti cijelu obitelj zato što su osobe s ovim govornim poremećajem često nemotivirane za vježbe i pružaju otpor misleći da nema mogućnosti oporavka.

Međutim, treba ustrajati u iniciranju govora i verbalne aktivnosti kako bi se razvila potreba za komunikacijom i poboljšala govorna produkcija.