Dodajte ovo u vaš jogurt za zdravlje crijeva
- Budite prvi i komentirajte!
- 4 min čitanja

Jogurt je poznat po tome što sadrži probiotike – ali koliko ih zapravo dospije do vaših crijeva? Novo istraživanje pokazuje da bi jedan uobičajeni sastojak iz kuhinje mogao pomoći korisnim bakterijama da prođu kroz vaš crijevni trakt netaknute.
Dvije odvojene studije, koje su proveli istraživači sa Sveučilišta Illinois u Urbana-Champaign (UIUC) i objavljene u ožujku i lipnju 2024. godine u časopisu The Journal of Nutrition, otkrile su da dodavanje meda (posebno vrste od djeteline) može podržati preživljavanje probiotika u crijevnoj fazi probave.
Prema riječima autorice studije i izvanredne profesorice prehrane na UIUC-u, dr. sc. Hannah D. Holscher, interes za učinke meda u jogurtu počeo je nakon što je naišla na istraživanje koje je pokazalo da med podržava preživljavanje bifidobakterija u pokusima na Petrijevim zdjelicama:
Budući da su bifidobakterije uobičajene probiotičke bakterije koje se dodaju jogurtu, a obični jogurt se često jede s medom, zanimalo me može li ova kulinarska kombinacija podržati preživljavanje probiotika i u laboratoriju (in vitro) i kod ljudi (in vivo).
Njezine sumnje su potvrđene rezultatima obje studije.

Dvije odvojene studije bacaju svjetlo na učinke meda
Prva studija koju su Holscher i njezini kolege proveli bila je laboratorijski eksperiment u kojem su analizirali kako četiri različite vrste meda utječu na održivost probiotika u jogurtu – med od djeteline, lucerne, heljde i cvijeta naranče dodani su u jogurt koji je sadržavao probiotički soj Bifidobacterium animalis.
Istraživači su zatim testirali učinke potencijalne ljudske probave na jogurt dodajući simulacije sline, želučane kiseline, crijevne žuči i enzima. U crijevnoj fazi ove simulirane probave jogurt s medom od djeteline imao je najveću stopu preživljavanja probiotika.
Razlozi za jedinstvenu učinkovitost meda od djeteline su vjerojatno mnogostruki, rekla je dr. sc. Holscher.
Primjerice, količina glukoze bila je najveća u medu od djeteline. Glukoza je mogla poslužiti kao izvor energije za probiotičke bakterije.
Također, med od djeteline sadrži manje enzima koji razgrađuju lančane šećere zvane oligosaharidi, koje bakterije mogu koristiti kao energiju.
Dakle, niže koncentracije enzima u medu od djeteline mogle su rezultirati većom količinom energije za probiotičke bakterije dok su prolazile kroz crijevni trakt.
Dodatno, med od djeteline sadrži antioksidanse koji su mogli zaštititi probiotike od agresivnog okruženja u tankom crijevu, dodala je.
Kako bi saznali jesu li ti rezultati primjenjivi na ljude, Holscherin tim je proveo drugu studiju. Tijekom dvotjednog razdoblja 66 zdravih odraslih osoba dobilo je zadatak konzumirati jogurt s medom ili toplinski obrađeni jogurt s dodatkom šećera. Sudionici su dali uzorke stolice, informacije o svojim crijevnim navikama i ispunili upitnike o raspoloženju i kogniciji.
Na kraju dva tjedna iz uzoraka stolice je bilo jasno da je jogurt s medom obogatio sadržaj B. animalis tijekom probave. Prema dr. sc. Holscher, jedna jušna žlica meda bila je dovoljna da podrži preživljavanje probiotika.
Međutim, napomenula je da, iako se čini da med održava probiotike na životu, nije utjecao na vrijeme prolaska kroz crijeva i nije imao druge uočljive zdravstvene koristi poput poboljšanja crijevnih navika, raspoloženja ili kognicije.

Ima li dodavanje meda u jogurt zdravstvene prednosti?
Nedostatak dramatičnih poboljšanja zdravlja crijeva kod sudionika druge studije ne znači da med nije vrijedan dodatak jogurtu, rekla je dr. sc. Holscher.
To je možda zato što su sudionici studije imali prilično normalno zdravlje probavnog sustava pa nije bilo puno prostora za poboljšanje. Ako su imali zatvor, možda bi doživjeli korist u ubrzanju prolaska kroz crijeva od konzumacije jogurta s medom.
Daljnje studije mogle bi pokazati hoće li osobe sa zatvorom vidjeti poboljšanje vremena probave dodavanjem meda u jogurt.
S druge strane, prema riječima dijetetičarke za zdravlje crijeva Amande Saucede, MS, RDN, predavačice na Kalifornijskom državnom sveučilištu u Long Beachu, dodavanje malo slatkoće jednostavno može biti sjajan način da jogurt učinite ukusnijim.
Iako okus jogurta nekima može biti odbojan, on je ipak zdrava hrana koja ne samo da sadrži probiotike, već i obilje proteina, kalcija i drugih hranjivih tvari.
Ljude može iznenaditi to što med nije samo šećer, već i izvor hranjivih tvari, rekla je Sauceda. Primjerice, u jednoj jušnoj žlici meda možete pronaći 10 mg kalija, a sadrži i fenole koji se također istražuju zbog mogućeg utjecaja na crijevnu mikrobiotu.
Moguće negativne strane dodavanja meda u jogurt
Naravno, med je dodani šećer. Dodani šećeri u bilo kojem obliku poznati su po nekim štetnim učincima, poput pridonošenja debljanju i riziku od kardiovaskularnih bolesti. Važno je ne pretjerivati s njegovim dodavanjem u prehranu, rekla je dr. sc. Holscher.
Prehrambene smjernice za Amerikance navode da dodani šećeri trebaju činiti manje od 10 % vaših kalorija svaki dan.
Na prehrani od 2.000 kalorija dnevno, to je manje od 200 kalorija iz dodanih šećera. Jedna jušna žlica meda sadrži oko 64 kalorije, sve iz šećera. Ako odlučite dodati med u jogurt, Sauceda preporučuje ograničavanje drugih izvora dodanih šećera istog dana.
Pročitajte i ove članke:
- Jogurt ili kefir: Koji je bolji za zdravlje?
- Lanene sjemenke i jogurt: Protiv viška kilograma i zatvora! Evo kako ih konzumirati
- Kombinacija od dva sastojka koja će napraviti čuda za probavu i imunitet.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo

Ljetno računanje vremena 2025.: Kako se pripremiti?
- Tomislav Stanić
- 2 min čitanja
- Alvarado, D. A. i sur. (2024). Honey varietals differentially impact Bifidobacterium animalis ssp. lactis survivability in yogurt through simulated in vitro digestion. J Nutr., 154(3): 866–874.
- Garone, S. (2024). Adding This Ingredient to Your Yogurt Might Give Gut Health an Extra Boost. Health.
- Mysonhimer, A. R. i sur. (2024). Honey added to yogurt with Bifidobacterium animalis subsp. lactis DN-173 010/CNCM I-2494 supports probiotic enrichment but does not reduce intestinal transit time in healthy adults: a randomized, controlled, crossover trial. J Nutr., 154(8): 2396–2410.